Pretraga postova
Tursko voće i povrće moglo bi preplaviti i naše tržište. Naime, turska lira je u odnosu na američki dolar značajno pala, a to će imati ogroman utjecaj na trgovinu voćem i povrćem cijele regije, a time i istočne Europe i Europske unije. Turs... Više [+]
Tursko voće i povrće moglo bi preplaviti i naše tržište. Naime, turska lira je u odnosu na američki dolar značajno pala, a to će imati ogroman utjecaj na trgovinu voćem i povrćem cijele regije, a time i istočne Europe i Europske unije. Turska je najveći izvoznik svježeg voća i povrća u regiji, u Europi od nje više izvozi jedino Nizozemska. Pad vrijednosti domaće valute uvijek potiče izvoz, a ono što možemo očekivati na našem tržištu su stakleničke rajčice i krastavci, trešnje, marelice, breskve, nektarine, šljive, sušeno voće i lubenice. Za sada imaju zabranu izvoza luka i krumpira, ali ako ona bude ukinuta, i ti će se proizvodi aktivno izvoziti.
Više na EastFruit:
http://tinyurl.com/5r2ne2pe
Foto: Depositphotos_Kloeg008
Breskve i marelice su u fazi cvatnje – na što obratiti pažnju?
Bayer Voćarski Dnevnik 23.3.2023., obavijest proizvođačima koštičavog voća! Mogućnost infekcije uzročnikom paleži cvjetova i rodnih izboja Neke vrste koštičavog voća nal...
Savjeti za odabir malčera
Tržište Europe, pa tako i naše tržište, dobro je pokriveno ponudom malčera svih vrsta i veličina. Malčeri se prema osnovnoj podjeli dijele na ratarske, voćarsko-vinograda...
Šest mladih malvazija s pet terroira Istre Malvazija s juga, zapada ili istoka, sa sjevera-sjeverozapada Istra? Službeno je pet terroira na istarskom poluotoku i svaki od njih ima svoje posebnosti koje se odražavaju u vinu, istaknuto je na... Više [+]
Šest mladih malvazija s pet terroira Istre
Malvazija s juga, zapada ili istoka, sa sjevera-sjeverozapada Istra? Službeno je pet terroira na istarskom poluotoku i svaki od njih ima svoje posebnosti koje se odražavaju u vinu, istaknuto je na vinskoj radionici održanoj u sklopu desetog En primeura mladih malvazija, žlahtina i autohtonih sorti Bregovite Hrvatske u zagrebačkom hotelu Esplanade.
Sommelier Emil Perdec i Kristijan Damijanić iz Poljoprivrednog odjela Poreč, Veleučilišta u Rijeci, analizirali su prošlu vinogradarsku godinu i predstavili šest malvazija iz različitih dijelova Istre.
Travanj je obilježila hladnoća koja je utjecala na nešto manji urod zbog djelomičnog smrzavanja pupova u pojedinim vinogradima. No, već je s prvim danima svibnja počelo suho i toplo razdoblje uz dovoljan broj sunčanih sati. Vrijeme kao naručeno trajalo je sve do listopada. Temperature tijekom ljeta bile su umjerene, bez ekstrema, a dozrijevanje grožđa povoljno, s umjerenom količinom vlage u tlu. Sve je to rezultiralo grožđem iznimne kvalitete. Berba je bila u uobičajenim terminima po idealnom suhom vremenu.
„Mlada vina imaju karakterističnu boju za malvaziju, dominira zelenkasto-žuta, u nekim dijelovima poluotoka i s naglašenijom nijansom žute. Izražene su aromatike i naglašenih sortnih značajki s dominantno finim zrelim voćnim mirisima breskve, marelice, jabuke, tropskog voća ili pak cvjetno-biljnim aromama mente i ružmarina. Ugodne su svježine, strukturiranog i punog tijela, uravnotežena i harmonična“, istaknuo je Emil Perdec.
Masterclass je počeo s Malvazijom Matiška iz Nedešćine s istoka Istre, izrazito herbalnih nota i ugodne svježine. Južnu Istru predstavljala je zrela i elegantna Malvazija Siljan iz Šegotića, snažnih voćnih aroma breskve, s nešto cvjetnih tragova mente i akacije, sočnog okusa, voćnog aftertastea.
