Pretraga postova
Vijeće i Parlament postigli su dogovor kako bi ambalažu učinili održivijom i smanjili takav otpad: Prijedlog razmatra cijeli životni ciklus ambalaže te utvrđuje zahtjeve kako bi se osigurala sigurna i održiva ambalaža, zahtijevajući da se s... Više [+]
Vijeće i Parlament postigli su dogovor kako bi ambalažu učinili održivijom i smanjili takav otpad: Prijedlog razmatra cijeli životni ciklus ambalaže te utvrđuje zahtjeve kako bi se osigurala sigurna i održiva ambalaža, zahtijevajući da se sva može reciklirati i da je prisutnost zabrinjavajućih tvari svedena na minimum. Također utvrđuje zahtjeve za usklađivanje označavanja kako bi se poboljšalo informiranje potrošača.
Browser check - Consilium
Traže način kako eliminirati ovisnost o primjeni dušičnih gnojiva
Novi istraživački projekt "NUE-Leg" vrijedan 3,83 milijuna eura, podržan od britanske vlade, pokrenut je kako bi se testirao novi pristup uzgoju djetelinsko-travnih smjes...
Upotreba biostimulansa u poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini.
Biostimulanti u poljoprivredi se odnose na supstance ili mikroorganizme koji se primenjuju na biljke ili zemljište radi poboljšanja njihovog rasta, razvoja i opšteg zdrav...
Zbog čega je nova MF 9S serija traktora toliko svestrana?
Lansiranje najnovije serije traktora MF 9S premijerno je predstavljeno na Agritechnici svečanom prezentacijom ovogodišnjeg finalista izbora prestižnog natjecanja"Tractor...
Predsjednica EK Ursula von der Leyen želi promjenu smjera poljoprivredne politike EU-a
U svom glavnom govoru o stanju Unije u Europskom parlamentu u Strasbourgu, predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen je najavila "strateški dijalog o budućnost...
Upravljajte gospodarstvom sa dlana svoje ruke
Tehnologija je transformirala gotovo svaku industriju - poljoprivreda nije iznimka. Kao iskusni direktor prodaje u tvrtki za razvoj poljoprivrednog softvera, iz prve ruke...
Koje su ključne prednosti ICL Agromaster gnojiva?
Jedna od ključnih prednosti ICL Agromaster gnojiva je njihova sposobnost poboljšanja zdravlja i vitalnosti usjeva. Ova gnojiva su formulirana s nizom esencijalnih hranjiv...
Međimurska Vinska shpitza Vinsku kušaonicu u zagrebačkom diWine Baru posjetilo je šest međimurskih vinara. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je tu i pjenušaca, sauvignona i muškata. Direktor Turističke zajednice Međimu... Više [+]
Međimurska Vinska shpitza
Vinsku kušaonicu u zagrebačkom diWine Baru posjetilo je šest međimurskih vinara. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je tu i pjenušaca, sauvignona i muškata.
Direktor Turističke zajednice Međimurja, Rudi Grula, prisutnim je predstavnicima medija predstavio projekt ekomuzeja Međimurje malo, koji prati svjetske trendove kada je riječ o suvremenoj muzeologiji. „Muzeji 'zatvoreni' u zgradama služili su struci, no donosili su vrlo malo koristi lokalnoj zajednici. Suvremena muzeologija nastoji povijest unjeti u svakodnevni život stanovništva. Na takav način štiti se i promovira kulturna i prirodna baština, podiže svijest lokalne zajednice o njenom značaju te se razvija održivi turizam.“ – istaknuo je Grula. Kroz atraktivne multimedijalne i holističke interpretacije na izvornim lokalitetima mogu se doživjeti autentične priče o burnoj povijesti Međimurja, bogatstvu etnografske nematerijalne kulture, tajnama arheološkog blaga, očuvanom prirodnom krajoliku, starim zanatima, sakralnoj baštini, legendama i narodnoj predaji, industrijskoj baštini, životu i djelu dr. Rudolfa Steinera, a neizostavni dio kulturne baštine čini i enogastronomija, koja kroz dugu tradiciju vinarstva i autohtona jela igra itekako važnu ulogu u suvremenom turizmu. Rudi Grula je istaknuo kako je Međimurje kandidat za dobivanje standarda „Green Destination“, svojevrsnog Oskara u kontekstu održivog, zelenog turizma te da se međimurski vinari sve više okreću prema ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji.
Međimurski vinari osvajaju svjetska priznanja, ali i razvijaju međimurski vinski brend– pušipel. Nakon prepoznatljive vinske boce koja je tržištu predstavljena 2018., pušipel je potkraj 2022. godine dobio i svoju čašu, nastalu po uzoru na mađarsku čašu za furmint. U diWine Baru su čašu predstavili vinar Robert Horvat i Ivan Goričanec, kreativni direktor agencije Reci DA! koja sa međimurskim vinarima surađuje na kreiranju jedinstvenog brend identiteta.
Gosti u diWine Baru kušali su osim pušipela i druga vina.
Vinarija Kerman vinarija je koju vode žene, stoga se i u njihovim vinima osjeti taj posebni „ženski dodir“. Dizajn njihovih etiketa inspiriran je međimurskom baštinom i prirodom mjesta Sv. Urban. Među brojnim vinskim naslovima ističe se suhi pjenušac od žutog muškata koji nosi naziv Puca (što kolokvijalno znači djevojka).
Vinarija Horvat, pod vodstvom Roberta Horvata, u posljednjih nekoliko godina najveću pažnju posvetila je kvaliteti pušipela a pažnju prisutnih vinoljubaca privukla je i etiketa „279 Graševina barique“ iz kasne berbe 2018. Brojka 279 upućuje na broj dana proteklih od rezidbe do berbe, kao i na vrijeme dozrijevanja u barriqueu koje je trajalo – pogađate - 279 dana. Ono što sigurno niste pretpostavili je da se čak i vinogradi Horvat nalaze na 279 metara nadmorske visine, a podrum se nalazi na adresi Sveti Urban broj - 279! Čini se kako sretni brojevi ne znače uvijek dobitak na lutriji, već mogu donijeti i uspjeh u svijetu vina.
Vinarija Cmrečnjak prva je međimurska vinarija koja je dobila oznaku geografskog porijekla – još davne 1992. godine kada su plasirali prvu vinsku bocu pod vlastitom etiketom. Od tada, pa sve do danas njihova „lenta vremena“ bilježi brojne uspjehe, poput prve proizvedene ledene berbe i prvih međimurskih Decantera, osvojenih 2016. godine. Vinarija Cmrečnjak danas raspolaže suvremenom tehnologijom za obradu grožđa i vina, zahvaljujući kojoj na tržište plasira 17 vrhunskih etiketa. Rajko Cmrečnjak, osnivač vinarije, svoj je vinski imperij prenio na svog nasljednika, sina Marka, koji je nastavio itekako spretno koračati očevim stopama, te stvara i njeguje vina koja se nalaze na svjetskim vinskim kartama.
Vinarija Jakopić obiteljska je vinarija smještena na Železnoj Gori koja njeguje umjetnost stvaranja vina. Pečat osobnosti prvom vinu još davne 1908. godine dao je pradjed Filip, a danas ih s puno ljubavi i strasti stvaraju čak tri obiteljska naraštaja. Vinogradi su smješteni na nekoliko odvojenih lokacija, od kojih svaka upravo sortama posađenima na njima, pruža idealne uvjete. Najveću pažnju kušača privukao je pjenušac Terbotz, koji nosi naziv istoimenog i vrlo popularnog obiteljskog restorana, napravljen 100% od pušipela, klasičnom metodom uz dvogodišnje odležavanje na kvascima.
