Pretraga postova
Tursko voće i povrće moglo bi preplaviti i naše tržište. Naime, turska lira je u odnosu na američki dolar značajno pala, a to će imati ogroman utjecaj na trgovinu voćem i povrćem cijele regije, a time i istočne Evrope i Evropske unije. Turs... Više [+]
Tursko voće i povrće moglo bi preplaviti i naše tržište. Naime, turska lira je u odnosu na američki dolar značajno pala, a to će imati ogroman utjecaj na trgovinu voćem i povrćem cijele regije, a time i istočne Evrope i Evropske unije.
Turska je najveći izvoznik svježeg voća i povrća u regiji, u Evropi od nje više izvozi jedino Nizozemska. Pad vrijednosti domaće valute uvijek potiče izvoz, a ono što možemo očekivati na našem tržištu su staklenički paradajz i krastavci, trešnje, marelice, breskve, nektarine, šljive, sušeno voće i lubenice. Za sada imaju zabranu izvoza luka i krompira, ali ako ona bude ukinuta, i ti će se proizvodi aktivno izvoziti.
Više na EastFruit:
http://tinyurl.com/5r2ne2pe
Foto: Depositphotos_Kloeg008
Tursko voće i povrće moglo bi da preplavi i naše tržište. Turska lira je u odnosu na američki dolar značajno pala, a to će imati ogroman uticaj na trgovinu voćem i povrćem cele regije, a time i istočne Evrope i Evropske unije. Turska je naj... Više [+]
Tursko voće i povrće moglo bi da preplavi i naše tržište. Turska lira je u odnosu na američki dolar značajno pala, a to će imati ogroman uticaj na trgovinu voćem i povrćem cele regije, a time i istočne Evrope i Evropske unije.
Turska je najveći izvoznik svežeg voća i povrća u regiji, u Evropi od nje više izvozi jedino Holandija. Pad vrednosti domaće valute uvek podstiče izvoz, a ono što možemo da očekujemo na našem tržištu su paradajz i krastavci iz staklenika, trešnje, kajsije, breskve, nektarine, šljive, sušeno voće i lubenice.
Za sada imaju zabranu izvoza luka i krompira, ali ako ona bude ukinuta, i ti će se proizvodi aktivno izvoziti.
Više na EastFruit:
http://tinyurl.com/5r2ne2pe
Foto: Depositphotos_Kloeg008
Tursko voće i povrće moglo bi preplaviti i naše tržište. Naime, turska lira je u odnosu na američki dolar značajno pala, a to će imati ogroman utjecaj na trgovinu voćem i povrćem cijele regije, a time i istočne Europe i Europske unije. Turs... Više [+]
Tursko voće i povrće moglo bi preplaviti i naše tržište. Naime, turska lira je u odnosu na američki dolar značajno pala, a to će imati ogroman utjecaj na trgovinu voćem i povrćem cijele regije, a time i istočne Europe i Europske unije. Turska je najveći izvoznik svježeg voća i povrća u regiji, u Europi od nje više izvozi jedino Nizozemska. Pad vrijednosti domaće valute uvijek potiče izvoz, a ono što možemo očekivati na našem tržištu su stakleničke rajčice i krastavci, trešnje, marelice, breskve, nektarine, šljive, sušeno voće i lubenice. Za sada imaju zabranu izvoza luka i krumpira, ali ako ona bude ukinuta, i ti će se proizvodi aktivno izvoziti.
Više na EastFruit:
http://tinyurl.com/5r2ne2pe
Foto: Depositphotos_Kloeg008
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
Možda će neki shvatiti zašto hvalim TURKE i njihovo OSLOBOĐENJE Slavonaca 1536 od tiranije hrvatskih i mađarskih feudalaca ! Od TURAKA imamo oko 2000 Više [+] riječi , kazan , rakija . Nekoliko litara moje završilo je u TURSKOJ , to znači da trebamo vidjeti što TURCIMA možemo prodati ! A , na IZUMRLIM i IZUMIRUĆIM selima možemo uzgajati ovce i koze , to Turci i ljudi iz ISLAMSKIH država jedu ! Samo Plenković je OVISNIK o Brislu !
Sječam se da sam 60--tih pa do polovice 70-tih na karlovačkoj tržnici kupovao izvrsne slatke lubenice tamno zelene boje (bez svjetlih pruga) koje su bile puno slađe od ovih sa svjetlim prugama. Na tržnicu, koliko se sječam, dovozili su ih večinom poljoprivrednici iz područja Ravnih Kotara, Slavonije... Više [+]
Sječam se da sam 60--tih pa do polovice 70-tih na karlovačkoj tržnici kupovao izvrsne slatke lubenice tamno zelene boje (bez svjetlih pruga) koje su bile puno slađe od ovih sa svjetlim prugama.