Zapadna Istra predstavila se odličnom Malvazijom Franka Radovana. To je veliko vino voćnih mirisa, zelenkastih nota mente i akacije. Vino je mineralno, zrelo, harmonično i elegantno.
Iz sjeverozapadne Istre dolazi Malvazija Novacco, voćna, svježa, ugodne gorčine a boje sjeverne Istre branila zaokružena, bogata i elegantna Malvazija obitelji Franković. Za kraj predstavila se Malvazija vinarije Sirotić iz središnje Istre, voćnog mirisa i okusa te ugodne svježine.
Deseto izdanje En primeura u Zagreb je dovelo pedesetak vinara iz Istre, nekoliko s Kvarnera i dvadesetak iz Bregovite Hrvatske. Predstavljanje mladih vina, nije novost u vinskom svijetu. To atraktivno vinsko druženje uveli su Francuzi.
Propremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Iz Kanade na Zlatno brdo Nova baranjska vinarija Zlatno brdo predstavila se u Vinskom klubu u Zagrebu. Vina su predstavili enolog Samir Nađ i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović a sudionike vinske novinare i vinske stručnjake pozdravi... Više [+]
Iz Kanade na Zlatno brdo
Nova baranjska vinarija Zlatno brdo predstavila se u Vinskom klubu u Zagrebu. Vina su predstavili enolog Samir Nađ i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović a sudionike vinske novinare i vinske stručnjake pozdravio i vlasnik vinarije rođen u Kanadi, Goran Matijević koji je došao u Hrvatsku kao poslovni čovjek koji se bavi drvnom industrijom.
Inače u Baranji odlična vina imaju i Gerštmajer, Pinkert, Kalazić, Kolar, Josić i još desetak drugih.
U Općini Kneževi Vinogradi nadomak Dunava, nalazi se vinska cesta koja vodi do Banovog brda i najboljih baranjskih vinograda. Stari Rimljani na ovom su idealnom, pjeskovitom tlu obasjanim suncem prije dvije tisuće godina proizvodili vino i oni su to područje zapravo prvi nazivali Mons Aureus, odnosno, Zlatno brdo. Od tuda je i došlo ime vinarije.
Vingradi, 12 hektara, koje je kupio Goran Matijević stari su od 15 do 17 godina.
Uskoro će se površine povećati pa će vinarija Zlatno brdo imati 20 hektara vinograda.
U Vinskom klubu najprije se kušalo Graševinu 2020. s 13,5% alkohola. Vino je ekološko kao i sva vina vinarije Zlatno brdo. Grožđe za tu Graševinu je ručno brano a vino je zeleno-žute boje, svježe na nepcu, kompleksnog i slojevitog mirisa i okusa koji podsjeća na cvjetnu livadu, tropsko voće s ugodnim bademastim završetkom i najbolje se sljubljuje uz perad, teletinu i tjestenine, ribu i lešo janjetinu.
Graševina 2018. također 13,5% je vino koje je nastalo biranim branjem najboljih grozdova. Na mirisu i okusu se mogu osjetiti mango i marakuja, a protkano je citrusnim notama te orašastim plodovima na završetku. Na okusu puno i kremasto s dugim aftertasteom. Odlično se sljubljuje s bijelom ribom, rižotom, te jelima od sitne divljači. Vino tek izlazi na tržište pod imenom Panonika što je ime poznatog tamburaškog sastava koji je nakon prezentacije nastupio u Vinskom klubu u Zagrebu.
Gold Cuvée 2020.,14% , blend je četiri sorte grožđa: Rajnski Rizling (40%), Chardonnay odležavan u drvenim bačvama od slavonskog hrasta, Pinot Sivi izborna berba te Traminac izborna berba bobica. Vino je zlatno žute je boje s mirisom i i okusom od ruže, zrele marelice, livadnog meda i drugih senzacija na nosu i u ustima. Može se sljubiti s bijelom i riječnom ribom, kompleksnim baranjskim jelima, gljivama, janjetinom pa čak i crvenim mesom.
