mediteran @KLUB (53)

Odlični pošipi Todor u Zagrebu Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vi... Više [+]

Odlični pošipi Todor u Zagrebu
Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Mediteranski sajam u Dubrovniku održat će se u terminu od 12. do 16. ožujka 2024.

Prema projekcijama JRC-a Hrvatska neće biti pogođena klimatskim promjenama toliko koliko druge mediteranske zemlje. Meteorologinja Lidija Srnec iz Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju u DHMZ-u kaž... Više [+]

Prema projekcijama JRC-a Hrvatska neće biti pogođena klimatskim promjenama toliko koliko druge mediteranske zemlje.
Meteorologinja Lidija Srnec iz Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju u DHMZ-u kaže da je prema analizi broja noćenja u 2019. Hrvatska u ovoj studiji na 10. mjestu te da je u promatranih 20 godina vidljiv porast broja noćenja, osobito od 2012. do 2019.
No Srnec ističe da bolji nalaz studije za Hrvatsku ne smijemo uzeti zdravo za gotovo.

"Hrvatska je analizirana s aspekta obalnog i mješovitog tipa regionalnog turizma. U gospodarskom smislu većinu hrvatskog turizma nosi broj noćenja na obali, a taj turizam je itekako izložen mogućim promjenama i rizicima zbog očekivanih klimatskih promjena, što je vidljivo iz projekcija strategije prilagodbe na klimatske promjene. To što studija procjenjuje povoljniji broj noćenja ne možemo gledati kao veliku startnu prednost u odnosu na susjedne zemlje. Promjena će svakako zahvatiti i Hrvatsku, moguće s kojom godinom zakašnjenja.

Također, treba promišljati o razvoju turizma i kvalitetnijim ponudama ne samo na obali nego i u ostalim dijelovima zemlje u svim mjesecima. Pri tome treba ozbiljno promišljati da su resursi prirode ograničeni i da dodatni broj turista ne može riješiti problem. Jednostavan primjer su posjeti nacionalnim parkovima koji imaju ograničenja u kapacitetima tijekom dana. U svakom slučaju, povoljniju situaciju iz ove studije ne treba uzeti zdravo za gotovo, već iskoristiti za razvoj kvalitetnije ponude u svih segmentima turizma za manje skupine", poručuje naša znanstvenica.

Otvoren 14. Internacionalni sajam pršuta u Tinjanu Najbolji pršuti Mediterana i srednje Europe ponovno su u Tinjanu na 14. Internacionalnom sajmu pršuta (ISAP), a najbolji među njima je istarski pršut Pisinium koji je osvojio najviše bodova... Više [+]