Vinarija Lovrec međimurski su pioniri ekološke proizvodnje, sa tendencijom ka biodinamici, o čemu svjedoči i vrlo strogi certifikat Austria Biogarantie, koji krasi njihove etikete. U vinariji se od trsa do čaše njeguje organski pristup i „zeleni“ lifestyle, a ukoliko se odlučite posjetiti njihovo imanje smješteno u Svetom Urbanu, osim pogleda na prekrasne vinograde u prilici ste obići i povijesni podrum kao i etnografsku zbirku uvrštenu u popis kulturnih dobara RH. Vinariju naslijeđenu od oca, prof. Franje Lovreca, prije petnaest godina preuzeli su sin Krešo i kći Jasna koji se poput istinskih artisana vinarstva, posvećuju njegovanju naslijeđenog srednjoeuropskog sortimenta preporučenog već 1847.god. od njemačkih i austrijskih vinogradarskih stručnjaka.
Iz vinske kuće Dvanajščak-Kozol poručuju kako je „stvaranje vina njihov život“. Čini se da je to zaista više od slogana, jer njihova vina, uistinu pričaju priču o ljubavi, predanosti i strasti. Ukoliko posjetite njihovu vinsku kuću, osim vina dočekat će vas i tradicionalna jela spravljena na pomalo drugačiji način, što cijeloj eno-gastro priči daje poseban touch i stvara jedinstveno iskustvo.
Vina su se kušala uz gitarsku jazz pratnju Darka Gulić Gule.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Željko Novaković
Danas je Svjetski dan močvarnih staništa, a obilježava se još od 1971. godine. Ovogodišnja je tema - revitalizacija rijeka. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF provodi projekt 'Revitalizacija Europske Amazone', a vrijednost mu je g... Više [+]
Danas je Svjetski dan močvarnih staništa, a obilježava se još od 1971. godine. Ovogodišnja je tema - revitalizacija rijeka.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF provodi projekt 'Revitalizacija Europske Amazone', a vrijednost mu je gotovo pet milijuna eura.
Njime će se revitalizirati vlažne livade uz rijeku Muru u Sloveniji, gdje će se uspostaviti i model cirkularne ekonomije kroz tradicionalno stočarstvo u suradnji s lokalnim poljoprivrednicima, lokalnim vrtićima i školama. U Hrvatskoj će se na rijeci Dravi, u blizini ušća rijeke Mure, povezati rukavac čime će se povećati retencijsko područje za vrijeme većih vodnih valova te ponovno omogućili protok vode na popularnom kupalištu u blizini općine Legrad. U Parku prirode Kopački rit čistit će rukavac i tako povezati Dunav s Kopačkim jezerom koje je ujedno i najveća stajaća voda u parku. U Srbiji će u Specijalnom rezervatu prirode Gornje podunavlje raditi na konverziji iz plantaža hibridne topole u autohtonu heterogenu poplavnu šumu te uz to istražiti kako će se područje prirodno revitalizirati.
"Močvarna su staništa dom za čak 40% svih vrsta, kao i za više od milijardu ljudi u svijetu čija dobrobit izravno ovisi o njima. Stoga su investicije poput ove za Europsku Amazonu, na čijem području živi oko milijun ljudi, od iznimne važnosti. Jedino tako možemo se suočiti s klimatskom i krizom biološke raznolikosti te ostvariti održivi razvoj", ističe Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.
Foto: Ušće Mure u Dravu kod Legrada (c) Ante Gugić
Filter rizika bioraznolikosti - alat za kompanije i financijske institucije
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u Davosu, gdje se održava Svjetski ekonomski forum, lansira novi alat - Filter rizika bioraznolikosti (Biodiversity Risk Filt...
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Bioraznolikost u hrvatskoj poljoprivredi mijenja se smanjivanjem i nestajanjem stoke kada se uništavaju livade i pašnjaci koji postaju ŠIKARE , a u Više [+] ratarstvu sijenjem velikih površina monokultura te zaoravanjem strništa odmah nakon žetve , ovako je uništen bosiljak kao iznimno medonosna biljka .Posljedica je smanivanje kukaca , leptira a potom i ptica !
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje