KLUB - društvena mreža

Nakon žege i sparine, vlažne zemlje i blata, vjetra i tmurnih oblaka koji su krasili prošle biciklijade, jubilarni 5. Deer & Bike održao se u subotu 24. travnja u Dražu po idealnom proljetnom vremenu, kažu u Udruzi Karašicka Republika. 
 Sunce je pratilo bicikliste cijelom rutom dužine 50 kilometara, natkrivajući podunavske šume, baranjske surduke i prtene puteve Planine, sve do nezaboravnog zalaska na plaži u Dražu. Gotovo stotinu biciklista iz svih dijelova Hrvatske (Dalmacija, Istra, Zagreb, Srijem, Varaždini dr.) bili su podijeljeni u četiri grupe: brza, spora, kratka i srednja. 
 I svi su razbili percepciju da su Slavonija i Baranja čista ravnica, neki ugodno, a neki zbog kondicije i neugodno iznenađeni. No, nitko nije požalio što je došao, pogotovo jer je na biciklijadi pogledom uhvaćeno 11 košuta i 1 prekrasan jelen koji je filmski pretrčao između dvije grupe biciklista. Kada tome dodamo da su neki po prvi puta bili na Dunavu, ušli u baranjski gator ili uživo čuli gajde, doživljaj je potpun. 
 Start biciklijade nalazio se u Dražu, na jedinom hrvatskom križanju europskih biciklističkih ruta – Eurovela, točnije Eurovela 6 (Dunav) i Eurovela 13 (Željezna zavjesa). Posebnost ove biciklijade je što se rute odnose na poljske puteve što kroz šumu, brdo ili polje čime se razlikuje od drugih rekrativnih događanja. Biciklijadu je podržala Općina Draž i Turistička zajednica općine Draž. 
 "Svake godine sve više raste potražnja za ovakvom vrstom aktivnog sadržaja u prirodi što je samo pokazatelj da događanje treba prerasti u pravi turistički proizvod. U tome smjeru i idemo jer vidici i surduci Banskog brda u Baranji oduševe zaista svakog turista", kaže Mislav Matišić, organizator biciklijade.
 Udruga Karašicka Republika nastavlja s organizacijom manjih događanja unatoč pandemiji. Neslužbeno doznajemo kako će se iduće Landranje baranjskom Planinom ponoviti sredinom svibnja, dok će u istom mjesecu biciklisti moći uživati u vožnji Mostovima okruga Karašice obilježavajući tako Međunarodni dan Karašice. U planu udruge je organizacija sve većeg broja biciklijada kroz sekciju unutar udruge – ciklo klub KaraBic!

Tomislav Radić
prije 4 godine

Erdutski vinogradi predstavili vrhunska vina

Na blagim padinama Daljske planine, duž desne obale Dunava koji oplavljuje Erdut i čini ga poluotokom u idealnim uvjetima za uzgoj loze - na nadmorskoj visini između 130 i 190 metara, blago nagnuti prema jugu, na lesnim nanosima, nalaze se Erdutski vinogradi na 490 hektara.
U vinariji Erdutski vinogradi nalazi se najveća vinska bačva na svijetu u upotrebi. Bačva je izrađena od slavonskog hrasta, tradicionalnom metodom cijepanja hrastovih duga od ukupno 109 hrastovih debala; zapremine 75 000 litara. Uvijek je puna i u njoj se uvijek nalazi graševina jer je graševina zaštitni znak vinogorja, a time i vinarije Erdutski vinogradi.
Na vinskim razgovorima s novinarom Tomislavom Stiplošekom, zabavno-edukativnoj interaktivnoj radionici koja je prilagođenea i vinskim znalcima i ljubiteljima vina koji tek uče, a održava se dva puta mjesečno u kavani Procaffe u Tkalčićevoj ulici u središtu Zagreba predstavila se vinarija Erdutski vinogradi .
Predstavljena su vina: Graševina vrhunska (2019.), Chardonnay vrhunski (2019.), Pinot Sivi kvalitetni (2019.), Pinot Crni-bijelo kvalitetni (2019.), Rose kvalitetni (2019.), Cabernet Franc kvalitetni (2018.), Merlot vrhunski (2018.) i Traminac mirisavi ledena berba (2012.)
Vina je predstavila glavna enologinja, Melita Rumbak, koja je tu poziciju u Erdutskim vinogradima "naslijedila" od svoje majke, tako da joj je ova vinarija "u krvi".
Vina su izražene sortnosti i mineralnosti, a kroz cijelu liniju se vidi kontinuirani rad istog enologa. Osnovna linija mladih bijelih vina već je sada vrlo dobra. Linija Big barrel je njihova linija vrhunskih vina čije je ime asocijacija na najveću bačvu na svijetu u upotrebi. Ta linija će biti odlična; trenutno su to vina koja treba čekati, a na kušanju odaju veliki potencijal razvoja.
Vino koje je ostavilo najbolji utisak na publiku (naravno, ako izuzmemo ledenu berbu koja je svijet za sebe) je bijelo vino od sorte pinot crni. To je jako dobro, osvježavajuće vino, lijepih zelenih nota u mirisu, prilično aromatično, idealno za pijuckanje na ljetnoj terasi. Naravno, pitanje je marketinga, na koji način to vino približiti publici.
Povijest Erdutskih vinograda seže na početak 18. stoljeća. 1730. godina smatra se početkom vinogradarske tradicije tvrtke i cjelokupnog vinogorja. Kroz dugu i zanimljivu povijest vinogorja i vinarije proveo je povjesničar Hrvoje Pavić koji je u vinariji zadužen za marketing i turizam.
Josip Pavić, predsjednik nadzornog odbora Erdutskih vinograda, koji se povremeno uključivao u razgovor, osvrnuo se na činjenicu da malo koja vinarija u Hrvatskoj ima tako niske cijene uz ovakvu kvalitetu, ali to je trenutno njihova neminovnost jer treba podmirivati brojne obveze. Pavić je odnedavno i predsjednik Udruženja vinarstva HGK pa se osvrnuo i na rad i ciljeve Udruge.
"Kroz cijeli život naučio sam funkcionirati tako da prvo sagledaš potrebe i onda svoj rad prilagodiš potrebama, što konkretno znači da i Udruga i sama država Hrvatska moraju poticati mlade na razvoj vinarstva i vinogradarstva. Obišli smo neke strane vinske regije, kao što je Villány. Cilj vinogorja Erdut bi trebao biti da bude na razini Villánya. U tom smjeru bi trebala težiti i ostala vinogorja, osim Istre koja je tu već daleko napredovala. Dakle, osnovni cilj Udruge je pozicionirati Slavoniju, ali i cijelu Hrvatsku na vinskoj karti svijeta.", rekao je Josip Pavić.
Upravo na tu temu povela se rasprava - je li moguće od Erduta napraviti nešto na razini Villánya? Možda najbolji odgovor na to pitanje dao je poznati vinski novinar, Ivo Kozarčanin: "Villány je svjetski poznata regija i uspoređivati se s takvom regijom je hrabro samo po sebi. Možemo li biti u tom rangu? Da, možemo, ali uz jako puno rada, puno vremena, pameti, a trebat će nam i ponešto sreće... I jednog dana, možda bi mogli biti u tom rangu."
Uz vina iz hrvatskog Podunavlja, odlično su se sljubili sir Baranjac i kulen, kobasice i slanina od crne slavonske svinje iz Belja d.d.koja se u uzgaja na otvorenom. Za kulen i kobasicu koriste se najfinije crvene mljevene paprike i dime se u tradicionalnoj pušnici na prirodnom dimu bukovog drveta.
I na ovim Vinskim razgovorima Tomislav Stiplošek je, uz vinare, ugostio i predstavio druge goste.
Ivana Berišić, glavna urednica portala Poduzetna.com, pokrenula je vlastiti brend koji se bavi izradom nejestivih dekorativnih slastica. Prikazala je ukrasne magnete u obliku slastica i "tortu", idealne dekoracije za slatki kutak privatnog ili poslovnog prostora.
Književnica Lea Brezar (poznata po hitu "Superjunakinje" i projektu poezije na tramvajskim stajalištima ‘Oda poeziji’) predstavila je svoj novi roman "Ogledala" koji je, kao i njezini raniji romani, usmjeren na poticanje empatije i emocionalne inteligencije. Najavila je i otvaranje prve privatne jezične gimnazije po waldorfskoj metodologiji.
"Jako sam sretan što su ovo već 21. Vinski razgovori, a opet se tražilo mjesto više, što je pokazatelj da dobro radimo i da su ljudi prihvatili koncept. Posebno me veseli činjenica da, osim vinara, predstavljamo ljude koji rade fantastične stvari, ali nisu toliko poznati široj javnosti", rekao je organizator i moderator Vinskih razgovora, Tomislav Stiplošek.
Tako je ovog puta predstavio i mladog slastičara koji je ledenu berbu Traminca mirisavog Erdutskih vinograda sljubio s varijantom cheesecakea prema svojem autorskom receptu.
"Božidar Akrap je slastičar koji sa svojih nepunih 18 godina za vrijeme sezone u hotelu samostalno vodi slastičarnu a la carte restorana. Zašto je to bitno? Kad vidite njega, ali i mladog Hrvoja Pavića, vidite da u ovoj zemlji ima fenomenalnih mladih ljudi koji znaju raditi i to na vrlo visokoj razini kvalitete, žele raditi i, naravno, za to im treba podrška okoline.", istaknuo je Stiplošek.
Božidar Akrap je slastičarstvo zavolio još u osnovnoj školi, najviše zbog mogućnosti i kreativnosti koje to zanimanje pruža. Završio je Ugostiteljsko-turističko učilište u Zagrebu, smjer slastičarstvo; praksu je odrađivao prvo u slastičarnici Ema na Malešnici i kasnije na Dubravkinom putu gdje je učio od Roberta Bašića, a dodatno se u sklopu Erasmus+ projekta educirao u Francuskoj i Poljskoj. Postao je Bluesunov stipendist te se, nakon završetka trogodišnje škole zaposlio u njihovom a la carte restoranu De Lucau , u Brelima, pod mentorstvom Ružice Jukičić. Trenutno stažira kod Roberta Hromalića u slastičarnici Le Kolač. Već sada su njegovi kolači na visokoj razini i ono u što se publika Vinskih razgovora mogla uvjeriti, ima fantastičan osjećaj za slatko, tj. ono najbitnije, da kolači budu ukusni, lepršavi i ne preslatki. Trenutno su mu u fokusu edukacija i rad na sebi, a sljedeća stepenica upisivanje jedne od francuskih škola slastičarstva.
Kolač koji je publika Vinskih razgovora imala prilike kušati za podlogu je imao crumble od badema i muškatnog oraščića; na to je išla parfe krema od sira aromatizirana ružmarinom a završni sloj kolača bio je gel od višnje koji je kolaču dao potrebnu kiselinu. Kolač je dekorirao bademom i listićima mente.

Erdutski vinogradi predstavili vrhunska vina
 
 Na blagim padinama Daljske planine, duž desne obale Dunava koji oplavljuje Erdut i čini ga poluotokom u idealnim uvjetima za uzgoj loze - na nadmorskoj visini između 130 i 190 metara, blago nagnuti prema jugu, na lesnim nanosima, nalaze se Erdutski vinogradi na 490 hektara. 
 U vinariji Erdutski vinogradi nalazi se najveća vinska bačva na svijetu u upotrebi. Bačva je izrađena od slavonskog hrasta, tradicionalnom metodom cijepanja hrastovih duga od ukupno 109 hrastovih debala; zapremine 75 000 litara. Uvijek je puna i u njoj se uvijek nalazi graševina jer je graševina zaštitni znak vinogorja, a time i vinarije Erdutski vinogradi.
 Na vinskim razgovorima s novinarom Tomislavom Stiplošekom, zabavno-edukativnoj interaktivnoj radionici koja je prilagođenea i vinskim znalcima i ljubiteljima vina koji tek uče, a održava se dva puta mjesečno u kavani Procaffe u Tkalčićevoj ulici u središtu Zagreba predstavila se vinarija Erdutski vinogradi . 
 Predstavljena su vina: Graševina vrhunska (2019.), Chardonnay vrhunski (2019.), Pinot Sivi kvalitetni (2019.), Pinot Crni-bijelo kvalitetni (2019.), Rose kvalitetni (2019.), Cabernet Franc kvalitetni (2018.), Merlot vrhunski (2018.) i Traminac mirisavi ledena berba (2012.)
 Vina je predstavila glavna enologinja, Melita Rumbak, koja je tu poziciju u Erdutskim vinogradima "naslijedila" od svoje majke, tako da joj je ova vinarija "u krvi".
 Vina su izražene sortnosti i mineralnosti, a kroz cijelu liniju se vidi kontinuirani rad istog enologa. Osnovna linija mladih bijelih vina već je sada vrlo dobra. Linija Big barrel je njihova linija vrhunskih vina čije je ime asocijacija na najveću bačvu na svijetu u upotrebi. Ta linija će biti odlična; trenutno su to vina koja treba čekati, a na kušanju odaju veliki potencijal razvoja. 
 Vino koje je ostavilo najbolji utisak na publiku (naravno, ako izuzmemo ledenu berbu koja je svijet za sebe) je bijelo vino od sorte pinot crni. To je jako dobro, osvježavajuće vino, lijepih zelenih nota u mirisu, prilično aromatično, idealno za pijuckanje na ljetnoj terasi. Naravno, pitanje je marketinga, na koji način to vino približiti publici. 
 Povijest Erdutskih vinograda seže na početak 18. stoljeća. 1730. godina smatra se početkom vinogradarske tradicije tvrtke i cjelokupnog vinogorja. Kroz dugu i zanimljivu povijest vinogorja i vinarije proveo je povjesničar Hrvoje Pavić koji je u vinariji zadužen za marketing i turizam.
 Josip Pavić, predsjednik nadzornog odbora Erdutskih vinograda, koji se povremeno uključivao u razgovor, osvrnuo se na činjenicu da malo koja vinarija u Hrvatskoj ima tako niske cijene uz ovakvu kvalitetu, ali to je trenutno njihova neminovnost jer treba podmirivati brojne obveze. Pavić je odnedavno i predsjednik Udruženja vinarstva HGK pa se osvrnuo i na rad i ciljeve Udruge. 
 "Kroz cijeli život naučio sam funkcionirati tako da prvo sagledaš potrebe i onda svoj rad prilagodiš potrebama, što konkretno znači da i Udruga i sama država Hrvatska moraju poticati mlade na razvoj vinarstva i vinogradarstva. Obišli smo neke strane vinske regije, kao što je Villány. Cilj vinogorja Erdut bi trebao biti da bude na razini Villánya. U tom smjeru bi trebala težiti i ostala vinogorja, osim Istre koja je tu već daleko napredovala. Dakle, osnovni cilj Udruge je pozicionirati Slavoniju, ali i cijelu Hrvatsku na vinskoj karti svijeta.", rekao je Josip Pavić. 
 Upravo na tu temu povela se rasprava - je li moguće od Erduta napraviti nešto na razini Villánya? Možda najbolji odgovor na to pitanje dao je poznati vinski novinar, Ivo Kozarčanin: "Villány je svjetski poznata regija i uspoređivati se s takvom regijom je hrabro samo po sebi. Možemo li biti u tom rangu? Da, možemo, ali uz jako puno rada, puno vremena, pameti, a trebat će nam i ponešto sreće... I jednog dana, možda bi mogli biti u tom rangu." 
 Uz vina iz hrvatskog Podunavlja, odlično su se sljubili sir Baranjac i kulen, kobasice i slanina od crne slavonske svinje iz Belja d.d.koja se u uzgaja na otvorenom. Za kulen i kobasicu koriste se najfinije crvene mljevene paprike i dime se u tradicionalnoj pušnici na prirodnom dimu bukovog drveta.
 I na ovim Vinskim razgovorima Tomislav Stiplošek je, uz vinare, ugostio i predstavio druge goste. 
 Ivana Berišić, glavna urednica portala Poduzetna.com, pokrenula je vlastiti brend koji se bavi izradom nejestivih dekorativnih slastica. Prikazala je ukrasne magnete u obliku slastica i "tortu", idealne dekoracije za slatki kutak privatnog ili poslovnog prostora. 
 Književnica Lea Brezar (poznata po hitu "Superjunakinje" i projektu poezije na tramvajskim stajalištima ‘Oda poeziji’) predstavila je svoj novi roman "Ogledala" koji je, kao i njezini raniji romani, usmjeren na poticanje empatije i emocionalne inteligencije. Najavila je i otvaranje prve privatne jezične gimnazije po waldorfskoj metodologiji.
 "Jako sam sretan što su ovo već 21. Vinski razgovori, a opet se tražilo mjesto više, što je pokazatelj da dobro radimo i da su ljudi prihvatili koncept. Posebno me veseli činjenica da, osim vinara, predstavljamo ljude koji rade fantastične stvari, ali nisu toliko poznati široj javnosti", rekao je organizator i moderator Vinskih razgovora, Tomislav Stiplošek.
 Tako je ovog puta predstavio i mladog slastičara koji je ledenu berbu Traminca mirisavog Erdutskih vinograda sljubio s varijantom cheesecakea prema svojem autorskom receptu. 
 "Božidar Akrap je slastičar koji sa svojih nepunih 18 godina za vrijeme sezone u hotelu samostalno vodi slastičarnu a la carte restorana. Zašto je to bitno? Kad vidite njega, ali i mladog Hrvoja Pavića, vidite da u ovoj zemlji ima fenomenalnih mladih ljudi koji znaju raditi i to na vrlo visokoj razini kvalitete, žele raditi i, naravno, za to im treba podrška okoline.", istaknuo je Stiplošek.
 Božidar Akrap je slastičarstvo zavolio još u osnovnoj školi, najviše zbog mogućnosti i kreativnosti koje to zanimanje pruža. Završio je Ugostiteljsko-turističko učilište u Zagrebu, smjer slastičarstvo; praksu je odrađivao prvo u slastičarnici Ema na Malešnici i kasnije na Dubravkinom putu gdje je učio od Roberta Bašića, a dodatno se u sklopu Erasmus+ projekta educirao u Francuskoj i Poljskoj. Postao je Bluesunov stipendist te se, nakon završetka trogodišnje škole zaposlio u njihovom a la carte restoranu De Lucau , u Brelima, pod mentorstvom Ružice Jukičić. Trenutno stažira kod Roberta Hromalića u slastičarnici Le Kolač. Već sada su njegovi kolači na visokoj razini i ono u što se publika Vinskih razgovora mogla uvjeriti, ima fantastičan osjećaj za slatko, tj. ono najbitnije, da kolači budu ukusni, lepršavi i ne preslatki. Trenutno su mu u fokusu edukacija i rad na sebi, a sljedeća stepenica upisivanje jedne od francuskih škola slastičarstva. 
 Kolač koji je publika Vinskih razgovora imala prilike kušati za podlogu je imao crumble od badema i muškatnog oraščića; na to je išla parfe krema od sira aromatizirana ružmarinom a završni sloj kolača bio je gel od višnje koji je kolaču dao potrebnu kiselinu. Kolač je dekorirao bademom i listićima mente.

Tomislav Radić
prije 4 godine

Podrumi Vukoje 1982 i ljubavni romani

Ovogodišnju sezonu "Vinskih razgovora s novinaromTomislavom Stiplošekom" svojim je gostovanjem otvorio hercegovački vinar Radovan Vukoje. Vinski razgovori su zabavno-edukativne interaktivne radionice bogate sadržajima koji su prilagođeni i vinskim znalcima i ljubiteljima vina koji tek uče. Održavaju se u središtu Zagreba u multifunkcionalnom prostoru History cluba u Tkalčićevoj ulici dva puta mjesečno.
U"Podrumima Vukoje 1982" proizvode se vrhunska vina, destilati i maslinovog ulja. Vinarija koristi moderne tehnologije, kontrolirane procese fermentacije i tradicionalne metode odležavanja vina u hrastovim barrique bačvama, u podrumima koji se nalaze osam metara ispod površine zemlje. U Kinu se svake godine izvozi 40 tisuća butelja crnog vina.
Radovan Vukoje je u Zagreb stigao u pratnji svoje supruge Jagode koja, uz to što mu je velika podrška, aktivno sudjeluje u radu tvrtke, posebice u radu Vinske galerije, njihovog restorana koji se nalazi u sklopu vinarije.
Tijekom "Vinskih razgovora" kušalo se žilavku, vranac i druga vina. Vina su sortna i mineralna. Da je Radovan Vukoje na enološkoj specijalizaciji bio u Italiji, da se iščitati iz njegovih vinskih uradaka. Kušala su se vina: Hercegovačka žilavka 2018, Carsko vino žilavka 2015, Selekcija bijela 2015, Burgundac bijeli 2016, Vranac rezerva 2012, Selekcija crvena 2011.
Hercegovačka žilavka Vukoje vino je intenzivnog i kompleksnog mirisa, punog okusa i izrazito mineralnog karaktera. U proizvodnji se macerira 16 sati, a dozrijeva 8 mjeseci u inoxu, 3 mjeseca u hrastovim barrique bačvama te 3 mjeseca u boci.
Carsko vino žilavka proizvodi se od probrane berbe grožđa. Nakon maceracije 24 sata, vrije i razvija se uvijek u novim hrastovim barrique bačvama 12 mjeseci (sur lie metoda) te odležava 8 mjeseci u boci. Okusom vrlo mineralno i kremasto vino, elegantno s lijepim skladom slatkog i kiselog koji mu daju dug završetak.
Selekcija bijela je kupaža probranih grozdova chardonnaya (55%) i žilavke (45%), macerira se 20 sati, dozrijeva 9 mjeseci u hrastovim barrique bačvama te 6 mjeseci u boci. Ovo veliko vino je zagasito zlatne boje sa zelenim odsjajem, kompleksnih aroma, okusno mineralno, elegantne teksture i ravnoteže punog tijela, alkohola i svježine.
Burgundac bijeli je neobičan uradak, a na etiketi se nalazi kameleon. Zašto je na etiketi kameleon? Radi se o vinu od grožđa sorte crni pinot, ali je rađeno bez prešanja i maceracije kako bi se izbjeglo bojenje mošta pigmentima boje iz kože te se tako od njega dobilo bijelo vino. Dakle, crna sorta, a bijelo vino - zato kameleon. Vino je bogate i raskošne strukture i punoće, višeslojnih voćno-mineralnih aroma, dobrog balansa sočnosti, punoće i svježine te duge i slasne završnice.
Vranac rezerva se proizvodi samo od vranca iz najboljih godina klasičnom vinifikacijom; vrenje se odvija u dodiru s kožicom bobica (maceracija) 20 dana u vinifikatorima na temperaturi od 28 - 30 ⁰C. Dozrijeva 18 mjeseci u hrastovim barrique bačvama te 12 mjeseci u boci. Vino je zatvoreno crvene boje, bogato širokom lepezom aroma, izuzetno snažnog tijela, odličnog sklada punoće i svježine okusa, izrazitog potencijala za duga čuvanja. Servira se na temperaturi 18 - 20 °C. Da bi se potpuno spoznala veličina ovog vina poželjno je dekantiranje 30 minuta prije konzumiranja.
Selekcija crvena je kupaža najboljih grozdova merlota (50%), cabernet sauvignona (35%), vranca (8%) i syraha(7%) proizvedena klasičnom vinifikacijom; vrenje se odvija uz maceraciju 20 dana u vinifikatorima na temperaturi od 28 - 30 ⁰C. Dozrijeva 24 mjeseca u hrastovim barrique bačvama te 12 mjeseci u boci. Vino je zatvorene rubin boje, kompleksnog mirisa, vrlo ekstraktno i zaokruženo s toplim taninima i sočnom voćnom završnicom. Servira se na temperaturi od 18 °C
Razgovore i vina Vukoje pratile su plate sa suhomesnatim proizvodima i paštetama tvrtke Buretić Bregi i sirevima mljekare Latus.
Na obroncima planine Učka poslovanje tvrtke Buretić Bregi vezano je na više od 100 godina staru proizvođačku obiteljsku tradiciju. Svi njihovi proizvodi su proizvedeni i prerađeni isključivo u vlastitom pogonu. Recepture proizvoda su zasnovane na tradiciji i usavršene vlastitim začinskim mješavinama kako bi zadržale iskonsku kvalitetu i prepoznatljive nostalgične okuse
Mljekara Latus smještena je u samom srcu Istre, na brežuljku ponad sela Orbanići, okružena pašnjacima. Načinom na koji je nona Šantina proizvodila sir, desetak vrijednih ruku svakodnevno preradi do 10000 litara mlijeka.
Vinske razgovore upotpunili su Vlasta Janton i Stjepo Martinović predstavljajući svoje romane "Zagrljaj u koji pripadam" i "Kornelija broji oblake".
„Zagrljaj u koji pripadam“ je klasični ljubavni roman koji Vlasta Janton osvježava novim dvojbama koje donose suvremeni odnosi, a glavnoj junakinji ostvarenje vlastitog talenta i prihvaćanje poslovnog izazova vodi i prema zadovoljstvu u ljubavi. "Ljubav je sadržaj života", podsjetila je Vlasta Janton i iz romana izdvojila te recitirala ljubavnu pjesmu "Njemu bih dala da me voli".
Stjepo Martinović je dugogodišnji novinar koji je nakon umirovljenja počeo pisati beletristiku i osvajati književne nagrade. "Kornelija broji oblake" je roman pun putenih i gastronomskih užitaka, sa sugestivnim opisima okusa i mirisa hrane, erotskih igara i romantičnih krajolika Kvarnera i Istre.
"Hedonizam ljubavnih romana skladno upotpunjava priču o umjetnosti proizvodnje vina, a vlastito iskustvo neizostavno je i u umjetnosti stvaranja romana i u umjetnosti stvaranja vina", podsjetio je Stjepo Martinović završivši večer gitarom i romantičnim kanconama.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Silvija Munda

Podrumi Vukoje 1982 i ljubavni romani 
 
 Ovogodišnju sezonu "Vinskih razgovora s novinaromTomislavom Stiplošekom" svojim je gostovanjem otvorio hercegovački vinar Radovan Vukoje. Vinski razgovori su zabavno-edukativne interaktivne radionice bogate sadržajima koji su prilagođeni i vinskim znalcima i ljubiteljima vina koji tek uče. Održavaju se u središtu Zagreba u multifunkcionalnom prostoru History cluba u Tkalčićevoj ulici dva puta mjesečno.
 U"Podrumima Vukoje 1982" proizvode se vrhunska vina, destilati i maslinovog ulja. Vinarija koristi moderne tehnologije, kontrolirane procese fermentacije i tradicionalne metode odležavanja vina u hrastovim barrique bačvama, u podrumima koji se nalaze osam metara ispod površine zemlje. U Kinu se svake godine izvozi 40 tisuća butelja crnog vina. 
 Radovan Vukoje je u Zagreb stigao u pratnji svoje supruge Jagode koja, uz to što mu je velika podrška, aktivno sudjeluje u radu tvrtke, posebice u radu Vinske galerije, njihovog restorana koji se nalazi u sklopu vinarije. 
 Tijekom "Vinskih razgovora" kušalo se žilavku, vranac i druga vina. Vina su sortna i mineralna. Da je Radovan Vukoje na enološkoj specijalizaciji bio u Italiji, da se iščitati iz njegovih vinskih uradaka. Kušala su se vina: Hercegovačka žilavka 2018, Carsko vino žilavka 2015, Selekcija bijela 2015, Burgundac bijeli 2016, Vranac rezerva 2012, Selekcija crvena 2011. 
 Hercegovačka žilavka Vukoje vino je intenzivnog i kompleksnog mirisa, punog okusa i izrazito mineralnog karaktera. U proizvodnji se macerira 16 sati, a dozrijeva 8 mjeseci u inoxu, 3 mjeseca u hrastovim barrique bačvama te 3 mjeseca u boci. 
 Carsko vino žilavka proizvodi se od probrane berbe grožđa. Nakon maceracije 24 sata, vrije i razvija se uvijek u novim hrastovim barrique bačvama 12 mjeseci (sur lie metoda) te odležava 8 mjeseci u boci. Okusom vrlo mineralno i kremasto vino, elegantno s lijepim skladom slatkog i kiselog koji mu daju dug završetak.
 Selekcija bijela je kupaža probranih grozdova chardonnaya (55%) i žilavke (45%), macerira se 20 sati, dozrijeva 9 mjeseci u hrastovim barrique bačvama te 6 mjeseci u boci. Ovo veliko vino je zagasito zlatne boje sa zelenim odsjajem, kompleksnih aroma, okusno mineralno, elegantne teksture i ravnoteže punog tijela, alkohola i svježine.
 Burgundac bijeli je neobičan uradak, a na etiketi se nalazi kameleon. Zašto je na etiketi kameleon? Radi se o vinu od grožđa sorte crni pinot, ali je rađeno bez prešanja i maceracije kako bi se izbjeglo bojenje mošta pigmentima boje iz kože te se tako od njega dobilo bijelo vino. Dakle, crna sorta, a bijelo vino - zato kameleon. Vino je bogate i raskošne strukture i punoće, višeslojnih voćno-mineralnih aroma, dobrog balansa sočnosti, punoće i svježine te duge i slasne završnice.
 Vranac rezerva se proizvodi samo od vranca iz najboljih godina klasičnom vinifikacijom; vrenje se odvija u dodiru s kožicom bobica (maceracija) 20 dana u vinifikatorima na temperaturi od 28 - 30 ⁰C. Dozrijeva 18 mjeseci u hrastovim barrique bačvama te 12 mjeseci u boci. Vino je zatvoreno crvene boje, bogato širokom lepezom aroma, izuzetno snažnog tijela, odličnog sklada punoće i svježine okusa, izrazitog potencijala za duga čuvanja. Servira se na temperaturi 18 - 20 °C. Da bi se potpuno spoznala veličina ovog vina poželjno je dekantiranje 30 minuta prije konzumiranja.
 Selekcija crvena je kupaža najboljih grozdova merlota (50%), cabernet sauvignona (35%), vranca (8%) i syraha(7%) proizvedena klasičnom vinifikacijom; vrenje se odvija uz maceraciju 20 dana u vinifikatorima na temperaturi od 28 - 30 ⁰C. Dozrijeva 24 mjeseca u hrastovim barrique bačvama te 12 mjeseci u boci. Vino je zatvorene rubin boje, kompleksnog mirisa, vrlo ekstraktno i zaokruženo s toplim taninima i sočnom voćnom završnicom. Servira se na temperaturi od 18 °C
 Razgovore i vina Vukoje pratile su plate sa suhomesnatim proizvodima i paštetama tvrtke Buretić Bregi i sirevima mljekare Latus.
 Na obroncima planine Učka poslovanje tvrtke Buretić Bregi vezano je na više od 100 godina staru proizvođačku obiteljsku tradiciju. Svi njihovi proizvodi su proizvedeni i prerađeni isključivo u vlastitom pogonu. Recepture proizvoda su zasnovane na tradiciji i usavršene vlastitim začinskim mješavinama kako bi zadržale iskonsku kvalitetu i prepoznatljive nostalgične okuse
 Mljekara Latus smještena je u samom srcu Istre, na brežuljku ponad sela Orbanići, okružena pašnjacima. Načinom na koji je nona Šantina proizvodila sir, desetak vrijednih ruku svakodnevno preradi do 10000 litara mlijeka. 
 Vinske razgovore upotpunili su Vlasta Janton i Stjepo Martinović predstavljajući svoje romane "Zagrljaj u koji pripadam" i "Kornelija broji oblake". 
 „Zagrljaj u koji pripadam“ je klasični ljubavni roman koji Vlasta Janton osvježava novim dvojbama koje donose suvremeni odnosi, a glavnoj junakinji ostvarenje vlastitog talenta i prihvaćanje poslovnog izazova vodi i prema zadovoljstvu u ljubavi. "Ljubav je sadržaj života", podsjetila je Vlasta Janton i iz romana izdvojila te recitirala ljubavnu pjesmu "Njemu bih dala da me voli".
 Stjepo Martinović je dugogodišnji novinar koji je nakon umirovljenja počeo pisati beletristiku i osvajati književne nagrade. "Kornelija broji oblake" je roman pun putenih i gastronomskih užitaka, sa sugestivnim opisima okusa i mirisa hrane, erotskih igara i romantičnih krajolika Kvarnera i Istre.
 "Hedonizam ljubavnih romana skladno upotpunjava priču o umjetnosti proizvodnje vina, a vlastito iskustvo neizostavno je i u umjetnosti stvaranja romana i u umjetnosti stvaranja vina", podsjetio je Stjepo Martinović završivši večer gitarom i romantičnim kanconama.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Silvija Munda

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

planine @KLUB (17)