Pretraga postova
GRAŠEVINE POKAZALE SVOJ PUNI POTENCIJAL U hotelu Esplanade u Zagrebu održan je En Primeur – prvo kušanje mladih vina, s naglaskom na graševinu Na prvom ovogodišnjem En primeuru najviše se kušala graševina, najznačajnija vinska sorta u Hrvat... Više [+]
GRAŠEVINE POKAZALE SVOJ PUNI POTENCIJAL
U hotelu Esplanade u Zagrebu održan je En Primeur – prvo kušanje mladih vina,
s naglaskom na graševinu
Na prvom ovogodišnjem En primeuru najviše se kušala graševina, najznačajnija vinska sorta u Hrvatskoj.
U organizaciji Graševine Croatice, u hotelu Esplanade u Zagrebu vinari iz Slavonije, Baranje i Srijema predstavili su svoje novitete, a najviše pažnje su privukle mlade graševine iz berbe 2023. Manifestaciju su otvorili Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, te Dragan Kovačević iz Hrvatske gospodarske komore( HGK).
Iako dio predstavljenih uzoraka graševine još trebaju sazrijevati u podrumu barem dva do tri mjeseca, prvi dojmovi posjetitelja su izvrsni.
Kao i svake godine, Esplanade se pokazala sjajnim mjestom za prvi veliki godišnji vinski susret u Zagrebu na koji su došli profesionalci i ljubitelji vina, posebno graševine iz cijele Hrvatske jer je cilj premijernog kušanja (En Primeur) predstaviti raznolikost graševine i njenu povezanost s mikrolokacijama s kojih dolazi te pokazati potencijale berbe koja se upravo priprema za tržište kako bi ugostitelji, ali i šira vinska publika mogli znati što ih očekuje u punoj zrelosti vina.
Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica, iznimno je zadovoljan interesom javnosti za graševinu koja sve više osvaja i mladu publiku.
„Vinari Slavonije i hrvatskog Podunavlja pokazali su vina koja će doći na brojne vinske karte ove godine. Gotovo 400 predstavljenih uzoraka vina najviše kvalitete, koja su se moglo kušati, pokazuje kakva su vrhunska vina na istoku Hrvatske. Posebno nas veseli sve veći broj mlađe vinske publike na vinskim događajima što će sigurno pridonjeti razvoju kulture stola i visoke gastronomije u Hrvatskoj.“-rekao je Panenić
Na manifestaciji predstavile su se vinarije: Antunović, Apolitico, Belje, Buhač, Consul Winery, Erdutski vinogradi, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Galić, Graševina Croatica x2, Iločki podrumi, Jakob, Jakovac, Kolar, Krauthaker, Kutjevo, Markota, Mitrović, Orahovica, Papak, Pavlomir, Perak, Royal Hill Estate, Soldo, Sontacchi, Svijetli dvori, Škoro, Vinum Academicum i Zlatno Brdo.
Za brojne posjetitelje ovo je bio jedan od najočekivanijih En Primeura jer je godina iza nas prema ocjenama iskusnih vinogradara i vinara bila jedna od najizazovnijih u posljednjih deset godina. Bez obzira na klimatske promjene, vremenske nepogode i sve ono što je zadesilo vinare, od Feričanaca i Orahovice, preko Kutjeva i Baranje sve do Srijema, iskustvo i predanost radu u vinogradu i podrumu još jednom je urodila vinima koja su iznad svih očekivanja. Profesionalci, stručna javnost i vinska publika na En Primeuru su pronašli svoje ovogodišnje favorite među brojnim etiketama iznimnih graševina.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Vedran Barić
Otvoren vrtić u Dežanovcu financiran iz Programa ruralnog razvoja
Otvoren je dječji vrtić u Dežanovcu čije su izgradnja i opremanje sufinancirani sredstvima Programa ruralnog razvoja, u vrijednosti 4,8 milijuna kuna. Površina novoizgrađ...
"Samoborska češnofka" u Europskom registru "Samoborska češnofka", dimljena kobasica, upisana je u Europski registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, a tim povodom održana je konferencija za medije u... Više [+]
"Samoborska češnofka" u Europskom registru
"Samoborska češnofka", dimljena kobasica, upisana je u Europski registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, a tim povodom održana je konferencija za medije u poznatom samoborskom restoranu "Kod špilje".
O značaju ovog projekta govorili su predsjednik udruge "Samoborska češnofka" Igor Runtas, samoborska gradonačelnica Petra Škrobot, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.
Predsjednik Udruge Igor Runtas je govorio o putu od početne ideje do realizacije europske zaštite uz podsjetnik da se Samoborska češnofka spominje još od 1915. godine u samoborskim zapisima. Postupak zaštite naziva Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka započeo je u svibnju 2020. godine, kada je Udruga “Samoborska češnofka” Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla.
- Mi smo 14. studenog dobili završnu potvrdu da je prozvod zaštićen na razini EU, što znači da je zaštitu dobila Udruga, a svi koji su članovi Udruge ili zadovolje propisanu specifikaciju mogu proizvoditi Samoborsku češnofku. No nije dovoljno samo raditi po nekom receptu, nego postoji kontrolno tijelo od strane nadležnog Ministarstva RH koje jednom do dva put godišnje kod proizvođača kontrolira parametre iz specifikacije. Smatram da je ovo dobar temelj za daljnji razvoj Samobora kao gastrodestinacije te da od ove zaštite koristi mogu imati svi, a ne samo članovi Udruge – poručio je Runtas uz zahvalu svim članovima Udruge te Gradu Samoboru na potpori.
Da će na tu potporu moći računati i u godinama pred nama potvrdila je samoborska gradonačelnica Petra Škrobot.
- Izrazito smo ponosni na ovu zaštitu, s apekta gastronomije i turizma to će puno doprinjeti jer kad imate ovakvu oznaku, drugačije se gleda na sami proizvod. Plan je proširiti priču oko Samoborske češnofke kroz manifestacije, zajedničkim snagama ćemo planirati daljnje aktivnosti – najavila je gradonačelnica Škrobot te podsjetila da je u postupku dobivanja zaštite i samoborski kukuruzni kruh.
Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković čestitao je vodstvu Udruge na ovom uspjehu te podsjetio da se prije 20 godina započelo s projektima Županijskih robnih marki na čemu su se stekla vrijedna istustva u zaštiti autohtonih proizvoda.
"Ovdje je sve propisano, nema nepoznanica, tko želi ući u proizvodnju ovog proizvoda zna što mora poštivati, ima propisan i nadzor i zato želim svima koji se odluče na proizvodnju Samoborske češnofke da imaju na umu da je najvažnije nadzirati i podizati kvalitetu" - rekao je Kraljičković.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak podsjetio je da je do sad u Hrvatskoj zaštićeno 38 proizvoda EU oznakama, što zemljopisnog podrijetla, što izvornosti.
"Iza ovoga stoji mukotrapn rad članova Udruge, a Ministarstvo poljoprivrede od prvog dana je u tome bilo relevantan partner, dali smo vam potporu kao što dajemo i svima koji žele zaštiti svoj proizvod. Među njih 38, gotovo polovica je suhomesnatih poizvoda, a Samoborska češnofka je jedan od prvih koji je polutrajni poizvoda što ju stavlja na posebno mjesto" – rekao je Tugomir Majdak i dodao da zaštićeni proizvodi za Hrvasku znače prepoznatljivost tradicije i kvalitete lokacije odnosno destinacije te zaštitu recepture kroz specifikacije kojom se svaki od tih proizvoda označava kad ga se stavlja na stol ili nudi u prodaji. Državni tajnik Majdak je istaknuo i da je Hrvatska na 7. mjestu u Europi po broju zaštićenih proizvoda EU kvalitetom, uz najavu da su još tri u proceduri za dobivanje zaštite te podsjetnik da je Rudarska greblica bila jedan od prvih takvih proizvoda.
Uz kušanje Samoborske češnofke i ponudu samoborskih tradicijskih gastro proizvoda koje su pripremile članice Udruge Etno Fletno, zapjevalo se i "Kraj kapele svete Ane" uz Đurđicu Pleše Vujica.
Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Jedna od posebnosti Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke, koja ovisi o vještini majstora, "špajlanje" je, odnosno ručno povezivanje kobasica u par drvenim malim štapićem. Proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih naselja smještenih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Svečano otvoreni CROAGRO - međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije i Sajmovi hrane i zdravog življenja Direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša zaželjela je dobrodošlicu na sajmove koji su od 1. do 4. 12. 2022. okup... Više [+]
Svečano otvoreni CROAGRO - međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije i Sajmovi hrane i zdravog življenja
Direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša zaželjela je dobrodošlicu na sajmove koji su od 1. do 4. 12. 2022. okupili sve najbolje iz poljoprivrede. Međunarodni sajmovi na kojima sudjeluju izlagači iz 21 zemlje, u šest paviljona, na 16.000 četvornih metara imat će 200 sati kvalitetnog program koji će se održavati na šest pozornica
Zagrebački velesajam u četiri dana jedinstveno je mjesto, gdje će se, među ostalim, u uređenim i grijanim paviljonima, promovira poljoprivreda i programi za poljoprivredna zanimanja.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović istaknuo je da Komora oduvijek sudjeluje u aktivnostima i podržava ovu značajnu manifestaciju. Upravo je održavanje ovakvih sajmova jedan od njihovih zadataka kako bi okupljene članove, informirali o svim dostignućima na ovome području. Osvrnuo se i na izazove s kojima smo danas suočeni od energetske krize zbog rata u Ukrajini, rasta cijena za krajnje potrošače i probleme u lancima globalne opskrbe. Naglašena je važnost povezivanja turizma i poljoprivrednih proizvođača.
Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj Nj. E. Pierfrancesco Sacco izrazio je veliko zadovoljstvo što su uključeni u ove sajmove i što su postavili zajedničku izložbu talijanskih tvrtki tzv. Punkt Italija. Na Velesajmu se tako predstavlja 11 talijanskih tvrtki i sektorskih udruženja. Istaknuo je da je Italija svjetski lider u izvozu strojeva za poljoprivrednu proizvodnju i prvi hrvatski dobavljač strojeva za preradu hrane s tržišnim udjelom od 23,4 posto, te vrijednošću izvoza koji je u 2021. porastao za 26 posto.
Zamjenik i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet na svečanost je otvorenja prenio pozdrave zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Izrazio je svoje impresije i divljenje brojem uređenih paviljona prepunih izlagača. Priznao je da se na Zagrebačkom velesajmu uvijek osjeća izvrsno i to u trostrukoj ulozi – kao zamjenik gradonačelnika, kao arhitekt i kao građanin. Izdvojio je činjenice da Grad Zagreb puno ulaže u kratke lance opskrbe i podržava izravnu kupovinu od proizvođača. Zato je Grad Zagreb na sajmovima osigurao prostore za 32 izlagača s područja Zagreba. Osvrnuo se i na poznatu zagrebačku oznaku standard kvalitete “Plavi ceker”.
Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tugomir Majdak pozdravio je okupljene u ime premijera Andreja Plenkovića i ministrice poljoprivrede RH Marije Vučković. Naglasio je da je CroAGRO, upravo ono što treba naša poljoprivreda te da ovaj sajam itekako može pripomoći u ostvarenju strateških ciljeva domaće poljoprivrede.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Marijana Petir govorila je o svim dobrobitima koje donose pripremljeni sajmovi od direktnih susreta do informiranje o novim tehnologijama. Osvrnula se i na probleme konkurentnosti poljoprivrede koja je suočena s visokim zahtjevima europskih politika, klimatskim poremećajima, rastom cijena energenata. Smatra da je pitanje digitalizacije poljoprivrede ono što će zadržati ljude na selu i pomoći u daljnjem razvitku. Podvukla je da je samodostatnost u poljoprivredi prioritet.
Pomoćnica savjetnika Predsjednika RH za ekonomiju i izaslanica Predsjednika RH Martina Ciglević svečano je otvorila međunarodne sajmove i čestitala na sjajnoj organizaciji. Govorila je o ulozi poljoprivrednika i ruralnom prostoru kao jednom od naših najvećih bogatstava.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: ZV, Zoran Lutz
Otvoren 14. Internacionalni sajam pršuta u Tinjanu Najbolji pršuti Mediterana i srednje Europe ponovno su u Tinjanu na 14. Internacionalnom sajmu pršuta (ISAP), a najbolji među njima je istarski pršut Pisinium koji je osvojio najviše bodova... Više [+]
Otvoren 14. Internacionalni sajam pršuta u Tinjanu
Najbolji pršuti Mediterana i srednje Europe ponovno su u Tinjanu na 14. Internacionalnom sajmu pršuta (ISAP), a najbolji među njima je istarski pršut Pisinium koji je osvojio najviše bodova na stručnom ocjenjivanju i tako postao šampion sajma. Istarski pršut tvrtke Pisinium iz Pazina ujedno je i šampion u kategoriji istarskog pršuta, u kojoj su zlatne medalje osvojile još pršutane Jelenić (Sveti Petar u Šumi) i Dujmović (Kringa), srebrnim medaljama okitile su se pršutane Selo Mekiši (Mekiši kod Vižinade), Movimento (Vošteni) i Antolović (Tinjan), a brončanima Daniele (Višnjan) i Milohanić (Tinjan).