Otvoren 14. Internacionalni sajam pršuta u Tinjanu

Najbolji pršuti Mediterana i srednje Europe ponovno su u Tinjanu na 14. Internacionalnom sajmu pršuta (ISAP), a najbolji među njima je istarski pršut Pisinium koji je osvojio najviše bodova na stručnom ocjenjivanju i tako postao šampion sajma. Istarski pršut tvrtke Pisinium iz Pazina ujedno je i šampion u kategoriji istarskog pršuta, u kojoj su zlatne medalje osvojile još pršutane Jelenić (Sveti Petar u Šumi) i Dujmović (Kringa), srebrnim medaljama okitile su se pršutane Selo Mekiši (Mekiši kod Vižinade), Movimento (Vošteni) i Antolović (Tinjan), a brončanima Daniele (Višnjan) i Milohanić (Tinjan).
Na svečanom otvorenju načelnik Općine Tinjan Goran Hrvatin rekao je da pršuti za ovaj dio Istre nisu važni samo zbog očuvanja tradicije, već doprinose i turizmu.
Istarski župan Boris Miletić zahvalio se “našim nonićima koji su prenijeli umijeće izrade istarskog pršuta na mlađe generacije i današnjim pršutarima koji tu tradiciju nastavljaju”.
Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede koji je na otvorenje bio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, prisjetio se prvog tinjanskog sajma pršuta na kojem je bio prije 15 godina i čestitao Tinjancima što su negdašnji lokani sajam izdigli na međunarodnu razinu.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović rekao je “Danas je pršut vrhunski proizvod koji služi za primjer kako raditi proizvod s dodanom vrijednosti, a tradicijsko znanje izrade pršuta danas se pretvara u unosan posao”.
Na ocjenjivanju koje je provela udruga senzornih analitičara suhomesnatih proizvoda Gustus našlo se 29 pršuta iz cijele Hrvatske, te iz Italije, Španjolske i Crne Gore. Prema osvojenim bodovima dodijeljeno je sedam zlatnih medalja, 11 srebrnih i 8 brončanih. Za šampionski naslov u pojedinoj kategoriji bilo je potrebno da se u toj kategoriji natječu najmanje tri pršuta te da kandidat za šampion osvoji zlatnu medalju, pa je tako osim istarskog ovaj put proglašen još samo jedan šampion: pršut tvrtke Mrki (Pakovo Selo kraj Drniša) i to u kategoriji dimljenog pršuta.
Zlatne medalje osvojili su još pršutana Smjeli (Dugopolje) u kategoriji dalmatinskog pršuta te crnogorske pršutane Martex i Mianja, obje iz Cetinja, u kategoriji dimljenih pršuta.
Na trodnevnom sajmu pršuta i drugih autohtonih proizvoda predstavlja se četrdesetak izlagača, među kojima je tridesetak pršutara. Uz hrvatske pršute sa zaštićenim oznakama izvornosti ili geografskog podrijetla (a to su istarski, dalmatinski i drniški pršut), na ISAP-u se predstavljaju i pršuti iz Italije, Austrije, Mađarske, Španjolske i Crne Gore, uz istarske proizvođače sira, vina i drugih autohtonih proizvoda.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Sebastijan Skoko

Turska prvi put nakon 1993. povećala cijene tranzita za robe kroz Bospor i Dardanele, jedini izlaz iz Crnog mora na Mediteran, za pet puta; sa 0,8 USD/t na 4 USD/t.

Nakon skupštine na kraljevinu Skupština FIJET-a Hrvatske (Fédération Internationale des Journalistes et Ecrivains du Tourisme- Svjetska organizacija novinara i pisaca u turizmu) , održana je u Eko selu Gradunje u Sv Ivanu Zelini tridesetak... Više [+]

Nakon skupštine na kraljevinu

Skupština FIJET-a Hrvatske (Fédération Internationale des Journalistes et Ecrivains du Tourisme- Svjetska organizacija novinara i pisaca u turizmu) , održana je u Eko selu Gradunje u Sv Ivanu Zelini tridesetak kilometara od Zagreba prema Zapadu. Turistička zajednica Zeline koju vodi Marinka Zubčić Mubrin bila je domaćin.
Na skupštini FIJET-a, Tina Eterović Čubrilo, predsjednica FIJET-a, RH i zamjenica predsjednika svjetskog udruženja podnijela je izvješće o radu u proteklom razdoblju, a Marijana Rebić, generalna tajnica svjetskog i tajnica hrvatskog Fijeta, financijsko izvješće. U Izvršni odbor izabrano je još dvoje uglednih kolega, a to su Petra Somek i Željko Marušić. Dogovorene su i buduće aktivnosti udruženja za ovu godinu. Osim nagrade Marko Polo u prosincu, predstoji i dodjela nagrada za putopisce, u Solinu "za dosege u turizmu, kulturi i medijima", sudjelovanja izaslanstva na Malti, na Mediteranskom Turističkom Forumu, FIJET kongres u listopadu u Egiptu i Akademija za mlade novinare u Maroku (Tanger). FIJET će sudjelovati i na obilježavanju Svjetskog dana turizma 27. rujna.
Nakon skupštine članovi FIJET-a bili su gosti Vinarije Kos - Jurišić čije se Izletište nalazi na Zelinskoj vinskoj cesti u mjestu Nespeš, nekoliko kilometara od Zeline. Vina stižu s tri hektara ili 25 000 trsova. U "kleti" smještenoj u vinogradu posjetitelji mogu kušati tradicijska jela ovog kraja. Posebna ponuda su vegetarijanska, veganska i jela bez glutena, a specijaliteti kuće su Vinogradarska juha, Teletina u umaku od vrganja s ječmenom kašom i Lungić punjen šljivama s roladom od kruha. Klet se sastoji od sale u prizemlju, manje sale na katu pogodne za radne sastanke te od jednog apartmana. U blizini izletišta nalazi se podrum s kušaonicom vina koja može primiti do 50 osoba. Kušalo se dakako kraljevinu po kojoj je poznat zelinski kraj ali i druga vina vinarije Kos Jurišić.
Mnogi novinari članovi skupštine doći će i na 54. Zelinsku izložbu vina kontinentalne Hrvatske koja se održava 10. lipnja u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Svetom Ivanu Zelini.
Pripremio: Tomislav Radić

Vinistra, neka blista lijepa Istra ! Na 28. Vinistri u Poreču od 6. do 8. svibnja bilo je 110 izlagača, od čega 80 vinara. Odličja za najbolja vina dodjeljena su dva dana prije Vinistre a nagrađena vina iz deset zemalja mogla su se kušati n... Više [+]

Vinistra, neka blista lijepa Istra !
Na 28. Vinistri u Poreču od 6. do 8. svibnja bilo je 110 izlagača, od čega 80 vinara. Odličja za najbolja vina dodjeljena su dva dana prije Vinistre a nagrađena vina iz deset zemalja mogla su se kušati na izložbenom prostoru 13. Svijeta malvazija.
Među tim vinima bila je i Kozlovićeva Santa Lucia iz 2018. koja je titulom Best in Show postala najbolja malvazija na svijetu te ujedno šampion u kategoriji odležanih malvazija. Uz Kozlovića ove je godine šampionsku titulu u kategoriji svježih malvazija osvojila obitelj Dešković iz Kostanjice pored Grožnjana. Vinarija Kozlović ima i najbolji mladi teran, dok je u kategoriji zrelih terana najviše bodova osvojio teran iz 2018. buzetske vinarije Vina Agapito. Slovenska vinarija Vinakoper s vinom Capo d' Istria iz 2018. potvrdila je prošlogodišnju šampionsku titulu u kategoriji najboljih zrelih refoška.

Uz sedam platinastih odličja za vina iznad 95 bodova, vinarima su dodijeljene 152 zlatne i 36 srebrnih medalja te još 16 zlatnih odličja proizvođačima jakih alkoholnih pića, dok su ostali sudionici natjecanja dobili diplome. Oznaku IQ – istarska kvaliteta ove je godine dobilo 25 vinara za malvazije iz berbe 2021. i sedam vinara za teran, berbe 2019.

Na masterclassu „The Malvasia Myth“ sommelier Emil Perdec predstavio je suhu i slatku malvaziju iz grčke Monemvasije, pjenušavu i slatku iz okolice Parme i Piacenze, dok su istarske boje branili šampionska svježa Malvazija Dešković i zlatna, odležana Malvazija Brčić.

„Zanimljivo je bilo povući paralelu što malvazija kao sorta može pružiti u različitim terroirima. Mnogi ne znaju da je ova sorta za vrijeme Republike Venecije bila vodeća na Mediteranu i na radionici smo evocirali uspomene na njezinu zlatnu eru. Bilo je zanimljivo čuti iskustva grčkih i talijanskih proizvođača“, istaknuo je Perdec.

Vinari s Kvarnera predstavili su se radionicama o autohtonim sortama otoka Krka i „Pjenušavim Kvarnerom“.„Više od 90 posto kvarnerskih vinograda koji se prostiru na dvjestotinjak hektara, zasađeno je autohtonim sortama, od čega je najzastupljenija žlahtina. Mnogi ne znaju da je Kvarner treća regija u Hrvatskoj po pjenušcima s posebnim prirodnim potencijalom za ta vina. Na Kvarneru gotovo da nema vinara koji u podrumu nema barem jedan pjenušac“, istaknula je voditeljica radionice Ines Matić Matešković koja je predstavila 11 kvarnerskih pjenušaca.

Dodijeljene su i diplome za studentsko vino polaznicima Stručnog studija vinarstva u Poreču,

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić