Pretraga postova
Vivoda-raznovrsnost i kvaliteta Povijesno gledajući Vivode su se doselili u Rovinj 50-tih godina prošloga stoljeća sa buzetskoga dijela Ćićarije u doba kada su migracije u Istri bile velike i uobičajene. Na početku su osim neizbježne loze,... Više [+]
Vivoda-raznovrsnost i kvaliteta
Povijesno gledajući Vivode su se doselili u Rovinj 50-tih godina prošloga stoljeća sa buzetskoga dijela Ćićarije u doba kada su migracije u Istri bile velike i uobičajene. Na početku su osim neizbježne loze, u Istri kao i u Dalmaciji i velikom dijelu kontinentalne Hrvatske su se bavili vinogradarstvom, Vivode sadili povrće i voće i uzgajali stoku. Godinama se ta široka djelatnost sužavala (bili su poznati proizvođači bresaka) da bi se od 2004. potpuno posvetili vinogradarstvu i vinarstvu. Davor Vivoda, treća generacija, sa suprugom Suzanom vodi vinariju koja je smještena gotovo u središtu Rovinja. Vinogradi su na samo dva kilometra od rubova Rovinja na područjima San Ciprijana, Kalkere i Turnine. Tlo je tipična istarska crvenica na maloj nadmorskoj visini od oko 20-30 m.nad. visine. Imaju ukupno sa zadnjim zasađivanjem cabernet sauvignona u 2018. godini 15 hektara vinograda. Najveći dio, oko 70% ,čini malvazija istarska i muškat bijeli a od crnih sorti imaju merlot (na 2 hektara), teran i cabernet sauvignon. Također u ponudi je i pjenušac Lucija (nazvan po kćeri) od malvazije zelenkasto žute boje, kristalne bistroće sa 11% alkohola.Ukupna prosječna godišnja proizvodnja je oko 100 000 litara, od toga 35-40 0000 ide u butelje. Sretna okolnost da im je podrum u središtu grada omogućava odličnu prodaju tijekom turističke sezone i poslije. Planiraju izgradnju kušaonice za 40-50 posjetitelja.Projekt je gotov a čeka se europska vinska omotnica. Prijašnjih godina bilo je izvoza u SAD, Austriju i Norvešku a trajno izvoze u Srbiju i Crnu goru. Vinarija je prvu veliku međunarodnu nagradu zlato na Decanteru 2022. osvojila za Sv.Euphemiju 2018. Prošla 2023. bila je izuzetno uspješna: Decanter- zlato za perjanicu kuće i izvorni suvenir grada Rovinja Sv.Euphemija 2019. i srebro za svježu malvaziju 2022. Iste godine na Concours de Mondial u konkurenciji 7504 vina iz svijeta, hrvatskih 220 od toga 150 iz Istre dobili su zlato za svježu malvaziju iz 2022.! Od 2005. Vivodina malvazija ima oznaku IQ (Istrian quality). Prepoznatljiva vina Vivodenastaju uz stručne savjete enologa i ravnatelja Veleučilišta Rijeka-Poljoprivredni odjel u Poreču Marija Stavera.
Na predstavljanju u Češkom domu u Zagrebu pod nazivom "Vrijeme je ZA..." koje je sommelierski vodio Darko Lugarić kušalo se devet vina: Malvazija 2023. Malvazija 2022, Malvazija Sv.Euphemia 2019 , Rose teran 2022, Merlot 2022, Cabernet sauvignon 2021, Teran 2019, Merlot San Ciprian 2018 i Muškat bijeli 2022.
Malvazija 2022 13.5% alkohola i 5.2 g/l kiseline je svježe, mekano, mineralno vino u dobroj kondiciji. Mirisi herbalnog karaktera sa primjesom voćnosti: bagrem,bazga, trava, bijelo cvijeće,zelena jabuka, grejp, lješnjak...Zlatnožute je boje. Vivoda naglašava da želi zadržati stilistiku u svojim svježim malvazijama. 2022. je bila sušnija godina od 2023. zato je u toj malvaziji naglašenija herbalnost, manje voćnost. Gastronomska preporuka-pureći file sa tikvicama, šparogama...maslinovo leccino ulje.
Malvazija Sv.Euphemia 2019 14.5% alkohola i 5.9 g/L kiseline je višestruko nagrađivano vino kao i ona iz godine ranije. Maceracija je bila od 35-40 dana u inoxu a zatim je odležalo 18 mjeseci u bačvama od 1500 i 225 litara od slavonskog hrasta. Nakon punjenja još odležava u boci prije izlaska na tržište. Vino je gusto, lijepo strukturirano izrazito intezivnog mirisa po suhom voću, cvijeću. U ustima osjeća se punina tijela, svježe, mineralno, meko,voćno. Alkohol je visok ali dobro uklopljen kao i tanini. Vino je i nakon pet godina još uvijek svježe sa odličnom kiselinom koja će mu dati trajnost Grožđe je brano u starijim najboljim dijelovima vinograda. Vivoda je ovdje kupažirao vina iz različitih bačava i napravio izvrstan proizvod, što su dva puta prepoznali na Decanteru 2022. i 23. Gastronomska preporuka Lugarića je steak (midium) od boškarina, pire od graška i tikvice. Također stekovi tune ili sabljarke a dobro bi se uklopio i žgvacet sa pljukancima Vino je rađeno po narudžbi grada Rovinja i danas ima status izvornog suvenira grada. Ovo vino je najskuplje u vinariji i stoji 14 eura .
Cabernet sauvignon 2021 13.6 i 6.2 g/L kiseline je još mlado vino iz novog vinograda posađenog 2018. sa 4000 trsova. Namjera vinara je bila kupažiranje sa merlotom , međutim jasno je da će mu ova sorta i samostalno dati odlično vino. Macerirano je od 10-12 dana a fokus je u igri između drva i voćnosti, ovdje dobro posloženo. Vino je rubin crvene boje, gusto, intezivnih svježih mirisa. Osjeti se voćnost crni ribiz, šumsko voće, čak i menta, vanilija,kruh prepečenac,kakao i čokolada...Ima još vremena do pravoga vrhunca za 2-3 godine i godine trajanja poslije...Sadnja ove sorte bila je odlična odluka po riječima vinara na prijedlog supruge Suzane. Gastronomska preporuka teleća koljenica sa pireom od graška, odrezak crne slavonske svinje ili vratina.
Kušalo se još dva merlota i jedan teran, sve korektna dobro odrađena vina a posebno valja opisati pretposljednje i posljednje vino vino Merlot San Ciprian 2018 14.5% alkohola i 5.6 g/L koje je dobilo ime po položaju u blizini crkvice Sv.Ciprijana. Maceracija je bila dva tjedna i ponovno su kombinirane bačve od 500 i 225 litara. Vino je bistro, granitno crvene boje, intezivnog mirisa, džemasto...punog je tijela ,osjeti se voće i tanini, ima blagu gorčinu u after tasteu. Kao i prethodna i ovo vino ima lijepu kiselinu 5.5 a sada je u šestoj godini. Svakako, robusno vino uz koje ide jednako jaka hrana: dalmatinska pašticada sa njokima, jače kobasice, crveno meso sa žara.
Muškat bijeli 2022 12.6% alkohola i 5.7 g/L kiseline je osjetljiva sorta koju se u vinogradu mora jako paziti. Najčešće ga napadaju pepelnica i trulež...Takva je bila 2023. godina ali na njihovoj mikrolokaciji po riječima vinara prošli su dobro. Maceracija je trajala 6-7 sati i onda je utočeno u rostfraj. Vino je poluslatko, ostatak šećera 21 gram, nježne je svijetlo zlatnožute boje. Osjeti se breskva i žuto voće.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
TOP 3 vrste mesa koje preporučuju stručnjaci
Svijest ljudi o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane raste, pri čemu tu spada i meso. Prema Njemačkom društvu za prehranu (DGE), preporuke za unos mesa iznose 300-60...
Na meniju vrtićaraca i školaraca divljač tri puta tjedno - vijest je koja dolazi iz Velike Britanije. Ovu su odluku donijeli, piše dailymail kako bi se kontrolirala populacija divljih jelena. Osim toga, ugostitelji tvrde da bi mala djeca tr... Više [+]
Na meniju vrtićaraca i školaraca divljač tri puta tjedno - vijest je koja dolazi iz Velike Britanije. Ovu su odluku donijeli, piše dailymail kako bi se kontrolirala populacija divljih jelena. Osim toga, ugostitelji tvrde da bi mala djeca trebala "eksperimentirati" s hranom.
Meso divljači se uvodi u više od 32 vrtića i škola, a od njega pripremaju pet jela među kojima su i špageti bolonjez. Možda bi ih ovim povodom trebali nazvati bambinez.
Izvor:
https://www.dailymail.co.uk/femail/article-12991505/nurseries-serve-venison-wild-deer-population-boom.html
Foto: Depositphotos/ysbrand
Napetost raste, oklopna vozila štite tržnicu, EU nudi dva rješenja?
Još ih je više na ulicama. Napetost između prosvjednika i policije u Francuskoj raste. Tamošnja je vlada u srijedu poslala oklopna vozila da zaštite veleprodajnu tržnicu...
mali poljoprivrednik
prije 2 mjeseca
Europska komisija je skup glupana opasnih namjera.Nadam se da europski poljoprivrednici neće nasjesti na njihove fore,jer ovo što sada nude je samo Više [+] obmanjivanje,jer u biti ne nude nikakve veće ustupke.
Beč, Pariz i Rim protiv mesa iz laboratorija - a Zagreb?
Dvanaest EU zemalja koje predvode Austrija, Francuska i Italija tvrde da je meso uzgojeno u laboratoriju prijetnja tradicionalnim metodama proizvodnje hrane. Smatraju da...
Zimska delicija - kiseli kupus i suho meso #jao
Željka Rački-Kristić
prije 3 mjeseca
Red sarme, red kupusa sa suhim mesom ili kobasicama i prođe zima :) Red sarme, red kupusa sa suhim mesom ili kobasicama i prođe zima :)
Znate li da su nekad meso ježa druidi i šamani jeli kako bi imali vizije? Uskoro više na Agroklubu...
foto: Depositphoto/kwasny222
Meso crne slavonske svinje postalo je 46. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u EU. Postupak zaštite oznake izvornosti pokrenula je Poljoprivredno-uslužna zadruga LETA iz Našica, čestitam svima koji slave!
Leticija Hrenković
prije 4 mjeseca
Nažalost nisam među slavljenicima ;) Nažalost nisam među slavljenicima ;)
Povjesničar Zdenko Samaržija piše: "Slavonci do početka 20. stoljeća praktično nisu jeli svinjetinu niti su proizvodili “delicije” jer nisu postojale tehnologije kojima bi se odstranile nečisti i neugodni mirisi iz unutrašnjih organa svinje... Više [+]
Povjesničar Zdenko Samaržija piše:
"Slavonci do početka 20. stoljeća praktično nisu jeli svinjetinu niti su proizvodili “delicije” jer nisu postojale tehnologije kojima bi se odstranile nečisti i neugodni mirisi iz unutrašnjih organa svinje (debelo crijevo za krvavice, tanko crijevo za kobasice, slijepo crijevo za kulen, žečudac za švargl), začini koji se stavljaju u kulene i kobasice (i srodne proizvode) bili su jezivo skupi i prisupačni tek dijelu vlastele i prelata, a sol kao središnji konzervans vrijedila je suhog zlata. Sol se koristila za usoljavanje riba, kavijara, vrhunske jelenske divljači te dabrovog mesa koje su Slavonci za dobre novce prodavali i na Istoku (Osmansko Carstvo) i na Zapadu (Austrija, Mletačka Republika, njemačke i talijanske državice, Francuska...).
Na bolje je krenulo kada je 1956. osnovan Poljoprivredni institut u Osijeku koji je proizvodio sjeme krušarica i krmiva te organizirao osjemenjivanje goveda, a križanjem stvorio neraste izvrsnog genetskog potencijala. Tek se oko 1960. stvara i zakonodavna osnovica za uzgoj svinja u svinjcima i to svinja koje u nekoliko mjeseci narastu do 80 do 120 kilograma, čija je mast i meso dovoljno kvalitetno a začini zbog postupnog oporavka tržišta pristupačni pa seljaci proizvode mesne delicije što za svoje potrebe što za tržište. Golem pomak je slavonskom svinjogojstvu dala gospođa Canecki koja je primijenila najvažnija znanstvena dostignuća i organizirala proizvodnju Valpovke, dodatka prehrani prasića i tovnih svinja. Tek tada počinje razdoblje koje patetično nazivaju “tradicija”."
Što se događalo prije 20. stoljeća i prije osnivanja Poljoprivrednog instituta u Osijeku, čitajte u zanimljivom štivu profesora Samaržije.
SVINJOKOLJA: Na naredne pregovore dolazi ministar, najsretni...
Mjesto gdje se ruše predrasude, brišu granice među ljudima, promovišu dobre ideje, vr...
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
Popis Slavonije 1702 , za moje rodno selo , konja 29 , volova 59 , krava 65 , teladi 73 , ovaca i koza 86 , svinja 137 , pčelaca 6 ! Konji i volovi Više [+] služili su za obradu zemlje , a ovce , koze i svinje za prehranu . Bili su kršćani ! 2024 samo jedna obitelj drži nekoliko goveda , ovaca ima nekoliko stotina , koza isto ima jedna obitelj ,a desetak obitelji još drže svinje ! PČELACA , ako su žive general Vrbanac i ja imamo 50 ! > Povjesničar > Zdenko Samardžija , nema veze o povijesti !
Maja Celing Celić
prije 3 mjeseca
2023. godine obilježeno je 150 godina od predstavljanja visokokvalitetne mesne pasmine crne svinje fajferice. Tim je povodom u organizaciji Udruge Više [+] "Korijeni pustare" održan okrugli stol i istoimena izložba "Fajferica se vraća kući" u Staroj pekari u Tvrđi. https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/fajferica-se-vraca-kuci-11302113?fbclid=IwAR2lybl8o4ZNBBBSY2P8m-vaQ98skzzpDe_SmK1v-7KtVyp2pBiWNzLFzsw
Božidar S.
prije 3 mjeseca
Riječ kobasica je prema etimološkom rječniku slavenska, a Turci su posuđivali riječi od Slavena. To ne znači da je kobasica slavenski izum, čitao sam Više [+] negdje da je prva kobasica nastala u Austriji. To što u hrvatskom ima oko 2.000 turcizama i nije neka impozantna brojka jer hrvatski jezik, kao i većina europskih jezika, ima više od 400.000 riječi. Uopće ne razumijem zašto je nekima važno dokazati da svinjokolja nije izvorni hrvatski proizvod, da to nije naša tradicija?! Tradicija je sve što smo naučili i naslijedili od svojih neposrednih predaka, a to što su naši preci nešto uzeli od Austrijanac, nešto od Mađara, nešto od Turaka... koga je briga za tim?! Pa i oni su uzimali od nas!
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Hrvoje , pišem da su od Turaka vršeni POPISI Slavonije u kojim piše koliko je stoke bilo u selu ; svinja , konja , krava , volova , !Od 1536 veliki Više [+] broj Slavonaca PREŠLI su na ISLAM ! Da li su nastavili jesti svinjetinu nije mi poznato ! Moji preci prema POPISU Slavonije 1702 , živjeli su u BRDSKOJ Slavoniji ! Od 1536 u Slavoniju doseljavaju ZAPADNO od Zemuna , Srbi i Vlasi , a nakon PROTJERIVANJA Slavonaca islamske vjere ( oko 250 tisuća ili pola stanovništva ) Savojski vrši PLJAČKAŠKI pohod do Sarajeva i dovodi preko 40 TISUĆA kršćana , Srba i Hrvata koji u bosni nisu prešli na islam ! Od 1700 vrši se KOLONIZACIJA i sa Nijemcima , Česima , Slovacima ! I Slavonija postaje mješavina VIŠE naroda koji su donijeli dio običaja i iz svojih MATIČNIH država ! Od Turaka imamo oko 2000 riječi ; ambar - drveni silos za žitarice , avlija , kapija , arman , ćuprija , kazan , rakija , sokak itd ! U svakom slučaju 2 bravca su prerađena u kobasice i slaninu i nešto kostiju sa mesom za grah ! To još mogu osušiti u sve gorim klimatskim uvjetima !
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Oblikovanje mesa u kobasice, kulen, krvavice i sl. nije naš običaj, rade ga svugdje po svijetu, a koliko znam, dolazi upravo iz istočnih zemalja. Više [+] Riječ kobasica, koliko sam čitala, je turskog porijekla, a turski jezik pripada ugro-finskoj skupini jezika i otud poveznica i s Mađarskom. Etimologija kaže i ovo: ✧ prasl. *kъlbasa, *klobasa (rus. kolbasá, češ. klobása) ← ? turk. Tako da, svi narodi koji su živjeli na ovim prostorima imali su određeni utjecaj. Što se tiče mojih Nikolića, oni su prema legendi došli iz Crne Gore ;) Četiri brata Nikolića koji su naselili taj prostor. I zaista, u Sikirevcima ima nekoliko obitelji Nikolić koji međusobno nisu rod.
Hrvoje Horvat
prije 4 mjeseca
Svirac slažem se sa vama, otkad je došao diktator Tuđman država sve podređuje velikim igračima, a Đuro Japarić teško da su turci išta naučili Više [+] tzv.Slavonce o preradi svinjetine jer im to vjera ne dopušta. Slavonija je kroz povijest naseljavana sa Mađarima(Nađ)Francuzima(Gal,Galović,Francuzević),Srbima(Radovanović,Nikolić),a zadnjih 50 g sa Bosancima, tako je kroz stoljeća nastala mješavina ono što mi u Slavoniji nazivamo bećarac.
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
1536 Slavoniju su OSLOBODILI Turci ! I od tada vrše se POPISI iz kojih se vidi koliko je u selu bilo OBRADIVE zemlje , broj stoke , pčela ! U doba Više [+] bez struje i škrinja , baka po majci zatapala je kobasice u MAST da duže traju . Dok nisu izmišljena korita dlaka svinja se palila u vatri , a kobasice nadjevale kako je pojasnio Svirac . Još imam u očevoj kući napravu za nadjevanje kobasica ! Od TURAKA imamo oko 2 000 riječi , pa tako i riječ TURŠIJA , to je tehnologija za spremanje voća i povrća u burad ! Za neke vrste krušaka koristio se ORAHOV list !