Cabernet Sauvignon 2017. 13%, vino je tamne rubin boje, iznimne voćnosti koje podsjeća na crno bobičasto voće, šljivu, na završetku nudi okuse vanilije, crvene začinske paprike i dima. Izvrsno se sljubljuje s jelima od crvenog mesa, visoke divljači i baranjskih delicija poput perkelta.
Cabernet Sauvignon 2015., 13 %,stiže s najboljih položaja. Ostavljen je na trsu da dehidrira a nakon toga i zamrzne. Osim prošeka koji je desertno vino, rijetko se od crnih vina rade predikati a ovaj Cabernet Sauvignon raskošni je predikat.
I za kraj još jedna vinska poslastica. Pinot sivi 2020. izborna berba, 14,5 % alkohola, napravljena od prezrelog, lagno dehidranog grožđa, s trsa s malim urodom.. U okusu voćno s dominacijom suhe marelice i tropskog voća. Piti uz gušču ili pačju jetru ili sireve s plemenitom plijesni.
Hrvatska sve više postaje " velika mala vinska zemlja" Po površini i po broju stanovnika mala ali po vrhunskim vinima sve veća. Sve je više vinarija, sve je više odličnih vina , sve je više nagrada. Pije se bolje, pije se ljepše. Ali ipak valja uzeti u obzir Arhimedovu izreku "Noli turbare cirkolos meos ( Nemoj diraj moje krugove)"
U posljednjih nekoliko godina bez obzira na koronu, ponovno se formirao "srednji sloj" . To su zaposleni ljudi koji si mogu priuštiti vino u butelji.Ti se vinoljupci kreću u određenim krugovima ljudi i neznaju što je s onim drugima. Pa tako nema analize koliko je još uvijek među nama "gemištaša", zbog navike ili zbog novca. No bez obzira na te podjele, pijmo naša odlična hrvatska vina, litrena s minerlanom ili vrhunska u butelji kao što su vina sa Zlatnog brda.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Muškat momjanski Muškat momjanski postao 18. hrvatsko vino sa zaštićenom oznakom izvornosti u EU Europska komisija je u ponedjeljak, 2. kolovoza 2021. objavila u Službenom listu Europske unije da je hrvatsko vino Muškat momjanski dobilo eur... Više [+]
Muškat momjanski
Muškat momjanski postao 18. hrvatsko vino sa zaštićenom oznakom izvornosti u EU
Europska komisija je u ponedjeljak, 2. kolovoza 2021. objavila u Službenom listu Europske unije da je hrvatsko vino Muškat momjanski dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, čime je ovaj proizvod upisan u eAmbrosiu registar oznaka zemljopisnog porijekla EU-a.
Postupak zaštite naziva Muškat momjanski / Moscato di Momiano započeo je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kad je podnesen zahtjev za zaštitu oznake izvornosti Muškat momjanski / Moscato di Momiano. Zahtjev za zaštitu Ministarstvu poljoprivrede podnijela je Udruga „Vino Momilianum“, a Specifikaciju za spomenuti proizvod izradili su Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča i članovi Udruge Vino Momilianum.
Naziv kombinira naziv sorte vinove loze (Muškat / Moscato, od sorte Muškat bijeli) i naziv zemljopisnog područja (momjanski / di Momiano) po mjestu Momjan, koje se nalazi na sjevernom dijelu istarskog poluotoka. Iako se vino sorte Muškat bijeli u većoj ili manjoj mjeri tradicionalno uzgaja u raznim područjima Istre, upravo je Momjan od davnina poznat kao tipično područje uzgoja ovog vina. Prirodni uvjeti klime, tla i reljefa koji karakteriziraju šire područje Momjana iznimno su pogodni za uzgoj sorte Muškat bijeli, o čemu svjedoče brojni povijesni izvori, manifestacije na temu Muškata koje se tradicionalno održavaju u Momjanu, kao i znatan broj obitelji vinogradara i vinara s tog područja koji već generacijama proizvode ovo vino. Muškat momjanski je bijelo vino bogatog okusa i izražene sortne aromatičnosti.
Uz 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina na razini EU, 6 oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, Hrvatska danas ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
Momjan je slikovit gradić sa selima razasutim po brdima gdje su maslinici i vinogradi Muškat momjanski najprepoznatljivije vino ovog dijela Istre.
Prema ledendi u njegovim čarima uživalo se na dvorovima cara Franje Josipa u Beču i Emanuela III u Rimu, a još je 1935. na smotri vina u Bruxellesu osvojio je zlatnu medalju.
Vjeruje se da je ta autohtona sorta vinove loze na momjnske brežuljke stigla iz talijanske Furlanije na početku 13. stoljeća, danas se njeguje na malom području od Oskoruša do Merišća. Miriše na divlje karanfile, ruže i kadulje, savršeno se sljubljuje uz slastice i najfinija jela. Nema podruma u sjeverozapadnom dijelu Istre koji uz malvaziju i teran ne proizvodi i to vino svojih predaka.
Bilo je to i prvo vino koje je obitelj jednog od najpoznatijih hrvatskih vinara Marina Markežića napunila u boce još davne 1891., a nekoliko boca iz te godina i danas se čuva u arhivi njegove vinarije Kabola u Kanedolu u blizini Momjana. Danas u podrumu obnovljene stare kamene stancije uz vrhunske malvazije i terane, proizvodi se i svježi Secco, sjajan poluslatki Muškat Momjanski i jedinstven Muškat Dolce.
Kabolin svježi Secco ima cvjetne note kamilice, bagremovog meda, ušećerene narančine kore i ananasa i odličan je odabir za aperitiv, a može ga se poslužite i uz istarski pršut u kombinaciji s domaćim ovčjim sirom.
Kabolin poluslatki Muškat Momjanski ima cvjetnu notu koju prati sočna nektarina, pa lichi i malo livadnog meda. S jedne strane topao i mekan, s druge lijepe svježine i srednjeg tijela. Harmoničan, intenzivan, s notom marelice na aftertasteu i treba ga poslužiti uz voćne kolače ia može biti i zamjena za desert.
Slatki Kabolin Muškat Dolce od prosušenih bobica, jantarne je boje, intenzivnog okusa, punog tijela, sjajno uravnotežen. Otvara se aromom pečene dunje, slijede livadni med, suhe smokve i marelice pa ugodna nota karamele i najbolje je poslužiti ga uz čokoladni souffle ili tvrde sireve.
Marino Markežić Kabola prvi je u Hrvatskoj proizveo vina u amforama te također prvi je u Istri prešao na ekološku proizvodnju pa ova tri Kabolina muškata, kao i svi njegovi proizvodi, imaju bio certifikat, a njegovo imanje jedinstvena je oaza i utočište za ljubitelje sklada, ljepote i vrhunskih vina.
Pripremio: Tomislav Radić
Marelice iz Španjolske, lubenice iz Grčke, a grožđe iz Italije. Tako trgovački lanac Tommy vidi povezivanje zelene i plave Lijepe naše
Vedran Stapić
prije 2 godine
Nastavak je priče da malo dalje od istog dućana ima i mala Tržnica, na kojoj je cijena iste lubenice duplo veća od ove iz trgovine Nastavak je priče da malo dalje od istog dućana ima i mala Tržnica, na kojoj je cijena iste lubenice duplo veća od ove iz trgovine
Đuro Japaric
prije 2 godine
Je , Slavonija zelena ali marelice su ubijene od mraza , možda mi je 10 plodova ostalo u brdskom dijelu Sl. Broda ! Isto tako i šljive su većini Više [+] uništene , orasi u velikoj mjeri sa izmrzavanjem stabala !Srećom živimo u vrijeme brzog transporta , pa se može uvesti iz zemalja u kojim voća ima !
Maja Celing Celić
prije 2 godine
A što će jadni kad još nema naših marelica, lubenica i grožđa ;) Sve je to do kupaca. Da nema onih koji već u veljači jedu španjolske jagode, u Više [+] ožujku egipatski mladi krumpir, u travnju već čiji paradajz, u svibnju lubenice, ne bi ih ni bilo za kupiti. Kad dođu naše, već su se svi izdovoljili i onda ih se prodaje budpošto. Eto, sad sam se samo naljutila. ;)
Koji malčer odabrati ovisno o potrebama?
Tržište Europe, pa tako i naše tržište, dobro je pokriveno ponudom malčera svih vrsta i veličina. Malčeri se prema osnovnoj podjeli dijele na ratarske, voćarsko-vinograda...
VRIJEME je ZA TRDENIĆE VRIJEME je ZA... naziv je tribine koju vodi novinar Vjekoslav Madunić i na kojoj je u dvorani HKD Napredak u središtu Zagreb predstavljena vinarija Trdenić. To je najveća moslavačka vinarija iz Trnovke ponad Volodera.... Više [+]
VRIJEME je ZA TRDENIĆE
VRIJEME je ZA... naziv je tribine koju vodi novinar Vjekoslav Madunić i na kojoj je u dvorani HKD Napredak u središtu Zagreb predstavljena vinarija Trdenić.
To je najveća moslavačka vinarija iz Trnovke ponad Volodera. Uz sommelliera Tomislava Jakopovića o detaljima nastanka nekih od najboljih vina govorio je Krešimir Trdenić, mlađi brat Tomislava. Trdenići imaju obiteljsku vinarsku tradiciju. Više od stotinu godina proizvode vina. Od kućne manufakture do početka devedesetih zasadivši 1500 loza nepovratno su zaplovili u avanturu zvanu vinogradarstvo i vinarstvo. Danas je površina povećana na 15 hektara sa godišnjom proizvodnjom od oko 100 tisuća litara vina. Najviše imaju škrleta a proizvode i bijeli i sivi pinot, rajnski rizling, traminac crveni a od crnih sorti cabernet sauvignon i portugizac.
Svoje najbolje vino pinot sivi 2015. founder's reserve posvetili su pradjedu sa mamine strane Josipu Blaškoviću. To je vino 2014. godine je na velikoj izložbi u Kutini 2015. dobilo 92 boda i titulu šampiona. I godine 2019. bili su šampioni sa škrletom odležane berbe iz 2015. dobivši 89 bodova. Osvojena je i bronca za škrlet na najvećem svjetskom ocjenjivanju vina u Londonu na Decanteru. Trdenići su tijekom posljednjih 10-ak godina, a posebno u posljednjih 5-6 podigli kvalitetu nekadašnjeg škrleta za široku potrošnju u lepezu vrlo dobrih vina. Tako imaju više godišta škrleta označenih sa private collection, gewurtz traminer p.c 2017. i pinot sivi 2015. founder's reserve. Najviše vinograda je na položaju Donja Vlahinićka - oko 12 000 trsova cabernet sauvignona, 8 000 pinota sivog, 8 000 škrleta i oko 1 500 portugizca. Na Medvedovu, gdje imaju i vlastiti ribnjak dimenzija 85x15m poribljen vranskim i lonjskim šaranom sa mrijestilištem, na 18 000 trsova prevladava škrlet . Na Bukovcu je oko 20 000 trsova pinota, a na Krmelovcu još 8 000 škrleta.
Prvo vino na predstavljanju je bio škrlet 2019., a onda se redom kušalo: škrlet 2017. p.c, škrlet 2015. p.c, pinot bijeli 2017. p.c, pinot sivi 2017., pinot sivi 2015. founder's reserve, rose 2018.. (kupažiran od 85% cabernet sauvignona i 15% portugizca) i na kraju dva voćna vina - vino od jagode i vino od kupine iz 2019. godine.
U predstavljanju vinarije Trdenić sudjelovao je i catering Mrvica sa sirom ementaler, punjenim kiflama i sa kolačem od marelice uz zadnja dva voćna vina.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
CIJEPLJENJE ili KALEMLJENJE biljaka mnogima predstavlja izazov, pogledajte detaljan video primjer cijepljenja marelice našeg direktora Jure Kuvačića.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
Možda će neki shvatiti zašto hvalim TURKE i njihovo OSLOBOĐENJE Slavonaca 1536 od tiranije hrvatskih i mađarskih feudalaca ! Od TURAKA imamo oko 2000 Više [+]