Na tržnicu, koliko se sječam, dovozili su ih večinom poljoprivrednici iz područja Ravnih Kotara, Slavonije, Vojvodine i Srijema. Nakon toga, iz godine u godinu bilo ih je sve manje tako da ih se već godinama uopće nema u ponudi.
Što se to desilo sa tom vrstom lubenica? Zašto se više ne uzgajaju, ako da gdje ih se može nabaviti?
Maja Celing Celić
prije 9 mjeseci
Da, postoji Vukovarska lubenica, naša stara sorta. E sad, zašto se više ne uzgajaju, valjalo bi se raspitati ;) Da, postoji Vukovarska lubenica, naša stara sorta. E sad, zašto se više ne uzgajaju, valjalo bi se raspitati ;)
Pozdrav,mlad sam i nesto malo lubenicai dinja sam posadio pa zelim da vidim kako funkcionise i da naucim. Naime, na lubenicama i dinjama ima nesto tanko sto raste, i to ako ne bi osjekao to bi se sve u travu zapetljalo i zapetljalo bi se za... Više [+]
Pozdrav,mlad sam i nesto malo lubenicai dinja sam posadio pa zelim da vidim kako funkcionise i da naucim. Naime, na lubenicama i dinjama ima nesto tanko sto raste, i to ako ne bi osjekao to bi se sve u travu zapetljalo i zapetljalo bi se za dinje i lubenice. To u mom kraju ljudi nazivaju "brkovima", vjerujem da postoji pravilan naziv. Pa me zanima kako uopste ovo sjeci, i da li sve ove "brkove" treba osjec ili samo neke treba osjec posto ako bi ostavio par, i to bi se zapetljalo. I nakon ovog sjecenja "brkova" koliko vremena treba proci pa da opet pocnem da sijecem, naravno mislim na to jel opet trebam cekat da malo vise naraste pa da osijecem ili mogu slobodno cim vidim da to raste da osijecem? I jos jedno a to je kako ovo uopste da sijecem? Jel dol skroz od pocetka ili malo iznad koji centimetar da osijecem? Izvinjavam se na ovolikim pitanjima ali niko nema bas u mojoj blizini da to radi da pitam , a ne znam ni da li bi ko pomogao i da ima haha :)
Na slici sam stavio krug da znate na sta tacno mislim tj. oznacio sam.
Maja Celing Celić
prije 9 mjeseci
Sanele, nema potrebe da to siječete. Na taj način se biljka prihvaća uz zemlju, travu i drugo, kao potporanj, a na taj način sigurno crpi i vodu. Više [+] Pustite ga, neka se upetlja u travu, ništa ne smeta. Osim toga, naravno da nije prevelika, štiti zemlju od isušivanja. Znate kako kažu, ni u prirodi ni jedna biljka ne raste sama. Pustite brkove neka rastu :) Eventualno možete preusmjeriti biljku na stranu koju želite. Recimo, ja imam ukrasne tikvice uz komposter i krenule su mi na stazu gdje često prolazim. Isto su se uhvatile za travu. I onda sam, da ju okrenem na drugu stranu, počupala to malo trave uz koju se loza prihvatila i okrenula da ide na drugu stranu. Ovdje možete staviti neke kolčiće, mrežu i sl., da odvratite biljke da pužu tamo gdje vam ne odgovara.
Na beogradskoj pijaci Skadarlija (koju mnogi češće zovu po starom imenu Bajlonijeva pijaca) danas su tezge bile prepune jagoda i trešanja. I dok sezona jagoda uskoro pralazi, trešnje tek pristižu pa su u skladu s tim i cene. Jagode koštaju... Više [+]
Na beogradskoj pijaci Skadarlija (koju mnogi češće zovu po starom imenu Bajlonijeva pijaca) danas su tezge bile prepune jagoda i trešanja. I dok sezona jagoda uskoro pralazi, trešnje tek pristižu pa su u skladu s tim i cene. Jagode koštaju od 150 do 250 dinara, dok su trešnje od 300 do 500 dinara. Na par tezgi videli smo i lubenice kojima je cena 150 dinara po kilogramu.
U Zagorju ne uspijevaju samo vinove loze i tradicionalne kulture za taj kraj. Tamo rastu indijanske banane, neke voćke na koje mi lokalitetno nismo navikli. Zašto i kako ih uzgaja, već dugi niz godina, u novoj epizodi 'Duluma zemlje' govori... Više [+]
U Zagorju ne uspijevaju samo vinove loze i tradicionalne kulture za taj kraj. Tamo rastu indijanske banane, neke voćke na koje mi lokalitetno nismo navikli. Zašto i kako ih uzgaja, već dugi niz godina, u novoj epizodi 'Duluma zemlje' govori Ivan Šulog
TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA
U tjednima iza nas dokumentarni serijal 'Dulum zemlje' odveo nas je pričama o poljoprivrednicima vizionarima u Slavoniju, Dalmaciju i Gorski kotar. Sljedećeg ponedjeljka, 23. siječnja, na HTV1 u 20:15 sati, 'Dulum zemlje' vodi nas u Hrvatsko zagorje. Tamo u mjestu Donja Bistra živi Ivan Šulog s obitelji. Energičan, inovativan i gladan novih prilika prepoznao je svoju u egzotičnom voću. Uzgaja ga sada već više od 20 godina, no to ga ne zadovoljava. On ne prestaje tražiti nove interese i prilike za stvaranjem nečeg drugačijeg i novog.
Ivan Šulog će za sebe reći kako njega motivira raditi sve ono što ne rade drugi. Da mu to polazi za rukom moći ćemo se uvjeriti u četvrtoj epizodi dokumentarnog serijala 'Dulum zemlje', koja nas u ponedjeljak, 23. siječnja, na Prvom programu Hrvatske televizije vodi u Donju Bistru, mjesto u Hrvatskom zagorju. Možda je za očekivati kako Ivan Šulog tamo brine o vinogradima, no priča o stvaranju i uspjehu ovog čovjeka je mnogo egzotičnija. Uz svoju suprugu i četiri kćeri, Šulog se niz godina bavi uzgojem voća koje nimalo nije tipično za naše podneblje. Na njegovim poljima naći će se kiwano, indijanske banane, žute lubenice i mnoštvo drugog šarenog i oku primamljivog voća i povrća iz tropskih krajeva.
Autori Filip Filković Philatz i Tomislav Krnić te producentica Tamara Babun, u 50-ak će nam minuta nove epizode slikom i tonom ispričati kako je izgledao Šulogov početak, koje su sve greške činili i što su godinama uzgoja naučili. Doznat ćemo što o netipičnim izborima Ivana Šuloga govori njegova supruga Martina, koja mu je ujedno i najveća podrška, koliko u svemu pomažu i koje uloge imaju njihove kćeri Maja i Jelena te njegov brat Dejan. Otkrit ćemo i što ga pokreće te kakve ciljeve ima za svoju proizvodnju, obitelj i budućnost.
Rizik uvijek postoji. On je prepreka. Ja ne razmišljam o riziku – govori Šulog
'Uzgojem tropskog voća bavim se već više od 20 godina i taj je put bio interesantan i poučan. Od samog početka do danas naučili smo mnogo te proširili vrste voća i povrća koje uzgajamo i izvozimo u inozemstvo, koje je naše glavno tržište. Ne znaš koliko ćeš se ovim poslom moći baviti i što donosi sutra. Koliko god uživao u ovome gledam što je sljedeće, koji je sljedeći posao u koji ću krenuti. Rizik je svuda oko nas i on je prepreka, a ja ne razmišljam o tome, razmišljam što je sljedeće i što od toga mogu stvoriti', poručuje Ivan Šulog.
Dulum zemlje - S2EP4 - Ivan Šulog (trailer epizode)
Dulum zemlje - Sezona 2: Ivan ŠulogBrankica Borović i Paolo Mari upoznali su se i zal...
U nedelju 31.07.2022 nakon dve godine održala se 13. Banatska bostanijada u Idvoru a jedan od najzabavnijih događaja je bilo takmičenje mališana brzom kotrljanju lubenice. Svi su se zabavili vatreno bodreći male takmičare a na fotografijama... Više [+]
U nedelju 31.07.2022 nakon dve godine održala se 13. Banatska bostanijada u Idvoru a jedan od najzabavnijih događaja je bilo takmičenje mališana brzom kotrljanju lubenice. Svi su se zabavili vatreno bodreći male takmičare a na fotografijama možete videti delić atmosfere.
Uskoro će se ove slatke lubenice naći na trpezama mnogih naših sugrađana.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Jasmin Hodzic
prije 2 mjeseca
Bio sam u sličnim plastenicima u Antaliji, to morate staviti na svoju bucket listu ko nije bio i vidio, to je cudo jedno, kada letite avionom iznad Više [+]