Na svečanom otvorenju načelnik Općine Tinjan Goran Hrvatin rekao je da pršuti za ovaj dio Istre nisu važni samo zbog očuvanja tradicije, već doprinose i turizmu.
Istarski župan Boris Miletić zahvalio se “našim nonićima koji su prenijeli umijeće izrade istarskog pršuta na mlađe generacije i današnjim pršutarima koji tu tradiciju nastavljaju”.
Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede koji je na otvorenje bio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, prisjetio se prvog tinjanskog sajma pršuta na kojem je bio prije 15 godina i čestitao Tinjancima što su negdašnji lokani sajam izdigli na međunarodnu razinu.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović rekao je “Danas je pršut vrhunski proizvod koji služi za primjer kako raditi proizvod s dodanom vrijednosti, a tradicijsko znanje izrade pršuta danas se pretvara u unosan posao”.
Na ocjenjivanju koje je provela udruga senzornih analitičara suhomesnatih proizvoda Gustus našlo se 29 pršuta iz cijele Hrvatske, te iz Italije, Španjolske i Crne Gore. Prema osvojenim bodovima dodijeljeno je sedam zlatnih medalja, 11 srebrnih i 8 brončanih. Za šampionski naslov u pojedinoj kategoriji bilo je potrebno da se u toj kategoriji natječu najmanje tri pršuta te da kandidat za šampion osvoji zlatnu medalju, pa je tako osim istarskog ovaj put proglašen još samo jedan šampion: pršut tvrtke Mrki (Pakovo Selo kraj Drniša) i to u kategoriji dimljenog pršuta.
Zlatne medalje osvojili su još pršutana Smjeli (Dugopolje) u kategoriji dalmatinskog pršuta te crnogorske pršutane Martex i Mianja, obje iz Cetinja, u kategoriji dimljenih pršuta.
Na trodnevnom sajmu pršuta i drugih autohtonih proizvoda predstavlja se četrdesetak izlagača, među kojima je tridesetak pršutara. Uz hrvatske pršute sa zaštićenim oznakama izvornosti ili geografskog podrijetla (a to su istarski, dalmatinski i drniški pršut), na ISAP-u se predstavljaju i pršuti iz Italije, Austrije, Mađarske, Španjolske i Crne Gore, uz istarske proizvođače sira, vina i drugih autohtonih proizvoda.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Sebastijan Skoko
Otvorena prva butelja Portugisca Plešivica Ispred vinske kuće Witrina u Zagrebu (Vlaška 7 ),uz zvuke violine u subotu 10.10.2020.,otvorena je prva boce mladog vina - Portugizac Selection berbe 2020. Ove će se godine mladi Portugizac moći ku... Više [+]
Otvorena prva butelja Portugisca Plešivica
Ispred vinske kuće Witrina u Zagrebu (Vlaška 7 ),uz zvuke violine u subotu 10.10.2020.,otvorena je prva boce mladog vina - Portugizac Selection berbe 2020.
Ove će se godine mladi Portugizac moći kušati i na manifestaciji “Kesteni i portugizec” 17. i 18. listopada na Bundeku i na "Danima hrane i tradicijskih proizvoda" koji će se održati od 24. do 25. 10. na glavnom zagrebačkom Trgu.
Tomo Haramija, predsjednik udruge Portugizac Plešivica,rekao je da su prošle godine pokrenuli pilot projekt zajedničke proizvodnje Portugisca Selection kako bi se na tržištu istaknuli s prepoznatljivim proizvodom s najboljih položaja u vinogradima.
Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije,rekla je kako je ova godina specifična po svemu, ali i posebna po odličnom Portugiscu Selection - pitkom, mladom vinu koje se odlično sljubljuje s kestenjem, sirevima te jelima od mesa i divljači.
Josip Kraljičković, pročelnik odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, rekao je: „Prošlo je 20 godina od prve promocije Portugizac Plešivica, robne marke vina Zagrebačke županije.Zagrebačka županija kao i svih ovih godina do sada, ulaže značajna sredstva u razvoj vinarstva i vinogradarstva te promociju vina i vinara."
Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, osvrnuo se na dobre primjere prakse udruživanja vinara uz mogućnost povećanja količine i kvalitete te modernizaciju vinograda i vinarija za što su im na raspolaganju značajna sredstva nacionalnog proračuna te EU sredstva.
Portugizac se na brežuljcima Plešivice njeguje od početka 19. stoljeća. Portugizac je suho vino, tipično sortnog mirisa, ugodnih voćnih aroma i prepoznatljive svježine ali ima i potencijal za odležavanje u bocama.
Svečano otvaranje prva boce mladog vina Portugizac organizirali su Udruga Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije i Grada Jastrebarsko
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Vedrana Orlović
NOVO RUHO ŠKRLETA Na stručnom skupu „Novo ruho Škrleta“ u Maloj Ludini na seoskom imanju „Moslavačka priča“ najprije je govorila doc. dr. sc. Zvjezdana Marković . „Škrlet je prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju i ima registrirana tri... Više [+]
NOVO RUHO ŠKRLETA
Na stručnom skupu „Novo ruho Škrleta“ u Maloj Ludini na seoskom imanju „Moslavačka priča“ najprije je govorila doc. dr. sc. Zvjezdana Marković . „Škrlet je prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju i ima registrirana tri klona a radi se i na marketingu sorte kako bi postala prepoznatljiva u svim područjima Hrvatske “, kazala je među ostalim docentica Marković.
„Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla kod vina“ prezentirala je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) Žaklina Jurišić i pojasnila kako Škrlet može dobiti oznaku izvornosti u Europskoj uniji.
Od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji, 76 ha je pod sortom Škrlet, a od toga je 68 ha u Moslavini. Vinari Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić su se udružili u Poljoprivrednu organizaciju „Škrlet“.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, prilikom izlaganja teme „Proizvođačke organizacije i učinkovito upravljanje resursima“ istaknuo je, da je Proizvođačka organizacija „Škrlet“ napravila veliki iskorak u dosadašnjoj praksi poslovnog udruživanja poljoprivrednika te putem jedinstvene zajedničke boce omogućila tržištu ujednačenu kvalitetu vina te autohtone sorte.
Na kraju skupa, predsjednik P.O. " Škrlet" Tomislav Trdenić, predstavio je zajednički Škrlet berbe 2019., jedinstvenu kupažu dobivenu od odabranog grožđa s najboljih položaja moslavačkih vinograda. „Škrlet s novim ruhom koje nam je dizajnirao Marin Šubašić, pod zajedničkom robnom markom, plasirat ćemo na tržište u limitiranom izdanju od 5000 boca. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva“ – kazao je Trdenić.
Na prezentaciju Trdenića nadovezao se i sommelier Tomo Jakopović koji je vino organoleptički opisao.„Na nosu možete osjetiti dugačko ali nenametljivo sortno prepoznatljivo vino u kojem dominiraju voćne i cvjetne note s blagim herbalnim primjesama. Aromatske komponente, na nepcu su još više istaknutije kroz svježinu i mineralnost. Ovakvo uravnoteženo i strukturirano vino, koje je na tržištu nakon nepunih tri mjeseca po završetku berbe, finalni je proizvod koje se može poslužiti u bilo kojem trenutku za bilo kojim stolom“ – istaknuo je Jakopović.
Sudionici skupa nazočili nakon toga manifestaciji „Večer škrleta i moslavačke kuhinje“ - Wine & food show.
Moslavačku hranu pripremili su ugostitelji sa ovog područja: LU „Fazan“ Voloder – gulaš od divljači, Šru „Štuka“ Osekovo – šarane na rašljama, Bistro Fontana – tradicionalne špek fileke, buncek s dinstanim zeljem i restanim krumpirom, Udruženje obrtnika Garešnica i Vila Velebita – sarmu i domaće kolače, UO Palermo Garešnica – marinirana pileća krilca s krumpirima, „Moslavačka priča“ Velika Ludina – jelen u umaku sa suhim šljivama i lovačkom štrucom od kruha, restoran „Kod bake“ Garešnica – orzo od fileka sa škrletom, Stroganoff od piletine i škrleta te slatke škrlet kocke i škrlet pjenicu te OPG Bistrički – domaće štrudle.
Masterchef Časlav Matijević iz Rijeke pripremio je rižoto s plodovima mora i škrletom čime je potvrdio ovo vino može sljubiti sa širokim spektrom jela.
Mnogobrojne goste je do ranojutarnjih sati zabavljao tamburaški sastav Milenij, trio Večernje škole - Blaž, Denis i Antimon te Neven Paleček – Papageno.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Najbolji proizvođači certificiranog pršuta iz Istre, Drniša, Dalmacije i s Krka okupili su se u Zagrebu na dvodnevnoj manifestaciji Dani hrvatskoga pršuta. Stručni skup održan je se u petak 26. travnja u hotelu International, dok je u subot... Više [+]
Najbolji proizvođači certificiranog pršuta iz Istre, Drniša, Dalmacije i s Krka okupili su se u Zagrebu na dvodnevnoj manifestaciji Dani hrvatskoga pršuta. Stručni skup održan je se u petak 26. travnja u hotelu International, dok je u subotu 27. travnja, 20 proizvođača predstavilo svoje pršute na Trgu bana Jelačića.
Iako je u prošloj godini porastao izvoz proizvoda od plećke i buta 59 posto, Hrvatska je još uvijek veliki uvoznik pršuta. ''Brojke kažu da smo prije pet godina imali proizvodnju od
250 tisuća pršuta da bismo danas bili na 400 tisuća. To je veliki rast od šezdesetak posto. To se ostvarilo velikim investicijama, možda i najvećim u sektoru prehrambene industrije, koje iznose više od 40 milijuna eura. Najveći uspjeh je što je udio domaće sirovine u našim pršutanama u proteklih pet godina porastao s desetak na više od 50 posto“, istaknuo je Darko Markotić, predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta, osnovanog s ciljem povećanja konkurentnosti uz zajednički nastup na domaćem i europskom tržištu.
„Izvješće EU komisije bilježi pozitivne trendove u svinjogojskoj proizvodnji ali to ne znači da ćemo odustati od potpora. Svinjogojska proizvodnja je strateška proizvodnja koju
ministarstvo i nadalje planira razvijati te financijski podupirati." rekao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.
Potrebne su investicije i novi proizvodni kapaciteti, jer ne podmirujemo niti 50% vlastitih potreba." - rekao je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Hrvatske gospodarske
komore (HGK) Dragan Kovačević.
Šampionom Dana hrvatskog pršuta proglašen je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran. „Mi smo mala obiteljska tvrtka djelujemo 12 godina. Ovo nam priznanje znači puno s obzirom na to da su u konkurenciji bili svi zaštićeni pršuti," rekao je vlasnik Zoran Ćevida.
6. Dani hrvatskog pršuta održat će se sljedeće godine u Zadru.
U Hrvatskom saboru izglasani Zakon o poljoprivredi i Zakon o uzgoju domaćih životinja #majdak
Okrugli stol pod nazivom “Budućnost financiranja poljoprivrede u Hrvatskoj u okviru nove Zajedničke poljoprivredne politike EU u razdoblju od 2021-2027“ održati će se 30. listopada 2018. godine s početkom u 12h, u Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva, u Perkovčevoj 2, 10000 Zagreb. Organiza... Više [+]
Okrugli stol pod nazivom “Budućnost financiranja poljoprivrede u Hrvatskoj u okviru nove Zajedničke poljoprivredne politike EU u razdoblju od 2021-2027“ održati će se 30. listopada 2018. godine s početkom u 12h, u Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva, u Perkovčevoj 2, 10000 Zagreb.
Organizatori okruglog stola su Zbor agrarnih novinara, Društvo agrarnih novinara Hrvatske, Hrvatska poljoprivredna komora i Energetski institut Hrvoje Požar.
Nakon uvodnih pozdrava potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Mladena Jakopovića, o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) EU nakon 2020.g govorit će Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, a gost iz Mađarske, Miklós Kis, potpredsjednik Mađarske poljoprivredene komore i državni tajnik u mađarskom Ministarstvu poljoprivrede iznijet će viđenje ZPP nakon 2020. iz mađarske perspektive. Nove modele i mogućnosti dodatne potpore u okviru ZPP nakon 2020. godine s naglaskom na bioekonomiju predstavit će dr.sc. Biljana Kulišić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar
U raspravi će sudjelovati:
Tugomir Majdak,
Mladen Jakopović,
Miklós Kis,
Tomislav Panenić - predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskog Sabora,
Mato Brlošić - zamjenik predsjednika HPK i predstavnik ratara,
Miško Šklempe - predsjednik Središnjeg saveza hrvatskog hladnokrvnjaka
Branimir Markota -predsjednik Hrvatske voćarske zajednice
Moderatori su: Marinko Petković, predsjednik Zbora agrarnih novinara, i Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskog lista i tajnik Društva agarnih novinara
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje