KLUB - društvena mreža

Odlični pošipi Todor u Zagrebu
Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Odlični pošipi Todor u Zagrebu
 Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
 Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
 Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
 Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
 Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
 Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
 Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Vinske radionice WinEmotionbyKT

U hotelu Ambasador u Opatiji održane su radionice u partnerskoj suradnji Liburnia Hotels & Villas i autorice i vlasnice branda WinEmotionby KT, Karmele Tancabel, na temu “Otkrijte vinsku Hrvatsku”.
WinEmotionbyKT je platforma za afirmaciju vrijednosti hrvatskih vina u ukupnom turističkom proizvodu Hrvatske.
Vina najznačajnijih hrvatskih autohtonih i najrasprostranjenijih svjetskih sorti iz svih vinskih regija Hrvatske osvajaju brojne prestižne nagrade na najutjecajnijim domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima vina pa je Karmela Tancabel, nakon više od 20 godina rada i iskustva u vinskom sektoru Hrvatske, osmislila platformu, kroz koju upravo VINA HRVATSKE stavlja u središte pozornosti, kako bi pojačala značenja hrvatskih vina, autohtonih sorti, vinskih regija i impresivnih postignuća svakog vinara ponaosob, u doživljaj Opatije kao mondenog i atraktivnog cjelogodišnjeg turističkog odredišta.
Na prvoj radionici predstavljena su vina: Stanzia, pjenušac, Arman Marijan Wines, charmat metode od baznog vina sorte Malvazija istarska iz Istre, Pušipel Classic, berba 2021 vinarije Dvanajščak Kozol mirno klasično vino autohtone sorte regije Bregovita Hrvatska ,Graševina Trs No. 5 2021, vinarije Enosphia iz Feričanaca, graševina u klasičnom izričaju sorte i regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje,Teran 2021 vinarije Kozlović iz Istre,Frankovka Vrhunska 2019 vinarije Iločki podrumi d.d. iz regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje, koja nije autohtona ali se „udomaćila“ u gotovo svim vinogorjima kontinentalne Hrvatske, te Plavac Mali 2017, Syrtis, Vinogradi Volarević, najznačajnija crna autohtona hrvatska sorta . Vino koje predstavlja i potencijal najmlađeg vinogorja Komarna u južnoj Dalmaciji.

Na drugoj radionici, na engleskom, predstavljena su vina: San Marino 2019, klasična metoda, jedino vrhunsko pjenušavo napravljeno od baznog vina najznačajnije autohtone sorte Kvarnera – Žlahtine, , Malvazija Selekcija 2020, vinarije Kozlović, autohtone sorte Malvazija Istarska, Pušipel Prestige 2019, vinarije Dvanajščak Kozol, Graševina Tradition 2017, Vina Antunović iz regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje, Plavac Mali Gold Edition 2016, Vinogradi Volarević, te Traminac Principovac 2019. Iločki podrumi.

"Vino jest, može i treba biti snažan element identiteta naše zemlje, na njenom putu ka boljoj afirmaciji njenih vrijednosti kao jedinstvene turističke, ali prije svega raznolike i elitne VINSKE destinacije. Hrvatska vina i vinari s jedne strane ali i svi posjetitelji Opatije i naše zemlje, s druge strane, to zaslužuju.
Vino snažno utječe na emocije, a emocije su glavni element motivacije. Upravo zato WinEmotionby KT stavljajući VINO u centar pozornosti i jest platforma koja kreiranjem doživljaja o i sa vinima i vinarima Hrvatske, osim višejezične sadržajne nadogradnje destinacije zapravo stvara motivaciju i šalje snažnu pozivnicu za ponovni posjet Opatiji kao svojoj omiljenoj destinaciji na novi WinEmotionbyKT doživljaj ili pak pozivnicu u otkrivanje neotkrivenih „dijelova“ hrvatskog vinskog, kulturno-povijesnog i turističkog mozaika."- rekla je Karmela Tancabel.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: WinEmotionby KT

Vinske radionice WinEmotionbyKT
 
 U hotelu Ambasador u Opatiji održane su radionice u partnerskoj suradnji Liburnia Hotels & Villas i autorice i vlasnice branda WinEmotionby KT, Karmele Tancabel, na temu “Otkrijte vinsku Hrvatsku”.
 WinEmotionbyKT je platforma za afirmaciju vrijednosti hrvatskih vina u ukupnom turističkom proizvodu Hrvatske. 
 Vina najznačajnijih hrvatskih autohtonih i najrasprostranjenijih svjetskih sorti iz svih vinskih regija Hrvatske osvajaju brojne prestižne nagrade na najutjecajnijim domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima vina pa je Karmela Tancabel, nakon više od 20 godina rada i iskustva u vinskom sektoru Hrvatske, osmislila platformu, kroz koju upravo VINA HRVATSKE stavlja u središte pozornosti, kako bi pojačala značenja hrvatskih vina, autohtonih sorti, vinskih regija i impresivnih postignuća svakog vinara ponaosob, u doživljaj Opatije kao mondenog i atraktivnog cjelogodišnjeg turističkog odredišta. 
 Na prvoj radionici predstavljena su vina: Stanzia, pjenušac, Arman Marijan Wines, charmat metode od baznog vina sorte Malvazija istarska iz Istre, Pušipel Classic, berba 2021 vinarije Dvanajščak Kozol mirno klasično vino autohtone sorte regije Bregovita Hrvatska ,Graševina Trs No. 5 2021, vinarije Enosphia iz Feričanaca, graševina u klasičnom izričaju sorte i regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje,Teran 2021 vinarije Kozlović iz Istre,Frankovka Vrhunska 2019 vinarije Iločki podrumi d.d. iz regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje, koja nije autohtona ali se „udomaćila“ u gotovo svim vinogorjima kontinentalne Hrvatske, te Plavac Mali 2017, Syrtis, Vinogradi Volarević, najznačajnija crna autohtona hrvatska sorta . Vino koje predstavlja i potencijal najmlađeg vinogorja Komarna u južnoj Dalmaciji.
 
 Na drugoj radionici, na engleskom, predstavljena su vina: San Marino 2019, klasična metoda, jedino vrhunsko pjenušavo napravljeno od baznog vina najznačajnije autohtone sorte Kvarnera – Žlahtine, , Malvazija Selekcija 2020, vinarije Kozlović, autohtone sorte Malvazija Istarska, Pušipel Prestige 2019, vinarije Dvanajščak Kozol, Graševina Tradition 2017, Vina Antunović iz regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje, Plavac Mali Gold Edition 2016, Vinogradi Volarević, te Traminac Principovac 2019. Iločki podrumi.
 
 "Vino jest, može i treba biti snažan element identiteta naše zemlje, na njenom putu ka boljoj afirmaciji njenih vrijednosti kao jedinstvene turističke, ali prije svega raznolike i elitne VINSKE destinacije. Hrvatska vina i vinari s jedne strane ali i svi posjetitelji Opatije i naše zemlje, s druge strane, to zaslužuju.
 Vino snažno utječe na emocije, a emocije su glavni element motivacije. Upravo zato WinEmotionby KT stavljajući VINO u centar pozornosti i jest platforma koja kreiranjem doživljaja o i sa vinima i vinarima Hrvatske, osim višejezične sadržajne nadogradnje destinacije zapravo stvara motivaciju i šalje snažnu pozivnicu za ponovni posjet Opatiji kao svojoj omiljenoj destinaciji na novi WinEmotionbyKT doživljaj ili pak pozivnicu u otkrivanje neotkrivenih „dijelova“ hrvatskog vinskog, kulturno-povijesnog i turističkog mozaika."- rekla je Karmela Tancabel.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: WinEmotionby KT

Tomislav Radić
prije 1 godinu

TRI RECEPTA DALMATINSKE ZIMNICE 
 
 
 
 Najvrjednija djedovina obitelji Šare u malostonskom zaljevu je 300 stabala maslina. Maslinici su ostavština djeda koji je na svoje unuke prenio znanje i ljubav prema moru i prema polju, a njegov recept za tučene masline danas se može kušati u Bota Šare restoranima. Branje maslina važan je ritual svake dalmatinske obitelji. Osim što se pripremi godišnja zaliha maslinovog ulja, pojedinci si svojim prinosom tijekom berbe određuju status i priznanje te posebne povlastice cijele obitelji. Branje maslina je obiteljsko okupljanje, gozba i druženje koje povezuju mlade i stare, rodbinu i prijatelje. Prošlogodišnja berba bila je nešto škrtija nego prijašnjih godina, ali sasvim dovoljna da se pripremi ukusna zimnica.
 I lignjolov je aktivnost koja se njeguje u jesenskim i zimskim mjesecima, kad se lignje primiču obali iz dubljeg otvorenog mora. Natjecanja u lignjolovu održavaju se u gotovo svakom dalmatinskom malom mistu. Mnogi tvrde da su peškafondo lignje najukusnije. Naime, lignje ulovljene na peškafondo-varalicu za lignjolov koja se sastoji od olova koje ima oblik ribice te se na kraju nalazi krunica od igala, imaju najbolji okus jer se za razliku od koćarske lignje prilikom peškafondo ulova sačuva kvaliteta mesa. Lignje odlično podnose duboko zamrzavanje stoga ih se može pohraniti u zamrzivač i jesti tijekom cijele zime. Lov na lignje posljednih je godina mnogima odmor od modernih tehnologija i užurbanog života. Lagano povlačenje varalice, koje može potrajati satima, ima blagotvoran učinak na smirivanje duha i tijela. Vještina lova na lignje stječe se godinama, a prenosi se s koljena na koljeno. Najbolje pošte za lov čuvaju se kao najveća tajna.
 
 Treća poslastica je marmelada pripremljena od dunja. Dunje nisu samo ukrasno voće, već mogu poslužiti kao ukusan i zdrav desert. Simbol su ljubavi i sreće, plodnosti, pameti, ljepote i neprolaznosti. Marmelada se izvorno pripremala od dunja te je i sam naziv potekao od portugalske riječi za dunju-marmelo. Dunja iako bliski srodnik jabuke i kruške sirova nije pretjerano privlačna zbog svoje trpkosti dok se prilikom termičke obrade oslobađaju bogati okusi i mirisi ovog izuzetnog voća. Narodna medicina tvrdi da je kod dunje ljekovit i plod i list i sjeme te da ima antibakterijska svojstva i jake zalihe c vitamina i da blagotvorno djeluje na probavni sustav.
 
 TUČENE MASLINE
 Sastojci:
 -zelene masline 1 kg
 -sol 5 dkg
 -divlji komorač 5 grančica 
 
 Priprema:
 Ubrane zelene masline natući (lagano svaku udariti drvenim batom da napukne). Potopiti ih u vodu 21 dan, svaki dan mijenjati vodu. Nakon 21 dan masline zapariti (preliti ih prokuhanom vodom u koju ste predhodno dodali sol i cvjetove divljeg komorača). Nakon hlađenja masline skupa sa začinjenom vodom i cvjetovima spremiti u prethodno sterilizirane staklene posude te dobro zatvoriti. Prilikom konzumiranja najbolje ih je začini maslinovim uljem i domaćim vinskim octom.
 PODUŠENE LIGNJE
 Sastojci:
 -lignje 1kg
 -maslinovo ulje 0.5 dcl
 -luk 20 dkg
 -2 režnja češnjaka
 -Riblja juha 3 dcl 
 -stonska sol po želji 
 -papar po želji 
 -lovor 1 list 
 -vrisak grančica 
 -plavac mali Pelješki 1.5 dcl
 -grožđe 10 dkg 
 -tučene masline 10 dkg 
 
 Priprema:
 Luk narezati na ploške te propirjati na ulju. Kada je luk dobio zlatno žutu boju dodati češnjak, zatim posoliti i dodati primorski vrisak, lovor, papar te zaliti crnim vinom i ribljom juhom, dodati prethodno očišćene lignje i kuhati pola sata. Pred kraj dodati grožđe i masline.
 MARMELADA OD DUNJA 
 Sastojci:
 -očišćene dunje 1 kg 
 -sok 1 limuna
 -šećer 0.5 kg
 -voda 0,5 l
 
 Priprema:
 Dunje dobro oprati i narezati na komadiće, staviti kuhati u vodu te dodati šećer i limunov sok. Kad uzavre kuhati još 1 sat na laganoj vatri, zatim propasirati te vratiti kuhati još pola sata. Tegle i poklopce sterilizirati, zatim napuniti marmeladom i dobro zatvoriti.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto by Bota

Tomislav Radić
prije 1 godinu

WOW vinske nagrade
Proslavljen 11. WOW rođendan udruge WOW i po deseti puta dodijeljene godišnje WOW vinske nagrade i WOW Grand Prix
ŠTO ŽENE ŽELE akcija je koju već desetu godinu organizira udruga WOW. U hrvatskoj inačici one su Žene i vino, grupa žena koju je u kolovozu godine 2011. osnovala novinarka Sanja Muzaferija, pa su proslavile 11. rođendan i jubilarni, deseti rođendan nagrade.
Udruga namijenjena VINArkama, VINOtekarkama, noVINArkama, ENOloginjima, sommelierkama, ali i drugim VINOljubiteljicama, djeluje u cijeloj Hrvatskoj, s ograncima u Splitu i Rijeci sa stotinjak članica. To su žene koje su se udružile radi kušanja vina i promicanja umjerenosti u jelu i pilu i itekako su zamijećene u vinskom društvu koje je u prošlosti pretežito bilo rezervirano za muški svijet. WOW-ice su angažirane na području kulture stola, s posebnim naglaskom na promidžbu ponajprije hrvatskih vina - osobito vinarki - ali su poznate i po stalnim kušanjima, radionicama, izletima i vinskim edukacijama te mnogobrojnim drugim akcijama i aktivnostima. Do sada su organizirale više od 150 događanja.Intenzivno, predano i uspješno rade na tome da izvrsna hrvatska vina postanu zaštitni znak naše zemlje i važan adut u turističkoj promidžbi.
Nagrade su dodjeljene u Business Clubu 5 Sky Officeu u Zagrebu.
Izbor za WOW vina godine zamišljen je tako da jedan vinski „kustos“ (ugledna hrvatska sommelierka ili sommelier) selekcionira vina kušana u prošloj godini, na temelju čega sastavlja svoju autorsku listu vina u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i „desertna“ (vina s ostatkom šećera). Potom slijedi centralni dio akcije Što žene žele, mogućnost da elektroničkom poštom članice glasuju o svojem izboru. Do sada su izbornici bili Karin Rupene-Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Roka Bekavac, Siniša Lasan, Emil Perdec, Filip Savić, Jelena Šimić-Valentić, Željko Bročilović Carlos i Mario Meštrović a ove je godine selektor bio jedan od naših najtrofejnjih sommeliera Ivan Jug iz restorana Noel, višestruko ovjenčanog Michelinom, Gault-Milleauom i drugim gastro nagradama.
Slijepo kušanje na kojem se donosi konačna odluka o pobjednicima u svakoj kategoriji i ukupnom pobjedniku, dobitniku WOW Grand Prixa, ove godine je organizirano u opatijskom hotelu „Ambasador“ a finalni stručni žiri ove godine činile su : Predsjednica Danijela Kramarić, sommelierka i vlasnica restorana „Plavi podrum“ , vinarka Ana Peršurić Palčič iz vinarije „Misal“ i vinska poduzetnica s dugogodišnjim iskustvom u svim većim i značajnijim vinarijama Hrvatske, uključujući „Iločke podrume“, a sada vinska konzultantica Karmela Tancabel koja razvija vlastiti brand „Wine Emotion by KT“ . One su između 12 finalista naslijepo odabirale pobjednike u svakoj kategoriji. Zaslugom WOW-a dosada su u francuski Bordeaux otputovali vinari Antonella i Gianfranco Kozlović; u Champagnu je putovao brački vinar Senjković, u španjolski Penedes Moreno Coronica, u Burgundiju Luka Krajančić; u Toscanu predstavnik vinarije Meneghetti; u Mađarsku Marko Fakin; u Austriju Frano Milina Bire a prošlogodišnji pobjednik, predstavnica vinarij Jakob, Valentina Jakobović pridružila se Sanji Muzaferiji na putu u Milano gdje su prisutvovale Forumu žena i vina svijeta, pod dirigentskom palicom Donne del vino Italia i njihove predsjednice Donatelle Cineli Colombini.
Ovog puta, u kategoriji pjenušaca u finale su ušli Pavel, 2018, vinarije Šember i Amfora 2016, vinarije Tomac. U kategoriji bijelih vina tri najbolja su Malvazija Sv.Jakob 2018, Clai; Le Chiffre 2020, vinarije St.Hills i Bela igra 2018, vinarije Domaine Koquelicot. Dva najbolja roséa su Rosé Bastijan i Rosé Galić, oba, naravno iz 2021. Među crvenima izdvojila su se tri vina: Plavac mali majstor, 2016 vinarije Stina, zatim Bas de bas 2017, vinarije Bibich i Gran Teran 2015, Morena Coronice. Od desertnih vina u vrhu su San Salvatore 2013, vinarije Benvenuti i Muškat Momjanski 2020, vinarije Prelac.
Pobjednici su:
Pjenušac Pavel Šember 2018.
Bijela vina St. Hills Le chiffre 2020.
Rosé Bastijan Rose 2021.
Crvena vina Gran Teran Coronica 2015.
Desertna vina Benvenuti San Salvatore 2013.
Tijekom predaje nagrada pila su se vina nagrađenih vinara uz delikatese PIKa Vrbovec i kekse Miscotti, Mirte Atlije autorice slatkih delikatesa.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije Rene Karaman, Mario Draušnik, arhiva WOW

WOW vinske nagrade
 Proslavljen 11. WOW rođendan udruge WOW i po deseti puta dodijeljene godišnje WOW vinske nagrade i WOW Grand Prix
 ŠTO ŽENE ŽELE akcija je koju već desetu godinu organizira udruga WOW. U hrvatskoj inačici one su Žene i vino, grupa žena koju je u kolovozu godine 2011. osnovala novinarka Sanja Muzaferija, pa su proslavile 11. rođendan i jubilarni, deseti rođendan nagrade. 
 Udruga namijenjena VINArkama, VINOtekarkama, noVINArkama, ENOloginjima, sommelierkama, ali i drugim VINOljubiteljicama, djeluje u cijeloj Hrvatskoj, s ograncima u Splitu i Rijeci sa stotinjak članica. To su žene koje su se udružile radi kušanja vina i promicanja umjerenosti u jelu i pilu i itekako su zamijećene u vinskom društvu koje je u prošlosti pretežito bilo rezervirano za muški svijet. WOW-ice su angažirane na području kulture stola, s posebnim naglaskom na promidžbu ponajprije hrvatskih vina - osobito vinarki - ali su poznate i po stalnim kušanjima, radionicama, izletima i vinskim edukacijama te mnogobrojnim drugim akcijama i aktivnostima. Do sada su organizirale više od 150 događanja.Intenzivno, predano i uspješno rade na tome da izvrsna hrvatska vina postanu zaštitni znak naše zemlje i važan adut u turističkoj promidžbi.
 Nagrade su dodjeljene u Business Clubu 5 Sky Officeu u Zagrebu. 
 Izbor za WOW vina godine zamišljen je tako da jedan vinski „kustos“ (ugledna hrvatska sommelierka ili sommelier) selekcionira vina kušana u prošloj godini, na temelju čega sastavlja svoju autorsku listu vina u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i „desertna“ (vina s ostatkom šećera). Potom slijedi centralni dio akcije Što žene žele, mogućnost da elektroničkom poštom članice glasuju o svojem izboru. Do sada su izbornici bili Karin Rupene-Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Roka Bekavac, Siniša Lasan, Emil Perdec, Filip Savić, Jelena Šimić-Valentić, Željko Bročilović Carlos i Mario Meštrović a ove je godine selektor bio jedan od naših najtrofejnjih sommeliera Ivan Jug iz restorana Noel, višestruko ovjenčanog Michelinom, Gault-Milleauom i drugim gastro nagradama. 
 Slijepo kušanje na kojem se donosi konačna odluka o pobjednicima u svakoj kategoriji i ukupnom pobjedniku, dobitniku WOW Grand Prixa, ove godine je organizirano u opatijskom hotelu „Ambasador“ a finalni stručni žiri ove godine činile su : Predsjednica Danijela Kramarić, sommelierka i vlasnica restorana „Plavi podrum“ , vinarka Ana Peršurić Palčič iz vinarije „Misal“ i vinska poduzetnica s dugogodišnjim iskustvom u svim većim i značajnijim vinarijama Hrvatske, uključujući „Iločke podrume“, a sada vinska konzultantica Karmela Tancabel koja razvija vlastiti brand „Wine Emotion by KT“ . One su između 12 finalista naslijepo odabirale pobjednike u svakoj kategoriji. Zaslugom WOW-a dosada su u francuski Bordeaux otputovali vinari Antonella i Gianfranco Kozlović; u Champagnu je putovao brački vinar Senjković, u španjolski Penedes Moreno Coronica, u Burgundiju Luka Krajančić; u Toscanu predstavnik vinarije Meneghetti; u Mađarsku Marko Fakin; u Austriju Frano Milina Bire a prošlogodišnji pobjednik, predstavnica vinarij Jakob, Valentina Jakobović pridružila se Sanji Muzaferiji na putu u Milano gdje su prisutvovale Forumu žena i vina svijeta, pod dirigentskom palicom Donne del vino Italia i njihove predsjednice Donatelle Cineli Colombini. 
 Ovog puta, u kategoriji pjenušaca u finale su ušli Pavel, 2018, vinarije Šember i Amfora 2016, vinarije Tomac. U kategoriji bijelih vina tri najbolja su Malvazija Sv.Jakob 2018, Clai; Le Chiffre 2020, vinarije St.Hills i Bela igra 2018, vinarije Domaine Koquelicot. Dva najbolja roséa su Rosé Bastijan i Rosé Galić, oba, naravno iz 2021. Među crvenima izdvojila su se tri vina: Plavac mali majstor, 2016 vinarije Stina, zatim Bas de bas 2017, vinarije Bibich i Gran Teran 2015, Morena Coronice. Od desertnih vina u vrhu su San Salvatore 2013, vinarije Benvenuti i Muškat Momjanski 2020, vinarije Prelac. 
 Pobjednici su: 
 Pjenušac Pavel Šember 2018.
 Bijela vina St. Hills Le chiffre 2020.
 Rosé Bastijan Rose 2021. 
 Crvena vina Gran Teran Coronica 2015. 
 Desertna vina Benvenuti San Salvatore 2013. 
 Tijekom predaje nagrada pila su se vina nagrađenih vinara uz delikatese PIKa Vrbovec i kekse Miscotti, Mirte Atlije autorice slatkih delikatesa. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije Rene Karaman, Mario Draušnik, arhiva WOW

Tomislav Radić
prije 1 godinu

VinEko – prva izložba prirodnih vina u Zagrebu
 Na konferenciji za medije održanoj u zagrebačkom diWine Baru najavljena je prva regionalna izložba ekoloških, organskih i biodinamičkih vina i maslinovih ulja pod nazivom VinEko, koja će se održati u Narodnom sveučilištu Dubrava u Zagrebu 10. prosinca 2022. s početkom u 12 sati.
 
 Izložbu organiziraju tvrtke diWine j,d,o,o, i Indugraf d.o.o. s ciljem skretanja pažnje javnosti na sve važniji trend ekološke i biodinamičke proizvodnje u poljoprivredi, naročito u proizvodnji vina i maslinovih ulja. Manifestacija je prvenstveno namijenjena vinskoj struci, HORECA sektoru te eno-gastro i lifestyle medijima, no otvorena je i za širu javnost, za sve ljubitelje dobre (i prirodne!) kapljice. Na izložbi će svoje proizvode prezentirati dvadeset izlagača – vinara i maslinara.
 
 Ekološka, organska i biodinamička proizvodnja rastući je trend u poljoprivredi na koji treba obratiti pažnju. Hrvatska trenutno ima 6.000 poljoprivrednika okrenutih ka ekološkoj proizvodnji, među kojima je sve veći broj vinara, od Istre do Plešivice, koji idu u pravcu biodinamike.
 
 „Iako smo imali jako malo vremena za pripremu, uspjeli smo okupiti 20 izlagača, vinara i maslinara iz Hrvatske i susjednih zemalja, no vjerujemo kako će dogodine ova izložba porasti. Jako smo ponosni na cjelokupni program manifestacije, a naročito na predavače koji spadaju u europski vrh stručnjaka relevantnih za teme biodinamike i prirodnih vina“ – izjavila je Irena Lučić, organizatorica izložbe.
 
 Prvo predavanje 10. 12. 22. pod nazivom „O biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi, biodinamičkoj proizvodnji vina te certificiranju Demeter standarda“ na rasporedu je u 14 sati, a zajednički će održati dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija i Sergij Stancich, savjetnik Biodynamic Federation Demeter International. Drugo predavanje s početkom u 16 sati nosi naziv „Prirodna vina u ugostiteljstvu i na tržištu - pomodni trend ili održiva budućnost?“, održat će Nenad Trifunović Vinopija, vodeći hrvatski vinski bloger i director of business development u tvrtci Wine&More. Osim predavanja, posjetitelji će imati prilike naravno i kušati vina.
 Uz VinEko izložbu organiziran je popratni program. Posjetitelje događanja očekuje živa svirka uz live duo Swing That Blues, nagradna tombola, a na raspolaganju je i info-relax-shopping kutak u kojem će se moći razgledati ponuda sponzora izložbe, odmoriti, nešto prigristi, popiti kavu te naposlijetku, iz pop-up-wine shopa ponijeti kući vina po podrumskim cijenama. VinEko izložba ima i umjetničku dimenziju. Bit će to izložba radova izrađenih na platnu napravljenom od tropa grožđa.
 
 Realizacija ove značajne manifestacije ne bi bila moguća bez podrške partnera i sponzora projekta. Prije svega to je Narodno sveučilište Dubrava, koje vodi Željko Šturlić, koje je organizatorima omogućilo besplatan izložbeni prostor i kompletnu infrastrukturu. Zatim, tu je i Hrvatska poljoprivredna komora.
 „Hrvatska poljoprivredna komora uvijek podržava poljoprivrednike u provedbi održivih politika. Upravo smo zbog toga prepoznali važnost VinEko izložbe, kao manifestacije koja skreće pažnju javnosti na važan trend održive poljoprivrede, s naglaskom na vinarstvo i maslinarstvo.“ – izjavila je na konferenciji za medije Tomislava Hodalić, koordinatorica odbora za vinarstvo i vinogradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
 
 VinEko izložbu svesrdno je podržao i Centar Rudolf Steiner, koji vodi ravnateljica dr.sc. Dijana Posavec, te brojni sponzori među kojima i tvrtka Letina Inox koja će na izložbi predstaviti svoj biodinamički energizator razvijen upravo u suradnji sa Centrom Rudolf Steiner, te tvrtke Panonis i Green Cake – proizvođači ekoloških suhomesnatih proizvoda i slastica.
 
 „Ideja o organizaciji izložbe koja bi okupila ekološke i biodinamičke vinare i maslinare rodila se kroz razgovor i druženje sa proizvođačima.U tvrtci diWine prepoznali smo kvalitetnog partnera i suorganizatora s kojim se nadamo ostvariti dugoročnu suradnju“ – izjavio je Zoran Lutz, idejni začetnik izložbe i direktor tvrtke Indugraf d.o.o., suorganizator projekta.
 
 Neka od ekoloških vina i maslinovih ulja koja će biti predstavljena na izložbi, kušala su se i na konferenciji za medije. Kao vino dobrodošlice okupljene predstavnike medija dočekala je Marmor Collis, kupaža 7 piwi sorti moslavačke vinarije Glavica, dok su se u nastavku konferencije kušali Lovrec sivi pinot iz Međimurja koji posjeduje strogu Austria Biogarantie certifikat, te plavac mali vinarije Opus iz najmlađeg hrvatskog vinogorja Komarna. Prisutne su oduševila i višestruko nagrađivana ekstradjevičanska maslinova ulja Kota iz zadarskog zaleđa koja je predstavio vlasnik Daniel Klinac: „Kada smo se upustili u proizvodnju maslinovog ulja znali smo da želimo proizvesti vrhunski proizvod. Zasadili smo 10.000 stabala masline na prethodno nikad obrađivanom području, a zatim smo proizvod usavršavali dok nismo potpuno bili zadovoljni kvalitetom i reakcijama kupaca.“
 Više informacija o VinEko izložbi na društvenim mrežama tvrtke diWine: https://facebook.com/DiWineProjectCroatia 
 https://www.instagram.com/diwine_project/ 
 Medijski pokrovitelji izložbe su Gospodarski list (https://gospodarski.hr/) i diWine Portal (https://www.diwine.com.hr/blog)
 Uz kupljenu ulaznicu po cijeni od 100kn za jednu, odnosno 160kn za dvije osobe ostvaruje se pravo na neograničenu degustaciju. Predstavnici medija, vinski profesionalci, sommelieri i ugostitelji imaju besplatan ulaz uz pozivnicu, a udruge vinara i ljubitelja vina ostvaruju pravo na povlaštenu cijenu od 50kn po osobi. Ulaznice su u pretprodaji dostupne putem Entrio sustava kao i u diWine Baru, Ilica 93. Uz kupljenu ulaznicu posjetitelji dobivaju na dar knjigu „Vinska abeceda“ o kultu pijenja vina kao i Kalendar sa popisom najznačajnijih vinskih događanja u Hrvatskoj.
 Pripremio:Tomislav Radić
 Foto: Željko Novaković

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Na Vino uz žlicu u Ježevu kućicu

!6. Eno gastro projekt 'Vino uz žlicu' održan je u zagrebačkom restoranu Ježeva kućica.
U idiličnom okruženju maksimirske šume i Zoološkog vrta, pet sljedova jela pripremio je chef Stefan Prelić, koji zajedno s Ivom Laštro vodi ovaj restoran, čiji je interijer inspiriran istoimenom basnom književnika Branka Ćopića.

Dobrodošlicu je poželio s Tapenadom od maslina, Kroketom od bakalara s bakalar umakom i Tuna tartarom, uz dodatak ekstradjevičanskog maslinovog ulja Oio Vivo, otvarajući apetit uz prosecco Tenuta Sant'Anna, koji na naše tržište plasira wine bar Bornstein.

Sezonski i na žlicu - slijedila je gusta, kremasta Bučina juha s malo đumbira, poškropljena stopostotnim bučinim uljem Agro Noršića iz Odre, koje je predstavio Josip Noršić. Njegova obitelj već je dugo u tom poslu. Imaju 20 hektara zasađenih bučom, a u posljednje četiri godine prerađuju ih u vlastitoj uljari, koju daju na raspolaganje i drugim proizvođačima. Sve proizvode (bučino ulje, koštice, brašno) prodaju na kućnom pragu i u dvadesetak odabranih restorana u Zagrebu i okolici. Da se buča voli s vinom, pokazalo je kombiniranje sa svježim i aromatski razigranim Šoškićevim Sauvignon blancom 2021., koji je predstavio njihov prodajni menadžer Matija Pajvot. Bila je ovo prilika za podsjetiti da plešivička vinarija Šoškić iduće godine slavi 30. obljetnicu, ali ne spava na lovorikama ovogodišnjeg platinastog Decantera za kupažu Haiku 2, nego u svome podrumu priprema još niz iznenađenja.

Izlet na more - u tanjurima I čašama - dogodio se s Raguom od sipe s crnim njokima. To jelo sa žlicom traži jako i robusno vino. Upravo takav bio je Viški grdelin Plavac mali 2018., vino koje je pretpremijerno predstavljeno na ovom eventu, a službena premijera bit će na skorašnjem festivalu Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi. Ambalažom 'običnog' vina s navojnim čepom i najjednostavnijom bocom htjelo se staviti naglasak na iznenađenje kušača kvalitetom proizvoda u boci, poručio je Tonći Gudelj iz Splita, većinski udjeličar u tvrtki Marinje zemlje koja je vlasnik vinograda na Visu, iznad uvale Ruda.

Ragu od junećeg repa - jelo je na koje je najponosniji chef Stefan Prelić. Meso se kuhalo 18 sati na tihoj vatri da bi postalo gotovo kremasto kao mille feuille krumpir, kojim je upotpunjen okus ovog ragua. Cabernet sauvignon 2018. Damira Bogdanovića izvrsno je pratio ovaj zaista poseban specijalitet.

Vinarija Bogdanović ima sjedište u Vukovaru, ali vinogradi su u obližnjem Iloku, na Radošu, jednom od vrhunskih položaja s kojeg dolazi i chardonnay. Zasad je proizvodnja u malim količinama, ali Bogdanović namjerava proširiti vinograd i više se posvetiti vinu. Fokus mu je u posljednje vrijeme bio usmjeren na Oio Vivo & WINE Shop Bar u Zagrebu, (Vlaška 33), koji je otvorio u suradnji s proizvođačem ekstradjevičanskih maslinovih ulja OIO Vivo a koja je predstavio direktor Velimir Jurić. Maslinik se nalazi na glavnom putu koji spaja Pulu i Vodnjan, i jedan je od najvećih maslinika Južne Istre s više od 15.000 stabala. Ova maslinova ulja prvoklasne kvalitete proizvode se od šest sorti (buža, žižolera, rozinjola, bjelica, gajardo, bon), a samo ove godine osvojila su čak 17 zlatnih medalja širom svijeta.

Nakon svega poslužena je talijanska kava Cagliari, koju je predstavila njihova zastupnica Anamarija Šimović. Inače kava je u raznim varijantama - mljevena, u zrnu i kapsulama - a poslužena je kao klasični espresso. Uživati u njoj može se i u njihovu maloprodajnom dućanu na Peščenici u Zagrebu (Kosorova 19) te u partnerskom ugostiteljskom objektu u Gajevoj ulici.

Kušalo se I destilate Perković iz Bregane ( Viljamovka, Smokovača, liker od višnje Morlačka krv, Medovača i Teranino te razna shots pića u popularnim mix epruvetama). Obitelj Perković spada u elitni krug malih proizvođača, koji svojim rakijama i likerima ukazuju na istinsku prirodu voćnih destilata pa im je dodijeljena titula hrvatskog proizvoda, rezervirana samo za izvozne proizvode.

I na kraju na stolovima Ježeve kućice našle su se količinski prilično zahtjevne Kremšnite od batata uz koje je posluženo vrlo neobično vino raskošne arome i svježine Chresno Cabernet cortis Rose 2020. iz svega pet godina stare vinarije iz Pitomače. Vlasnik Miroslav Slaviček na obroncima Bilogore ima 4 hektara vinograda, ali u njima, prema ekološkim standardima, uzgaja čak 17 sorti. Od toga su četiri hibridne, među kojima i cabernet cortis, križanac cabernet sauvignona i solarisa. Vinariju su nazvali po srednjovjekovnom imenu Male Črešnjevice u kojoj se nalazi vinograd, a u planu je izgradnja kušaonice kako bi se vinoljupcima i turistima što bolje približila njihova vina velikog potencijala.
Eno gastro priču ove večeri, upotpunila je zanimljiva prezentacija brenda The Fabric, iza kojeg se kriju luksuzni i personalizirani jelovnici, vinske karte i ostale grafičke potrepštine za ugostiteljstvo. Svi proizvodi ručno su rađeni, od vrhunskih materijala i grafički dosljedni u kreaciji za što se pobrinuo dizajner Denis Marelić, dok je njegova supruga Zrinka Ljevar Marelić zadužena za marketinške i prodajne aktivnosti.
Pet sljedova jela, isto toliko vina, maslinovo i bučino ulje, kava i puno ozarenih i nasmijanih lica bila su glavna obilježja druženja u maksimirskoj šumi uz stihove iz 'Ježeve kućice': 'Niže se ručak četverosatni, zategnu trbuh k'o bubanj ratni.'
Pripremio: Tomislav Radić
Foto:Marko Čolić

Na Vino uz žlicu u Ježevu kućicu
 
 !6. Eno gastro projekt 'Vino uz žlicu' održan je u zagrebačkom restoranu Ježeva kućica. 
 U idiličnom okruženju maksimirske šume i Zoološkog vrta, pet sljedova jela pripremio je chef Stefan Prelić, koji zajedno s Ivom Laštro vodi ovaj restoran, čiji je interijer inspiriran istoimenom basnom književnika Branka Ćopića.
 
 Dobrodošlicu je poželio s Tapenadom od maslina, Kroketom od bakalara s bakalar umakom i Tuna tartarom, uz dodatak ekstradjevičanskog maslinovog ulja Oio Vivo, otvarajući apetit uz prosecco Tenuta Sant'Anna, koji na naše tržište plasira wine bar Bornstein.
 
 Sezonski i na žlicu - slijedila je gusta, kremasta Bučina juha s malo đumbira, poškropljena stopostotnim bučinim uljem Agro Noršića iz Odre, koje je predstavio Josip Noršić. Njegova obitelj već je dugo u tom poslu. Imaju 20 hektara zasađenih bučom, a u posljednje četiri godine prerađuju ih u vlastitoj uljari, koju daju na raspolaganje i drugim proizvođačima. Sve proizvode (bučino ulje, koštice, brašno) prodaju na kućnom pragu i u dvadesetak odabranih restorana u Zagrebu i okolici. Da se buča voli s vinom, pokazalo je kombiniranje sa svježim i aromatski razigranim Šoškićevim Sauvignon blancom 2021., koji je predstavio njihov prodajni menadžer Matija Pajvot. Bila je ovo prilika za podsjetiti da plešivička vinarija Šoškić iduće godine slavi 30. obljetnicu, ali ne spava na lovorikama ovogodišnjeg platinastog Decantera za kupažu Haiku 2, nego u svome podrumu priprema još niz iznenađenja.
 
 Izlet na more - u tanjurima I čašama - dogodio se s Raguom od sipe s crnim njokima. To jelo sa žlicom traži jako i robusno vino. Upravo takav bio je Viški grdelin Plavac mali 2018., vino koje je pretpremijerno predstavljeno na ovom eventu, a službena premijera bit će na skorašnjem festivalu Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi. Ambalažom 'običnog' vina s navojnim čepom i najjednostavnijom bocom htjelo se staviti naglasak na iznenađenje kušača kvalitetom proizvoda u boci, poručio je Tonći Gudelj iz Splita, većinski udjeličar u tvrtki Marinje zemlje koja je vlasnik vinograda na Visu, iznad uvale Ruda.
 
 Ragu od junećeg repa - jelo je na koje je najponosniji chef Stefan Prelić. Meso se kuhalo 18 sati na tihoj vatri da bi postalo gotovo kremasto kao mille feuille krumpir, kojim je upotpunjen okus ovog ragua. Cabernet sauvignon 2018. Damira Bogdanovića izvrsno je pratio ovaj zaista poseban specijalitet. 
 
 Vinarija Bogdanović ima sjedište u Vukovaru, ali vinogradi su u obližnjem Iloku, na Radošu, jednom od vrhunskih položaja s kojeg dolazi i chardonnay. Zasad je proizvodnja u malim količinama, ali Bogdanović namjerava proširiti vinograd i više se posvetiti vinu. Fokus mu je u posljednje vrijeme bio usmjeren na Oio Vivo & WINE Shop Bar u Zagrebu, (Vlaška 33), koji je otvorio u suradnji s proizvođačem ekstradjevičanskih maslinovih ulja OIO Vivo a koja je predstavio direktor Velimir Jurić. Maslinik se nalazi na glavnom putu koji spaja Pulu i Vodnjan, i jedan je od najvećih maslinika Južne Istre s više od 15.000 stabala. Ova maslinova ulja prvoklasne kvalitete proizvode se od šest sorti (buža, žižolera, rozinjola, bjelica, gajardo, bon), a samo ove godine osvojila su čak 17 zlatnih medalja širom svijeta.
 
 Nakon svega poslužena je talijanska kava Cagliari, koju je predstavila njihova zastupnica Anamarija Šimović. Inače kava je u raznim varijantama - mljevena, u zrnu i kapsulama - a poslužena je kao klasični espresso. Uživati u njoj može se i u njihovu maloprodajnom dućanu na Peščenici u Zagrebu (Kosorova 19) te u partnerskom ugostiteljskom objektu u Gajevoj ulici.
 
 Kušalo se I destilate Perković iz Bregane ( Viljamovka, Smokovača, liker od višnje Morlačka krv, Medovača i Teranino te razna shots pića u popularnim mix epruvetama). Obitelj Perković spada u elitni krug malih proizvođača, koji svojim rakijama i likerima ukazuju na istinsku prirodu voćnih destilata pa im je dodijeljena titula hrvatskog proizvoda, rezervirana samo za izvozne proizvode.
 
 I na kraju na stolovima Ježeve kućice našle su se količinski prilično zahtjevne Kremšnite od batata uz koje je posluženo vrlo neobično vino raskošne arome i svježine Chresno Cabernet cortis Rose 2020. iz svega pet godina stare vinarije iz Pitomače. Vlasnik Miroslav Slaviček na obroncima Bilogore ima 4 hektara vinograda, ali u njima, prema ekološkim standardima, uzgaja čak 17 sorti. Od toga su četiri hibridne, među kojima i cabernet cortis, križanac cabernet sauvignona i solarisa. Vinariju su nazvali po srednjovjekovnom imenu Male Črešnjevice u kojoj se nalazi vinograd, a u planu je izgradnja kušaonice kako bi se vinoljupcima i turistima što bolje približila njihova vina velikog potencijala.
 Eno gastro priču ove večeri, upotpunila je zanimljiva prezentacija brenda The Fabric, iza kojeg se kriju luksuzni i personalizirani jelovnici, vinske karte i ostale grafičke potrepštine za ugostiteljstvo. Svi proizvodi ručno su rađeni, od vrhunskih materijala i grafički dosljedni u kreaciji za što se pobrinuo dizajner Denis Marelić, dok je njegova supruga Zrinka Ljevar Marelić zadužena za marketinške i prodajne aktivnosti.
 Pet sljedova jela, isto toliko vina, maslinovo i bučino ulje, kava i puno ozarenih i nasmijanih lica bila su glavna obilježja druženja u maksimirskoj šumi uz stihove iz 'Ježeve kućice': 'Niže se ručak četverosatni, zategnu trbuh k'o bubanj ratni.'
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto:Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Na vino u Kaštela
Iako se Kaštelanska rivijera promovira pod sloganom „Sedam razloga za posjet“ – aludirajući na sedam Kaštela ( Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica, Sućurac) za vinoljupce je najmanje jedanaest razloga, koliko je autohtonih vinskih sorti na ovom području (ljutun, dobričić, glavinuša, ničuša, babica, mladenka, rogoznička, vlaška, plavac mali i maraština). Među njima je najpoznatiji, naravno, crljenak kaštelanski, poznat pod sinonimima tribidrag, pribidrag, zinfandel, primitivo i kratošija.
Povijest uzgoja grožda i pijenja vina na području Kaštela seže u Antiku, a dokazi za to nalaze se u dvorcu Vitturi - muzeju grada Kaštela. Vrijedne megarske čaše pričaju antičku kaštelansku vinsku priču. U zapadnom dijelu kaštelanskog zaljeva, pri istraživanjima helenističkog razdoblja naselja Sikuli, pronađeni su brojni predmeti reljefne keramike. U Muzeju grada Kaštela, prikazano je bogatstvo i raznolikost reljefne keramike i amfore u kojima se čuvalo vino, a zatim i luksuzno stolno keramičko posuđe poput takozvanih megarskih čaša koje su služile za svakodnevno ispijanje vina.
Na području Kaštela pronađen je i Putaljski dokument ili tzv. Trpimirova darovnica iz 852. godine kojom knez Trpimir splitskoj nadbiskupiji daruje crkvu Sv. Jurja u Putaljima, zajedno sa pripadajućim vinogradima i kmetovima. Značenje ove povelje jest što je to prvi pisani dokument u kojem se spominje naziv Hrvat, ali i dokument u kojem se prvi puta spominju hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo.
Južne padine Kozjaka obiluju vinogradima, čije laporasto tlo i osunčani strmi položaji omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju, najčešće crnog, vina. Vlasnik vinarije Putalj, Anton Kovač navodi da se, u vremenu prije II. Svjetskog rata 95% obitelji u Kaštelima bavilo vinogradarstvom i vinarstvom. Poslijeratna industrijalizacija pokrenula je trend napuštanja poljoprivrednih posjeda i masovno zapošljavanje u tvornicama. Osim toga, poslijeratna tvornička proizvodnja vina, favorizirala je visoke prinose spram kvalitete što nije pogodovalo autohtonim i domicilnim sortama ovoga kraja. Tako je u Kaštelima 1946. godine bilo posađeno 20 milijuna trsova vinove loze, dok ih je danas manje od pola milijuna. Crljenak kaštelanski – današnja zvijezda – tada je bila zaboravljena i gotovo potpuno isčezla.
Godine 1997. kalifornijska znanstvenica Carole Meredith sa sveučilišta u Davisu, Kalifornija, komunicirajući sa kolegama - među kojima se našao i slavni kalifornijski vinar hrvatskog porijekla Miljenko Grgić - posumnjala je u točnost teze koja je zagovarala da je zinfandel, tada već uvelike rasprostranjen i raširen u SAD, izvorna američka sorta. Pronalazak dokumenta koji ukazuje na austrijsko porijeklo odvodi ih put Europe, ali ih istovremeno i zbunjuje, pošto relativno hladna austrijska klima nikako ne odgovara ovoj sorti. Kasnije se ispostavlja da je, zajedno sa brojnim iseljenicima iz područja Austro-Ugarske, crljenak krenuo u svoju „potragu za boljim prekooceanskim životom“ iz carskog rasadnika u Beču, koji je njegovao kolekciju svih vinskih sorti Austro-Ugarske, pa tako i one hrvatske. Daljnja potraga za ishodištem zinfandela, istraživače odvodi u Italiju, točnije Pugliu, gdje je rasprostranjen primitivo. Ovdje se ustanovljuje genetska identičnost, no, ispostavlja se da se primitivo u Italiji uzgaja kraće nego zinfandel u Americi. U ljeto 2001. istraživanje se napokon seli u vinograde na području naše zemlje. U suradnji sa prof. Maletićem i prof. Pejićem sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u vinogradima Ivice Radunića iz Kaštel Novog uzorci crljenka ukazuju na 100%-tnu genetsku identičnost sa zinfandelom. Uz 11 trsova kod Ivice Radunića, još je 16 preostalih trsova pronađeno u Mimicama kod Omiša.
Danas je proizvodnja crljenka kaštelanskog u porastu, no i dalje vrlo mala. Teško je pronaći vinogradara sa više od 2ha površine. Stoga se većina butelja proda na kućnom pragu kaštelanskih vinarija i u pokojem restoranu. Dvanaest udruženih proizvođača kaštelanskog crljenka dobilo je oznaku visoke kvalitete ustanove RERA pod nazivom „Pravi kaštelanski crljenak“, a ugostiteljski objekti i vinoteke koje žele istaknuti oznaku Zin(fandel friendly moraju ispuniti čak 22 uvjeta, među kojima su poznavanje povijesti sorte, te način uzgoja loze i proizvodnje vina.
Crljenak kaštelanski u čaši, prema riječima sommeliera Tome Jakopovića, dopadljivo je, sadržajno i karakterno vino koje odiše snagom, ali i svježinom.
Uz vinske kaštelanske priče za hedoniste tu je i bogata i raznovrsna gastronomija a nakon raznih delicija s čašom vina u jednoj ruci može se uživati i u cigari u drugoj. Cigar klub Mareva,koji vodi višestruko nagrađivani cigar-ambasador Marko Bilić, proizveo je prvu hrvatsku cigaru pod nazivom Spalato. Upakirana u kutiju koja je imitacija mramora Dioklecijanove palače i lijep je suvenir.
Više informacija o Kaštelima na www.kastela-info.hr .
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Nikola Zoko

Na vino u Kaštela
 Iako se Kaštelanska rivijera promovira pod sloganom „Sedam razloga za posjet“ – aludirajući na sedam Kaštela ( Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica, Sućurac) za vinoljupce je najmanje jedanaest razloga, koliko je autohtonih vinskih sorti na ovom području (ljutun, dobričić, glavinuša, ničuša, babica, mladenka, rogoznička, vlaška, plavac mali i maraština). Među njima je najpoznatiji, naravno, crljenak kaštelanski, poznat pod sinonimima tribidrag, pribidrag, zinfandel, primitivo i kratošija. 
 Povijest uzgoja grožda i pijenja vina na području Kaštela seže u Antiku, a dokazi za to nalaze se u dvorcu Vitturi - muzeju grada Kaštela. Vrijedne megarske čaše pričaju antičku kaštelansku vinsku priču. U zapadnom dijelu kaštelanskog zaljeva, pri istraživanjima helenističkog razdoblja naselja Sikuli, pronađeni su brojni predmeti reljefne keramike. U Muzeju grada Kaštela, prikazano je bogatstvo i raznolikost reljefne keramike i amfore u kojima se čuvalo vino, a zatim i luksuzno stolno keramičko posuđe poput takozvanih megarskih čaša koje su služile za svakodnevno ispijanje vina. 
 Na području Kaštela pronađen je i Putaljski dokument ili tzv. Trpimirova darovnica iz 852. godine kojom knez Trpimir splitskoj nadbiskupiji daruje crkvu Sv. Jurja u Putaljima, zajedno sa pripadajućim vinogradima i kmetovima. Značenje ove povelje jest što je to prvi pisani dokument u kojem se spominje naziv Hrvat, ali i dokument u kojem se prvi puta spominju hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo.
 Južne padine Kozjaka obiluju vinogradima, čije laporasto tlo i osunčani strmi položaji omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju, najčešće crnog, vina. Vlasnik vinarije Putalj, Anton Kovač navodi da se, u vremenu prije II. Svjetskog rata 95% obitelji u Kaštelima bavilo vinogradarstvom i vinarstvom. Poslijeratna industrijalizacija pokrenula je trend napuštanja poljoprivrednih posjeda i masovno zapošljavanje u tvornicama. Osim toga, poslijeratna tvornička proizvodnja vina, favorizirala je visoke prinose spram kvalitete što nije pogodovalo autohtonim i domicilnim sortama ovoga kraja. Tako je u Kaštelima 1946. godine bilo posađeno 20 milijuna trsova vinove loze, dok ih je danas manje od pola milijuna. Crljenak kaštelanski – današnja zvijezda – tada je bila zaboravljena i gotovo potpuno isčezla.
 Godine 1997. kalifornijska znanstvenica Carole Meredith sa sveučilišta u Davisu, Kalifornija, komunicirajući sa kolegama - među kojima se našao i slavni kalifornijski vinar hrvatskog porijekla Miljenko Grgić - posumnjala je u točnost teze koja je zagovarala da je zinfandel, tada već uvelike rasprostranjen i raširen u SAD, izvorna američka sorta. Pronalazak dokumenta koji ukazuje na austrijsko porijeklo odvodi ih put Europe, ali ih istovremeno i zbunjuje, pošto relativno hladna austrijska klima nikako ne odgovara ovoj sorti. Kasnije se ispostavlja da je, zajedno sa brojnim iseljenicima iz područja Austro-Ugarske, crljenak krenuo u svoju „potragu za boljim prekooceanskim životom“ iz carskog rasadnika u Beču, koji je njegovao kolekciju svih vinskih sorti Austro-Ugarske, pa tako i one hrvatske. Daljnja potraga za ishodištem zinfandela, istraživače odvodi u Italiju, točnije Pugliu, gdje je rasprostranjen primitivo. Ovdje se ustanovljuje genetska identičnost, no, ispostavlja se da se primitivo u Italiji uzgaja kraće nego zinfandel u Americi. U ljeto 2001. istraživanje se napokon seli u vinograde na području naše zemlje. U suradnji sa prof. Maletićem i prof. Pejićem sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u vinogradima Ivice Radunića iz Kaštel Novog uzorci crljenka ukazuju na 100%-tnu genetsku identičnost sa zinfandelom. Uz 11 trsova kod Ivice Radunića, još je 16 preostalih trsova pronađeno u Mimicama kod Omiša. 
 Danas je proizvodnja crljenka kaštelanskog u porastu, no i dalje vrlo mala. Teško je pronaći vinogradara sa više od 2ha površine. Stoga se većina butelja proda na kućnom pragu kaštelanskih vinarija i u pokojem restoranu. Dvanaest udruženih proizvođača kaštelanskog crljenka dobilo je oznaku visoke kvalitete ustanove RERA pod nazivom „Pravi kaštelanski crljenak“, a ugostiteljski objekti i vinoteke koje žele istaknuti oznaku Zin(fandel friendly moraju ispuniti čak 22 uvjeta, među kojima su poznavanje povijesti sorte, te način uzgoja loze i proizvodnje vina.
 Crljenak kaštelanski u čaši, prema riječima sommeliera Tome Jakopovića, dopadljivo je, sadržajno i karakterno vino koje odiše snagom, ali i svježinom. 
 Uz vinske kaštelanske priče za hedoniste tu je i bogata i raznovrsna gastronomija a nakon raznih delicija s čašom vina u jednoj ruci može se uživati i u cigari u drugoj. Cigar klub Mareva,koji vodi višestruko nagrađivani cigar-ambasador Marko Bilić, proizveo je prvu hrvatsku cigaru pod nazivom Spalato. Upakirana u kutiju koja je imitacija mramora Dioklecijanove palače i lijep je suvenir.
 Više informacija o Kaštelima na www.kastela-info.hr.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Nikola Zoko

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Kraljevski vinogradi
 Na izuzetno pogodnim terenima iznad dijela Petrčana i turističkog naselja Punta skala, Zoran Pantalon je sa svojim ortacima 2010. iznajmio zemljište od zadarskih Benediktinki i odmah se krenulo u čišćenje i duboko zaoravanje krškoga terena a onda je počela sadnja trsova. Dvije godine kasnije već je brano prvo grožđe jasno u malim količinama. Naziv vinarije "Kraljevski vinogradi vraća nas u godinu 1066. kada je Petar Krešimir Četvrti darovao to zemljište Benediktinki Čiki koja je na temeljima stare crkvice sagradila benediktinski samostan. Od tada pa sve do kraja Drugog svjetskoga rata benediktinke su obrađivale a po nalazima od 17. stoljeća i uzgajale vinovu lozu. Ponovno su ušle u svoj posjed 1996. a kada su na 50 godina iznajmile zemljište na kojem loze već desetljećima nije bilo. Vinarija je činjenicu da je kralj Petar Krešimir darovao zemlju utkala u svoj naziv 2010. Na površini od 23 hektara (na preostalom dijelu od 24 hektara su mali podrum, kušaonicai restoran) zasađeno je 180000 trsova a na 15 hektara u zadarskom Zatonu je još 120000 trsova . Najviše je plavca malog oko 100000, 50 tisuća pošipa , 30 tisuća trsova crljenka a ostalo su nasadi žilavke, chardonnaya, muškata žutog, sauvignona te syraha i merlota. Na platou ispred restorana organiziraju se mnoge manifestacije poput zadarskog Avantura film festivala. Vinarija poslovnu filozofiju vidi pretežito u HOREC-i a tek onda u širokoj konzumnoj potrošnji. Izvozi se u Njemačku, Austriju, Island te u Japan u kojem su vina dobila i priznanja "Oysters prize" za rose koji je proglašen najboljim vinom u sljubljivanju vina i oštriga.
 U Zagrebu je u prostorijama Češke besede na tribini "Vrijeme je za" predstavljena su vina vinarije Kraljevski vinogradi.
 Na vinskoj radionici koju je vodio sommellier Tomislav Jakopović kušalo se osam vina: Pošip 2021., Pošip barrique 2020., Žilavka 2020., Rose (od plavca malog i crljenka u podjednakom omjeru) 2021., Amulet rose (polusuhi sa 13% ostatka šećera) 2021., Cuvee crni (plavac, merlot, syrah) 2019. Plavac mali 2017. i Crljenak 2016.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

S dingačem u svijet
Vinarija Mate Violića Matuška iz Potomja na poluotoku Pelješcu predstavljena je na tribini "Vrijeme je za..." u Zagrebu. Violić je diplomirani agronom i u vremenu od 1990 do 1997. uspješno je vodio PZ Dingač. Od 1998. počinje svoj privatni vinarski put. Prve vlastite butelje plavca malog je napunio početkom veljače 1998. a zatim su slijedile godine u kojima je usporedo sa povećavanjem površina vinograda polako gradio podrum. Danas podrum ima 2500 metara četvornih a tijekom godine posjeti ga i 70000 vinskih zaljubljenika iz svijeta i Hrvatske. Vinarija ima svoj podrum i u Dubrovniku u starom gradu, predstavništva u Splitu i u Zagrebu. Vina se osim u susjedne zemlje BiH , Crnu goru i Srbiju izvoze u Austriju, Njemačku, Englesku i značajne količine u više navrata u Kinu. Godišnje se na vlastitih 20 hektara- Dingač, Postup, Župa pelješka i proizvede 350 000 butelja. I u sv. Nedjelji na Hvaru na izvrsnoj lokaciji je još jedan hektar zasađen plavcem. Naravno, najpoznatija i najjača lokacija je Dingač na južnoj poziciji poluotoka dugačak 10 kilometara a tunel iz Potomja do tamo je probijen sredinom sedamdesetih godina. Na toj Dingač lokaciji lozu sunce obasjava i "hrani" triput; izravno sa neba, odsjajem s mora i zemljišta prekrivenog sitnim kamenom. Posebna vina podruma Matuško Violić su Dingač Superior (probran od suhih bobica), Reserva koja ima ostatak šećera oko 5 grama i najskuplje vino kuće Royal (cijena u podrumu 760 kuna) sa ostatkom šećera od 10 do 12 grama i 16 posto alkohola.
Na prezentaciji se kušalo Pošip 12.5% alkohola iz 2021. Grk 14% 2021. Plavac mali Matuško 13% 2019., Postup 14% iz 2017., Zinfandel 14% 2018 i Dingač 14.5 2017.
Pošip 2021. je manjim dijelom od grožđa iz Potomja a većim kupljenim u Smokvici. .
Grk 2021. , kako je rekao sommelier Tomislav Jakopoviću koji je vodio prezentaciju, zadržao visoke kiseline, vrlo je mekano vino, puna su ga usta i traži gutljaj više. Ima eleganciju a visoki alkohol ne smeta. Konstatirano je da oba početna vina izgledaju starija od 7 ili 8 mjeseci kada su nastala. Tu je važna tehnologija a ona ide naprijed pa vina sve zrelija izlaze na tržište.
Vino zinfandel nema puno tanina, elegantno je, pitko ali je tankoga tijela.Marketinški je Matuško dobro odlučio ovu nekada po cijeloj Dalmaciji raširenu sortu (do velikog potonuća zbog peronospore) uklopiti u svoj asortiman.
Nakon plavca Matuško, postupa i zinfandela kušanje je završeno, kako se i moglo očekivati, najboljim vinom promocije Dingačem iz 2017. Male nedoumice su nastale oko količine provrelog šećera tj. da li je suho ili ne? Vino je suho i najmanje prilagođeno tržištu.
Matuško ima sva potrebna znanja u procesu proizvodnje vina, instikt za prodaju i trgovinu i odlično pozicioniranje na tržištu. Njegov rad je prepoznat i nagrađivan ,najviše na Sabatinama (četiri puta je bio šampion). U Bordeaux-u je dobio , prije više godina, zlata za Reservu i Royal te srebro za Dingač.
Pripremio: Tomislav Radić
foto: Marko Čolić

S dingačem u svijet
 Vinarija Mate Violića Matuška iz Potomja na poluotoku Pelješcu predstavljena je na tribini "Vrijeme je za..." u Zagrebu. Violić je diplomirani agronom i u vremenu od 1990 do 1997. uspješno je vodio PZ Dingač. Od 1998. počinje svoj privatni vinarski put. Prve vlastite butelje plavca malog je napunio početkom veljače 1998. a zatim su slijedile godine u kojima je usporedo sa povećavanjem površina vinograda polako gradio podrum. Danas podrum ima 2500 metara četvornih a tijekom godine posjeti ga i 70000 vinskih zaljubljenika iz svijeta i Hrvatske. Vinarija ima svoj podrum i u Dubrovniku u starom gradu, predstavništva u Splitu i u Zagrebu. Vina se osim u susjedne zemlje BiH , Crnu goru i Srbiju izvoze u Austriju, Njemačku, Englesku i značajne količine u više navrata u Kinu. Godišnje se na vlastitih 20 hektara- Dingač, Postup, Župa pelješka i proizvede 350 000 butelja. I u sv. Nedjelji na Hvaru na izvrsnoj lokaciji je još jedan hektar zasađen plavcem. Naravno, najpoznatija i najjača lokacija je Dingač na južnoj poziciji poluotoka dugačak 10 kilometara a tunel iz Potomja do tamo je probijen sredinom sedamdesetih godina. Na toj Dingač lokaciji lozu sunce obasjava i "hrani" triput; izravno sa neba, odsjajem s mora i zemljišta prekrivenog sitnim kamenom. Posebna vina podruma Matuško Violić su Dingač Superior (probran od suhih bobica), Reserva koja ima ostatak šećera oko 5 grama i najskuplje vino kuće Royal (cijena u podrumu 760 kuna) sa ostatkom šećera od 10 do 12 grama i 16 posto alkohola.
 Na prezentaciji se kušalo Pošip 12.5% alkohola iz 2021. Grk 14% 2021. Plavac mali Matuško 13% 2019., Postup 14% iz 2017., Zinfandel 14% 2018 i Dingač 14.5 2017.
 Pošip 2021. je manjim dijelom od grožđa iz Potomja a većim kupljenim u Smokvici. .
 Grk 2021. , kako je rekao sommelier Tomislav Jakopoviću koji je vodio prezentaciju, zadržao visoke kiseline, vrlo je mekano vino, puna su ga usta i traži gutljaj više. Ima eleganciju a visoki alkohol ne smeta. Konstatirano je da oba početna vina izgledaju starija od 7 ili 8 mjeseci kada su nastala. Tu je važna tehnologija a ona ide naprijed pa vina sve zrelija izlaze na tržište.
 Vino zinfandel nema puno tanina, elegantno je, pitko ali je tankoga tijela.Marketinški je Matuško dobro odlučio ovu nekada po cijeloj Dalmaciji raširenu sortu (do velikog potonuća zbog peronospore) uklopiti u svoj asortiman. 
 Nakon plavca Matuško, postupa i zinfandela kušanje je završeno, kako se i moglo očekivati, najboljim vinom promocije Dingačem iz 2017. Male nedoumice su nastale oko količine provrelog šećera tj. da li je suho ili ne? Vino je suho i najmanje prilagođeno tržištu. 
 Matuško ima sva potrebna znanja u procesu proizvodnje vina, instikt za prodaju i trgovinu i odlično pozicioniranje na tržištu. Njegov rad je prepoznat i nagrađivan ,najviše na Sabatinama (četiri puta je bio šampion). U Bordeaux-u je dobio , prije više godina, zlata za Reservu i Royal te srebro za Dingač.
 Pripremio: Tomislav Radić
 foto: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Indijan u Zagrebu

Vina vinarije Indijan predstavio je u Vinskm klubu u Zagrebu sommelier Tomislav Jakopovića. Vinarija braće Ivana i Juraja Violića i ime Indijan govori o tome kako se prezimena na Pelješacu upotpunjuju. Obiteljski su nadimak „Indijani“ Violići dobili na osnovi priče o pretcima, pomorcima koji su se utopili u Indijskom oceanu.
Godine 1975. u Potomju Ivo Violić, Ivanov i Jurjev djed napušta PZ Dingač i počinje samostalan posao.
Vinogradi Indijan prostiru se na 1,5ha, uz još pola hektara u zakupu, te su svi stari njmanje dvadeset godina. Položaji Dingača smješteni su na mikrolokacijama Pasje i Potočina, dok plavac mali i rukatac potječu s položaja Župa i Burino Ždrilo.
Predstavljanje je počelo se s premijerom vina rukatac 2021, koje neki prepoznaju pod nazivom maraština. Vino je vinificirano bez maceracije, čije grožđe potječe iz vinograda starih 40 godina, s prinosima od oko 1kg po trsu. Ima ga 2000 litara. Rukatca je sve manje jer se više sadi komercijalniji pošip te u poslijednje vrijeme grk. Ovo je tek druga godina da ga stavljaju u butelju. To je malo oporije svježe vino finih kiselina nešto je što Pelješcu doista treba, pogotovo u ljetnim mjesecima.

Uslijedio je Pošip 2021, čije je grožđe u Indijan pristiglo u hladnjači s korčulanske Čare u količini dostatnoj za samo 600 litara vina.

Plavac mali 2019. je s položaja Burino ždrilo, gdje imaju 3500 trsova. Proizvedu 2000 litara. Vino je moderno, nepretenciozno, finih kiselina i usuglašenih tanina, pa se lako pije unatoč 14,5% alkohola. Maceriran je 7 dana, a zatim smješten u velike hrastove bačve gdje je odležavao na tropu od ranije ubranog grožđa s Dingača sljedećih 6 mjeseci.

Plavac mali 2018. vino je iste stilistike, ali malo zatvorenije i punijeg okusa. Više ga nema u prodaji. Sačuvano je nešto boca za arhivu.
S Dingačem Indijani su počeli svoj vinski put. Od ukupno 80 hektara na jednome od najprestižnijih hrvatskih vinskih položaja, njima je zapalo 0,8 hektara s kojih se trude izvući najbolje što im je priroda dala.
Dingač iz berbe 2019.(15,5% alkohola), intenzivnih je aroma s okusom suhih šljiva i smokava na nepcu. Trsovi su stari između 30 i 50 godina, prinos je 0,7-0,8 kg po trsu, a godišnje proizvedu 1500 boca.
Dingač 2018. dokazao je da i jedna godina starenja puno znači. Osjećaju se kadulja i duhan, tanini su svilenkastiji, osjeti se šećer ali je nenametljiv. To je vrlo moćno vino sa 16% alkohola, koje je zadržalo eleganciju.
Dingač 2017. (15,5% alkohola) od grožđa sazrelog u ljetu gotovo bez kiše vino je u kojem je sačuvano sve što treba
I za kraj, polusuhi Dingač Prestige 2018, sa 16,7% divno uklopljenih alkohola i 4 grama neprevrelog šećera. To je vino koje pokazuje potentnost sorte, iako ga nije moguće proizvesti svake godine. Na nosu i na nepcu, osim šljive daje začinske i paprene note. Rađen je od selekcioniranog grožđa s minimalnim intervencijama u podrumu. U njemu je sve multiplicirano u odnosu na sva prethodna vina i arome i mirisi. Napunjeno je samo 300 boca, a ako ga netko želi posjedovati i popiti, morat će za butelju tog vina izdvojiti 500 kuna.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Indijan u Zagrebu
 
 Vina vinarije Indijan predstavio je u Vinskm klubu u Zagrebu sommelier Tomislav Jakopovića. Vinarija braće Ivana i Juraja Violića i ime Indijan govori o tome kako se prezimena na Pelješacu upotpunjuju. Obiteljski su nadimak „Indijani“ Violići dobili na osnovi priče o pretcima, pomorcima koji su se utopili u Indijskom oceanu.
 Godine 1975. u Potomju Ivo Violić, Ivanov i Jurjev djed napušta PZ Dingač i počinje samostalan posao.
 Vinogradi Indijan prostiru se na 1,5ha, uz još pola hektara u zakupu, te su svi stari njmanje dvadeset godina. Položaji Dingača smješteni su na mikrolokacijama Pasje i Potočina, dok plavac mali i rukatac potječu s položaja Župa i Burino Ždrilo. 
 Predstavljanje je počelo se s premijerom vina rukatac 2021, koje neki prepoznaju pod nazivom maraština. Vino je vinificirano bez maceracije, čije grožđe potječe iz vinograda starih 40 godina, s prinosima od oko 1kg po trsu. Ima ga 2000 litara. Rukatca je sve manje jer se više sadi komercijalniji pošip te u poslijednje vrijeme grk. Ovo je tek druga godina da ga stavljaju u butelju. To je malo oporije svježe vino finih kiselina nešto je što Pelješcu doista treba, pogotovo u ljetnim mjesecima.
 
 Uslijedio je Pošip 2021, čije je grožđe u Indijan pristiglo u hladnjači s korčulanske Čare u količini dostatnoj za samo 600 litara vina.
 
 Plavac mali 2019. je s položaja Burino ždrilo, gdje imaju 3500 trsova. Proizvedu 2000 litara. Vino je moderno, nepretenciozno, finih kiselina i usuglašenih tanina, pa se lako pije unatoč 14,5% alkohola. Maceriran je 7 dana, a zatim smješten u velike hrastove bačve gdje je odležavao na tropu od ranije ubranog grožđa s Dingača sljedećih 6 mjeseci. 
 
 Plavac mali 2018. vino je iste stilistike, ali malo zatvorenije i punijeg okusa. Više ga nema u prodaji. Sačuvano je nešto boca za arhivu.
 S Dingačem Indijani su počeli svoj vinski put. Od ukupno 80 hektara na jednome od najprestižnijih hrvatskih vinskih položaja, njima je zapalo 0,8 hektara s kojih se trude izvući najbolje što im je priroda dala.
 Dingač iz berbe 2019.(15,5% alkohola), intenzivnih je aroma s okusom suhih šljiva i smokava na nepcu. Trsovi su stari između 30 i 50 godina, prinos je 0,7-0,8 kg po trsu, a godišnje proizvedu 1500 boca.
 Dingač 2018. dokazao je da i jedna godina starenja puno znači. Osjećaju se kadulja i duhan, tanini su svilenkastiji, osjeti se šećer ali je nenametljiv. To je vrlo moćno vino sa 16% alkohola, koje je zadržalo eleganciju.
 Dingač 2017. (15,5% alkohola) od grožđa sazrelog u ljetu gotovo bez kiše vino je u kojem je sačuvano sve što treba
 I za kraj, polusuhi Dingač Prestige 2018, sa 16,7% divno uklopljenih alkohola i 4 grama neprevrelog šećera. To je vino koje pokazuje potentnost sorte, iako ga nije moguće proizvesti svake godine. Na nosu i na nepcu, osim šljive daje začinske i paprene note. Rađen je od selekcioniranog grožđa s minimalnim intervencijama u podrumu. U njemu je sve multiplicirano u odnosu na sva prethodna vina i arome i mirisi. Napunjeno je samo 300 boca, a ako ga netko želi posjedovati i popiti, morat će za butelju tog vina izdvojiti 500 kuna.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

plavac @KLUB (27)