Svirac
prije 4 mjeseca
Moj je pradjed rođen u 19 stoljeću i živio je od uzgoja svinja,ovaca i goveda.Imao je više desetaka ha zemlje,i od prodaje životinja je sagradio kuću Više [+] u selu i hranio obitelj.Moj mi je otac pričao da su pravili kobasice i ostale prerade od svinja kao i danas,jer ga je pradjed odhranio.Još u doba Rimljana susjedno selo Soljani su dobili ime po soli jer je bilo središte za istočnu Slavoniju i Srijem jer se iz Bosne,Tuzla dovozila sol.Nisu imali moderne mesoreznicu i ostale strojeve ali se nadjevale kobasice i kulin na spravi koju se guralo stomakom da se istjera meso.I ja pamtim a imam samo 62 godine.Meso se usitnjavalo noževima.Toliko o običajima,a izgleda da hrvatska povijest počinje kad je došao diktator na vlast,pobili i rastjerali hrvatsku inteligenciju pa nisu imali tko da uči djecu i učitelje pa tjerali bose svećenike da ih uče.Možete si zamisliti kako je tad bilo.Nakon propasti Turskog carstva,opet pod tuđom vlasti Austro-Ugarska,i tad su postojali traktori na paru,još imam knjigu o poljoprivredi iz tog doba.Moja baka mi pričala da porez plate sa desetak gusaka,a ako si gradio kuću ili druge zgrade imali su besplatnu građu.To se zvalo praužitničko pravo,kao starosjedioci.A danas,što se sve ne plaća.Zamislite,plaćamo kišnicu što nam pada po kući,pa gdje to ima.
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Gospodin Samardžija iznosi neistine i to nema veze sa činjenicom koliko se često jelo meso u to vrijeme.Tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda Više [+] seže daleko dublje u povijest,ato kod nas u selu to svatko dobro zna.Zašto tako piše ne znam,ili piše zlonamjerno,ili je promašio profesiju.
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Da, Hrvoje, ja sam izdvojila dio koji bi bio najzanimljiviji pa su mnogi krivo protumačili. Što se tiče jedenja mesa, sjećam se početka 80-ih, dok Više [+] sam bila dijete... pa ni tada se nije meso jelo svaki dan. Nisam se ja zgražala nad ničim. Nikada u mojoj obitelji nije bilo zle krvi i mržnje zbog tog čina. U mojoj obitelji je bilo važno raditi, što god da se dogodi, ustani, nastavi raditi i gledaj svoja posla.
Hrvoje Horvat
prije 4 mjeseca
Možda ste malo nespretno napisali članak tako da ispada kao da je vaš iako ne vidim razloga sumnjati u istinitost činjenica profesora Samaržije. Više [+] Vjerujem da je sve tako i bilo, desetljeće gore,dole manje je važno. Kada su Slavonci masovnije počeli konzumirati sušenu svinjetinu što se poklopilo i sa sve većom upotrebom mehanizacije odnosno manje fizičkog rafa vidi se i u opsegu njihovih strukova i debljini podbradaka. Sjećam se priča svoje prabake iz vremena prije WWII da su jeli meso nedjeljom i blagdanima, "pa sinko moj nije to bilo toliko mesa ko danas" govorila je. Jedino što mi je čudno je vaše zgražanje što su partizani napravili vašim precima čiji su sunarodnjaci zajedno sa domaćim ustašama godinama ubijali, spaljivali, klali u sve koje su smatrali nepodobnima, inferiornima ili se nisu slagali sa fašističkim režimom.
Agica Ferić
prije 4 mjeseca
Koje Vi gluposti pišete, majke mi, kako vas nije sramota ic pisat tak nest o svinjogojstvu?! Koje Vi gluposti pišete, majke mi, kako vas nije sramota ic pisat tak nest o svinjogojstvu?!
Zeljko Skripek
prije 4 mjeseca
https://zupanjac.net/gdje-i-kako-je-nastao-kulin-kulen-crtice-iz-povijesti/ Evo gospođo i gospodo pa naučite nešto o povijesti svinjogojstva u Više [+] Slavoniji .
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Tvoje je selo mali poljoprivredniče mlado , vjerovatno je nastalo nakon što su iskrčene šume ! U popisu Slavonije 1702 piše koliko je svinja , goveda Više [+] , konja , pčelaca itd bilo u selu ! Paljenje dlake u slami to nisam vidio .Palio sam dlaku PUHOVA , poslije odlična aroma . Moji su dlaku skidali u drvenim koritima i vrućom vodom !Kao mali čuvao sam mungolice imale su dlaku skoro ko ovce i nju su otkupljivali ! Tekst uglavnom nema veze sa činjenicama ! Činjenice su da je dio STRUČNIH ljudi UNAPREDIO uzgoj svinja na FARMAMA kao što su uveli i mesnatije pasmine !
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Moja je obitelj jedna od osnivača našeg sela prema crkvenim knjigama 1716g.Moj pradjed je bio stolar u 19st i radio je sve ručnim alatima,a djed je Više [+] bio kovač i varili su na vatri šinje za kola.Znam pozdano da su svinjokolje obavljali davno prije gore navedenih datuma.Sve se radilo ručno,rezalo meso i nadivalo sa rzv topovima.Svinje se nisu šurile,nego su ih palili sa slamom i motikama strugali.Netko je ovdje pobrko lončiće,namjerno ili nenamjerno.
Božidar S.
prije 4 mjeseca
Čini mi se da je netko pobrkao lončiće. Tradicija nije povijest, tradicija je ono što smo naučili i preuzeli od naših neposrednih predaka, a ne od Više [+] kralja Zvonimira. Svi znamo da su seljaci na ovim našim prostorima u prošlosti bili više gladni nego siti, seljaci su bili kmetovi, a delicije, koje su svojim radom i svojom mukom stvarali seljaci, jeli su vlastelini. Nisu te delicije pale s Marsa, one su nastale u Slavoniji i hvala Bogu da smo dostigli takav civilizacijski napredak da ih si mogu priuštiti i seljaci.
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Meni se čini da većina vas nije pročitala cijeli članak Zdenka Samaržije, no to vas nije spriječilo da nas počastite osobnim uvredama. Osim Više [+] Samaržije, na internetu se, hvala Bogu može naći niz radova o uzgoju svinja na ovim prostorima. A ako vam ni to nije dovoljno, možda da se prisjetite pjesme "Ej kad su stari svinje žirovali" koja govori o načinu ishrane svinja koje su većinu vremena provodile na paši, u šumi, rujući po zemlji, tražeći gomolje i sl., o čemu Samaržija također piše u članku. Svinje su uzgajali, ali najviše zbog masti, o čemu govori ovaj rad https://hrcak.srce.hr/file/119783 Također, uzgoj je još u vrijeme između dva svjetska rata bio primitivan u odnosu na današnji, o čemu govori ovaj rad https://hrcak.srce.hr/file/176106 Na razvoj poljoprivrede na ovom prostoru koji je bio pokriven s jedne strane šumama, a s druge močvarno područje, je donijela Habsburška monarhija, od 1770-ih godina. Obitelji su većinom uzgajale po dva bravca do 120 kg. Znate kako to znam? Tako što je moja obitelj (Nikolić) s mamine strane na ovim prostorima, točnije u Sikirevcima od 16. stoljeća. Imam fotografije iz 60-ih godina upravo s klanja svinja. No, vrlo se dobro znalo kada se jedu šunka, kulen, kobasica, a kada slanina, čvarci, krvavica i dr. proizvodi. Isto je tako i s uzgojem drugih domaćih životinja. Moja baka je držala piliće na dvorištu, tek ih dohranjivala s nešto žitarica, izgledali su kao malo veći golubovi, a danas za 42 dana dosegnu masu od 2,5 kg. Kokoši nisu nosile jaja kao danas, a dokaz tome je koliko ije malo bilo jaja da ih je trebalo tjednima odvajati i čuvati da bi se napravili uskrsni i božićni kolači. Moram spomenuti i obitelj s tatine strane koji su podunavski Švabe i na ovim su prostorima od 18. stoljeća. Doselili su u Vojvodinu, a moj dida, Franjo Franc (Franz) rođen je u Slavonskom Šamcu 1895. godine. Bio je kolar, a braća su mu također bili svi redom zanatlije. Naravno, bavili su se i poljoprivredom, za svoje potrebe, a za vrijeme 2. svjetskog rata su im vršaću mašinu kakvu je malo tko imao u selu, oteli partizani, a njih strpali u logor. Tako da, eto, nisam ni partizanski okot. Moja baka, Ana Celing (Zelling) bila je vrlo pismena i načitana žena koja je brinula i o djeci, bašči, kući, šegrtima i kalfama koji su radili s didom, a bila je prva u selu koja je uzgajala špinat, vjerojatno i drugo povrće. I na kraju, Drago Šimičiću, prije nego što sam sjela u kancelariju, još kao dijete sam prošla svinjokolja i svinjokolja na kojima sam i prala crijeva i rezala slaninu za čvarke i bilo što što su mi dali raditi. A hvala Bogu, nije mi stran niti jedan posao na selu, od klanja pilića do rada na zemlji. Ovi komentari su dokaz kako o povijesti razvoja poljoprivrede na ovim prostorima jako malo znamo, a nadam se da ćemo na Agroklubu imati prilike pisati o tim temama.
Drago Šimičić
prije 4 mjeseca
Ovo piše jedna velika neznalica koja nije mrdnula od stola iz kancelarije , a pravi se KVAZI PAMETNA.Po ovom napisu hrvati su umirali do 20 stoljeća Više [+] od gladi.
Anton Pritisanac
prije 4 mjeseca
Ovaj Zdenko Samaržija piše gluposti.neznam tko je ložio vatru u rerni jer nisu znali čemu služi. Ovaj Zdenko Samaržija piše gluposti.neznam tko je ložio vatru u rerni jer nisu znali čemu služi.
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Orahova, jeste pročitali cijeli članak kojeg je napisao naš povjesničar Zdenko Samaržija. Ja sam samo prenijela. Ima tu puno drugih zanimljivosti. Orahova, jeste pročitali cijeli članak kojeg je napisao naš povjesničar Zdenko Samaržija. Ja sam samo prenijela. Ima tu puno drugih zanimljivosti.
Orahova
prije 4 mjeseca
Koje gluposti pišete da Slavonci nisu jeli sol,usoljavali meso,jeli svinjetinu. Pa moja je majka crijeva prala do prije 15 god.,a svega su ali za Više [+] ovaj običaj,svinje,sol,ljutu papriku,lukpa i oprana crijeva,gospođo. Jeli su svi jetinu i ljeti,pečenu ,pa u masti u kantama čuvanu,tako je moj otac sestri,u toku školovanja,radio. Ovakovo ozračje ima za cilj otjerati Slavonca sa zemlje,te ju ustupiti bogatima,našim ,ili zapadnim europljanima. I još, uzgoj svinja bio je pretežno na otvorenim pašnjacima, za osobne potrebe i prdaju,još davno prije,a ne 1956. Nemojte nas vrijeđati i omalovažavati,sramota
Danas se od 11 sati zagrebačkim Trgom bana Jelačića širio miris roštilja. Iako su mnogi zbog primamljivog mirisa i izgleda mesa pomislili da je riječ o životinjskome, iznenadili su se kada su doznali od Prijatelja životinja i Mateja Negovet... Više [+]
Danas se od 11 sati zagrebačkim Trgom bana Jelačića širio miris roštilja. Iako su mnogi zbog primamljivog mirisa i izgleda mesa pomislili da je riječ o životinjskome, iznenadili su se kada su doznali od Prijatelja životinja i Mateja Negovetića, koji je na licu mjesta pripremao hranu, da je sve što su nudili za degustaciju bilo potpuno biljnoga podrijetla. Ovom akcijom obilježili su Dan biljnoga mesa, kojim se svake godine 10. listopada naglašava činjenica da je biljno meso bolje za ljudsko zdravlje, životinje i planet. Iza roštilja, na velikom ekranu prikazivao se kratki film o razvoju i prednostima kultiviranog mesa, preveden na hrvatski jezik.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje