KLUB - društvena mreža

GRAŠEVINE POKAZALE SVOJ PUNI POTENCIJAL

U hotelu Esplanade u Zagrebu održan je En Primeur – prvo kušanje mladih vina,
s naglaskom na graševinu

Na prvom ovogodišnjem En primeuru najviše se kušala graševina, najznačajnija vinska sorta u Hrvatskoj.
U organizaciji Graševine Croatice, u hotelu Esplanade u Zagrebu vinari iz Slavonije, Baranje i Srijema predstavili su svoje novitete, a najviše pažnje su privukle mlade graševine iz berbe 2023. Manifestaciju su otvorili Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, te Dragan Kovačević iz Hrvatske gospodarske komore( HGK).
Iako dio predstavljenih uzoraka graševine još trebaju sazrijevati u podrumu barem dva do tri mjeseca, prvi dojmovi posjetitelja su izvrsni.
Kao i svake godine, Esplanade se pokazala sjajnim mjestom za prvi veliki godišnji vinski susret u Zagrebu na koji su došli profesionalci i ljubitelji vina, posebno graševine iz cijele Hrvatske jer je cilj premijernog kušanja (En Primeur) predstaviti raznolikost graševine i njenu povezanost s mikrolokacijama s kojih dolazi te pokazati potencijale berbe koja se upravo priprema za tržište kako bi ugostitelji, ali i šira vinska publika mogli znati što ih očekuje u punoj zrelosti vina.
Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica, iznimno je zadovoljan interesom javnosti za graševinu koja sve više osvaja i mladu publiku.
„Vinari Slavonije i hrvatskog Podunavlja pokazali su vina koja će doći na brojne vinske karte ove godine. Gotovo 400 predstavljenih uzoraka vina najviše kvalitete, koja su se moglo kušati, pokazuje kakva su vrhunska vina na istoku Hrvatske. Posebno nas veseli sve veći broj mlađe vinske publike na vinskim događajima što će sigurno pridonjeti razvoju kulture stola i visoke gastronomije u Hrvatskoj.“-rekao je Panenić
Na manifestaciji predstavile su se vinarije: Antunović, Apolitico, Belje, Buhač, Consul Winery, Erdutski vinogradi, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Galić, Graševina Croatica x2, Iločki podrumi, Jakob, Jakovac, Kolar, Krauthaker, Kutjevo, Markota, Mitrović, Orahovica, Papak, Pavlomir, Perak, Royal Hill Estate, Soldo, Sontacchi, Svijetli dvori, Škoro, Vinum Academicum i Zlatno Brdo.
Za brojne posjetitelje ovo je bio jedan od najočekivanijih En Primeura jer je godina iza nas prema ocjenama iskusnih vinogradara i vinara bila jedna od najizazovnijih u posljednjih deset godina. Bez obzira na klimatske promjene, vremenske nepogode i sve ono što je zadesilo vinare, od Feričanaca i Orahovice, preko Kutjeva i Baranje sve do Srijema, iskustvo i predanost radu u vinogradu i podrumu još jednom je urodila vinima koja su iznad svih očekivanja. Profesionalci, stručna javnost i vinska publika na En Primeuru su pronašli svoje ovogodišnje favorite među brojnim etiketama iznimnih graševina.

Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Vedran Barić

GRAŠEVINE POKAZALE SVOJ PUNI POTENCIJAL
 
 U hotelu Esplanade u Zagrebu održan je En Primeur – prvo kušanje mladih vina, 
 s naglaskom na graševinu
 
 Na prvom ovogodišnjem En primeuru najviše se kušala graševina, najznačajnija vinska sorta u Hrvatskoj.
 U organizaciji Graševine Croatice, u hotelu Esplanade u Zagrebu vinari iz Slavonije, Baranje i Srijema predstavili su svoje novitete, a najviše pažnje su privukle mlade graševine iz berbe 2023. Manifestaciju su otvorili Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, te Dragan Kovačević iz Hrvatske gospodarske komore( HGK).
 Iako dio predstavljenih uzoraka graševine još trebaju sazrijevati u podrumu barem dva do tri mjeseca, prvi dojmovi posjetitelja su izvrsni. 
 Kao i svake godine, Esplanade se pokazala sjajnim mjestom za prvi veliki godišnji vinski susret u Zagrebu na koji su došli profesionalci i ljubitelji vina, posebno graševine iz cijele Hrvatske jer je cilj premijernog kušanja (En Primeur) predstaviti raznolikost graševine i njenu povezanost s mikrolokacijama s kojih dolazi te pokazati potencijale berbe koja se upravo priprema za tržište kako bi ugostitelji, ali i šira vinska publika mogli znati što ih očekuje u punoj zrelosti vina.
 Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica, iznimno je zadovoljan interesom javnosti za graševinu koja sve više osvaja i mladu publiku. 
 „Vinari Slavonije i hrvatskog Podunavlja pokazali su vina koja će doći na brojne vinske karte ove godine. Gotovo 400 predstavljenih uzoraka vina najviše kvalitete, koja su se moglo kušati, pokazuje kakva su vrhunska vina na istoku Hrvatske. Posebno nas veseli sve veći broj mlađe vinske publike na vinskim događajima što će sigurno pridonjeti razvoju kulture stola i visoke gastronomije u Hrvatskoj.“-rekao je Panenić
 Na manifestaciji predstavile su se vinarije: Antunović, Apolitico, Belje, Buhač, Consul Winery, Erdutski vinogradi, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Galić, Graševina Croatica x2, Iločki podrumi, Jakob, Jakovac, Kolar, Krauthaker, Kutjevo, Markota, Mitrović, Orahovica, Papak, Pavlomir, Perak, Royal Hill Estate, Soldo, Sontacchi, Svijetli dvori, Škoro, Vinum Academicum i Zlatno Brdo.
 Za brojne posjetitelje ovo je bio jedan od najočekivanijih En Primeura jer je godina iza nas prema ocjenama iskusnih vinogradara i vinara bila jedna od najizazovnijih u posljednjih deset godina. Bez obzira na klimatske promjene, vremenske nepogode i sve ono što je zadesilo vinare, od Feričanaca i Orahovice, preko Kutjeva i Baranje sve do Srijema, iskustvo i predanost radu u vinogradu i podrumu još jednom je urodila vinima koja su iznad svih očekivanja. Profesionalci, stručna javnost i vinska publika na En Primeuru su pronašli svoje ovogodišnje favorite među brojnim etiketama iznimnih graševina.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Vedran Barić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Koje vino uz Baranjski kulen?

Na festivalu Zemlja vina koji je održan u zagrebačkoj Esplanadi 21. 10. 2022., posjetitelji su mogli paralelno kušati Baranjski kulen i vina renomiranih vinara iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja i pronaći onu kombinaciju koja ih je najviše oduševljava.
Na velikom izložbenom prostoru Udruge proizvođača kulena predstavljeni su Baranjski kulen Belje i Baranjski kulen Matijević, a uz kulen su predstavljene i kulenova seka, baranjska kobasica i dimljena slanina. Osim kušanja i predstavljanja kulena, Baranjski kulen je sudjelovao i u dva dodatna sadržaja festivala, riječ je predstavljanju knjige Kulen – hrvatska mesna perjanica i posebnoj radionici Baranjski kulen i vino – što čini baranjski terroir posebnim.
„U dogovoru s organizatorima i udrugom vinara Graševina Croatica predstavili smo Baranjski kulen i ostale suhomesnate proizvode kao važan element eno gastro ponude naše regije i dali priliku posjetiteljima da nađu idealno vino uz Baranjski kulen. Oduševio nas je ogromni interes posjetitelja jer je naša radionica bila popunjena do posljednjeg mjesta što je velika potvrda popularnosti Baranjskog kulena i naših ostalih tradicionalnih proizvoda“ istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge Baranjski kulen i jedan od moderatora radionice o Baranjskom kulenu i baranjskim vinima.
Uz stručno vodstvo publicista Željka Garmaza Baranjski kulen se sljubljivao uz traminac vinarije Kolar, cabernet sauvignon vinarije Kalazić te graševinu i frankovku Vina Belje. Iako se u Baranji kulen tradicionalno poslužuje uz graševinu, sjajno se spojio i s tramincem i sa zrelom frankovkom iz berbe 2012. Prema ocjenama zaljubljenika u hranu i vino, istaknutih sommeliera i vinskih ocjenjivača koji su sudjelovali na radionici upravo spoj Baranjskog kulena i frankovke Vina Belje predstavlja autentičnu Baranju, vrhunsku destinaciju za ugodan odmor i užitak u vrhunskim delicijama i vinu.
Baranjski kulen jedan je od prvih domaćih proizvoda zaštićen oznakom Zemljopisnog podrijetla Europske unije. Riječ je o tradicionalnom kulenu koji nastaje od najboljih dijelova svinjskog mesa i s pažnjom birane crvene paprike, a ZOZP znak na ambalaži Baranjskog kulena jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i načina proizvodnje koji je karakterističan za područje Baranje. Baranjski kulenari s ponosom ističu da je prvi kulen u Baranji proizveden prije više od stotinu godina, a ta tradicija proizvodnje ih obvezuje na očuvanje proizvodnje i prijenos na nove generacije.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Arhiva Udruge

Koje vino uz Baranjski kulen? 
 
 Na festivalu Zemlja vina koji je održan u zagrebačkoj Esplanadi 21. 10. 2022., posjetitelji su mogli paralelno kušati Baranjski kulen i vina renomiranih vinara iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja i pronaći onu kombinaciju koja ih je najviše oduševljava. 
 Na velikom izložbenom prostoru Udruge proizvođača kulena predstavljeni su Baranjski kulen Belje i Baranjski kulen Matijević, a uz kulen su predstavljene i kulenova seka, baranjska kobasica i dimljena slanina. Osim kušanja i predstavljanja kulena, Baranjski kulen je sudjelovao i u dva dodatna sadržaja festivala, riječ je predstavljanju knjige Kulen – hrvatska mesna perjanica i posebnoj radionici Baranjski kulen i vino – što čini baranjski terroir posebnim.
 „U dogovoru s organizatorima i udrugom vinara Graševina Croatica predstavili smo Baranjski kulen i ostale suhomesnate proizvode kao važan element eno gastro ponude naše regije i dali priliku posjetiteljima da nađu idealno vino uz Baranjski kulen. Oduševio nas je ogromni interes posjetitelja jer je naša radionica bila popunjena do posljednjeg mjesta što je velika potvrda popularnosti Baranjskog kulena i naših ostalih tradicionalnih proizvoda“ istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge Baranjski kulen i jedan od moderatora radionice o Baranjskom kulenu i baranjskim vinima.
 Uz stručno vodstvo publicista Željka Garmaza Baranjski kulen se sljubljivao uz traminac vinarije Kolar, cabernet sauvignon vinarije Kalazić te graševinu i frankovku Vina Belje. Iako se u Baranji kulen tradicionalno poslužuje uz graševinu, sjajno se spojio i s tramincem i sa zrelom frankovkom iz berbe 2012. Prema ocjenama zaljubljenika u hranu i vino, istaknutih sommeliera i vinskih ocjenjivača koji su sudjelovali na radionici upravo spoj Baranjskog kulena i frankovke Vina Belje predstavlja autentičnu Baranju, vrhunsku destinaciju za ugodan odmor i užitak u vrhunskim delicijama i vinu. 
 Baranjski kulen jedan je od prvih domaćih proizvoda zaštićen oznakom Zemljopisnog podrijetla Europske unije. Riječ je o tradicionalnom kulenu koji nastaje od najboljih dijelova svinjskog mesa i s pažnjom birane crvene paprike, a ZOZP znak na ambalaži Baranjskog kulena jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i načina proizvodnje koji je karakterističan za područje Baranje. Baranjski kulenari s ponosom ističu da je prvi kulen u Baranji proizveden prije više od stotinu godina, a ta tradicija proizvodnje ih obvezuje na očuvanje proizvodnje i prijenos na nove generacije. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Arhiva Udruge

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Sajam i izložba zagorskih vina.
 Šampion 54. sajma i izložbe zagorskih vina u Bedekovčini je Vinarija Bodren s predikatnim vinom, ledeni rajnski rizling berbe 2015. godine. Predsjednica Zagorskog vinarskog društva Jasminka Šaško rekla je da su na ocjenjivanje pristigla 102 uzorka, a dodijeljeno je 28 zlatnih medalja, od čega su tri velike zlatne medalje.“Kvaliteta vina u Zagorju je svake godine sve bolja unatoč činjenici da godine nisu baš dobre za vinogradare, zbog mraza, tuče i ostalih vremenskih nepogoda.” rekla je Šaško.
 
 Župan Željko Kolar istaknuo je: „Naši vinari pozicionirali su Krapinsko – zagorsku županiju visoko na karti ne samo Hrvatske, već i Europe, a to dokazuje niz zlatnih, srebrnih i brončanih medalja sa svjetskih i europskih izložbi vina. Ono što je nama kao Županiji i Turističkoj zajednici iznimno važno je da nakon što smo završili europski ciklus zaštite zagorskog purana, mlinaca, štrukli i bagremovog meda, krenemo u zaštitu naših autohtonih sorti na europskoj razini.Tako će posjetitelji imati privilegij probati kompletan gastro-eno meni koji ima europsku zaštitu a to nema niti jedna regija u Europi“, rekao je župan Kolar.
 
 Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek rekao je „Mi Zagorci možemo biti ponosni na ovu manifestaciju na kojoj se vinari i vinarke okupljaju više od pola stoljeća i gdje se mogu pohvaliti svojim rezultatima. U vremenu pred nama moramo više raditi na afirmaciji autohtonih sorti vinove loze.Autohtone sorte uz naše autohtone gastronomske proizvode mogu biti okosnica naše turističke ponude“
 Načelnik Općine Bedekovčina Darko Ban rekao je:„ Manifestaciju smo proširili Štruklijadom i festivalom Igrajte nam mužikaši tako da svatko tko dođe u Bedekovčinu može pronaći nešto za sebe“. 
 Najstariju vinsku manifestaciju u Zagorju otvorio je prošlogodišnji pobjednik vinar Zvonko Sever iz Klanjca, a pozdravne riječi vinarima i gostima uputio je i saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Baranja- surduci, gatori i vina
Predzadnji vikend u lipnju, u organizaciji Udruge vinogradara Baranje Zmajevac, održana je vinska manifestacija Vinatlon na kojoj je bila i grupa novinara iz Zagreba kao gosti Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje.
Novinarska turneja počela je u starom podrumu Belje, gdje se uz opise vina o kojima je govorila Djendjija Burjan, kušalo Premium graševinu i razgledalo podrum koji datira iz 1526. godine kada je, za vladavine Turaka, korišten kao konjušnica, skladište i zatvor. Godine 1697. princ Eugen Savojski, nakon pobjede nad Turcima, kao nagradu dobiva južni dio Baranje na poklon i na vladanje te pritom radi prenamjenu prostora u vinski podrum. Podrum je potpuno renoviran prije 13 godina (2011. godine) kao spomenik kulture. U tom su procesu napravljene nove bačve 330.000l , u suradnji sa talijanskom bačvarskom obitelji Garbelotto, izrađene od spačvanskog hrasta. Tvrtka Belje najveći je proizvođač vina sa vlastitih površina u Hrvatskoj, sa proizvodnjom od 4 milijuna litara vina godišnje i nasadima vinove loze na ukupno 650 ha, smještenima na južnim obroncima Banovog brda. Arhiva, skrivena na najdonjoj etaži starog podruma, ima 20.000 boca od čega je gotovo 6.000 reprezentativnih primjeraka. Najstarija boca u podrumu je cabernet franc iz 1949 godine.
Slijedila je vinarija Kolar! Ispred rascvjetane terase u baranjskoj Suzi Lajoš Kolar započinje svoju priču o vinu i to uz vina Zeleni silvanac (2021), Frankovku (2017) – premijeru i najveći hit podruma, zatim Porto (!!) od frankovke, te za kraj Bijeli pinot (2020). Lajoš Kolar ponosno ističe kako u vinogradima, površine 12ha, sade 12 sorti grožđa, od kojih proizvode 20 vinskih etiketa. Ove godine, dvije od njih – Chardonnay (2018) i Sivi pinot (2018) okitili su se brončanom i srebrnom Decanterovom medaljom.
U Zmajevacu,radionica „Baranjski Decanteri“ koju je vodio sommelier Tomo Jakopović u vinariji Zlatno brdo. Kušalo se nagrađena baranjska bijela vina: Graševina Zlatno brdo (2018) – bronca, Chardonnay Kolar (2018) – bronca, Pinot sivi Kolar (2018) – srebro, te Gold Cuvee Zlatno brdo (2020) – zlato, ali i dva crna vina koja se ove godine nisu kandidirala za Decanterova odličja, ali bi svakako u budućnosti trebala: Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) i Merlot Kolar (2017).
Vinatlonski vinski prostori bili su raspoređeni u dva surduka. U jednom surduku bila su vina Kalazić, Podrumi Kolar, OPG Zajec, Vina Pinkert, OPG Dobrovac, Zlatno brdo, Gerštmajer, Podrum Szabo, Vinarija Svijetli dvori, Horvat, Đerfi, Martinov i Pavlović a u drugom vinarije Josić i Kusić. Vinatlon je mozaik-manifestacija sastavljena od brojnih aktivnosti - vinskih igara, radionica sljubljivanja vina i hrane, radionica slikanja vinom, radionice izrade suvenira s baranjskim motivima, natjecanja u guranju bačvi (tzv. Bačvatlon) i raznih drugih aktivnosti. No, u sklopu Vinatlona održano je i vinsko ocjenjivanje na kojem su nagrade osvojili OPG Gerštmajer (šampion Dunava i najbolje predikatno vino), Vinarija Zlatno brdo (veliko zlato za Sivi pinot izborne berbe), Vina Kalazić (najbolje bijelo vino), Podrum Josić (najbolje crno vino) i Vina Papak (najbolje ružičasto vino). Prema riječima glavne organizatorice, Gabrijele Gerštmajer, ovogodišnji Vinatlon jedan je od najposjećenijih u posljednjih nekoliko godina, a najviše veseli vidjeti veliki broj mladih ljudi koji pokazuju zanimanje za vino.
Nakon graha iz ćupa naravno, uz vino ispričana je legenda o Crvenoj Marti – crvenokosoj i očito ambicioznoj djevojci koja je iz svoje utvrde kontrolirala prelazak Dunava na kompi (vrsta skele), a koji je naplaćivala zlatnicima. Ako putnik ne bi imao dovoljno novaca da plati tako visoku cijenu, morao je tri dana kopati u vinogradu. Prema priči glasine o Crvenoj Marti došle su do kralja Matije Korvina, koji je stolovao u Budimu, te se on odlučio osobno uvjeriti u istinitost te priče. Prerušivši se u prosjeka i praveći se da nema zlatnik za platiti skelu, završio je – naravno -okopavajući vinograd. Po povratku u Budim, odlučio je kazniti Crvenu Martu, koja se uplašila kraljeve ljutnje, upregla konje i - zajedno sa svim sakupljenim zlatnicima – skočila u Dunav. Na mjestu ispod Banskog brda našli su njenu kočiju, a to se mjesto od onda naziva Vorosmart (Crvena Marta), a na hrvatskom Zmajevac. Priča se da su nakon Martine smrti vinogradi počeli obilno rađati.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Nikola Zoko

Baranja- surduci, gatori i vina 
 Predzadnji vikend u lipnju, u organizaciji Udruge vinogradara Baranje Zmajevac, održana je vinska manifestacija Vinatlon na kojoj je bila i grupa novinara iz Zagreba kao gosti Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje.
 Novinarska turneja počela je u starom podrumu Belje, gdje se uz opise vina o kojima je govorila Djendjija Burjan, kušalo Premium graševinu i razgledalo podrum koji datira iz 1526. godine kada je, za vladavine Turaka, korišten kao konjušnica, skladište i zatvor. Godine 1697. princ Eugen Savojski, nakon pobjede nad Turcima, kao nagradu dobiva južni dio Baranje na poklon i na vladanje te pritom radi prenamjenu prostora u vinski podrum. Podrum je potpuno renoviran prije 13 godina (2011. godine) kao spomenik kulture. U tom su procesu napravljene nove bačve 330.000l , u suradnji sa talijanskom bačvarskom obitelji Garbelotto, izrađene od spačvanskog hrasta. Tvrtka Belje najveći je proizvođač vina sa vlastitih površina u Hrvatskoj, sa proizvodnjom od 4 milijuna litara vina godišnje i nasadima vinove loze na ukupno 650 ha, smještenima na južnim obroncima Banovog brda. Arhiva, skrivena na najdonjoj etaži starog podruma, ima 20.000 boca od čega je gotovo 6.000 reprezentativnih primjeraka. Najstarija boca u podrumu je cabernet franc iz 1949 godine.
 Slijedila je vinarija Kolar! Ispred rascvjetane terase u baranjskoj Suzi Lajoš Kolar započinje svoju priču o vinu i to uz vina Zeleni silvanac (2021), Frankovku (2017) – premijeru i najveći hit podruma, zatim Porto (!!) od frankovke, te za kraj Bijeli pinot (2020). Lajoš Kolar ponosno ističe kako u vinogradima, površine 12ha, sade 12 sorti grožđa, od kojih proizvode 20 vinskih etiketa. Ove godine, dvije od njih – Chardonnay (2018) i Sivi pinot (2018) okitili su se brončanom i srebrnom Decanterovom medaljom.
 U Zmajevacu,radionica „Baranjski Decanteri“ koju je vodio sommelier Tomo Jakopović u vinariji Zlatno brdo. Kušalo se nagrađena baranjska bijela vina: Graševina Zlatno brdo (2018) – bronca, Chardonnay Kolar (2018) – bronca, Pinot sivi Kolar (2018) – srebro, te Gold Cuvee Zlatno brdo (2020) – zlato, ali i dva crna vina koja se ove godine nisu kandidirala za Decanterova odličja, ali bi svakako u budućnosti trebala: Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) i Merlot Kolar (2017).
 Vinatlonski vinski prostori bili su raspoređeni u dva surduka. U jednom surduku bila su vina Kalazić, Podrumi Kolar, OPG Zajec, Vina Pinkert, OPG Dobrovac, Zlatno brdo, Gerštmajer, Podrum Szabo, Vinarija Svijetli dvori, Horvat, Đerfi, Martinov i Pavlović a u drugom vinarije Josić i Kusić. Vinatlon je mozaik-manifestacija sastavljena od brojnih aktivnosti - vinskih igara, radionica sljubljivanja vina i hrane, radionica slikanja vinom, radionice izrade suvenira s baranjskim motivima, natjecanja u guranju bačvi (tzv. Bačvatlon) i raznih drugih aktivnosti. No, u sklopu Vinatlona održano je i vinsko ocjenjivanje na kojem su nagrade osvojili OPG Gerštmajer (šampion Dunava i najbolje predikatno vino), Vinarija Zlatno brdo (veliko zlato za Sivi pinot izborne berbe), Vina Kalazić (najbolje bijelo vino), Podrum Josić (najbolje crno vino) i Vina Papak (najbolje ružičasto vino). Prema riječima glavne organizatorice, Gabrijele Gerštmajer, ovogodišnji Vinatlon jedan je od najposjećenijih u posljednjih nekoliko godina, a najviše veseli vidjeti veliki broj mladih ljudi koji pokazuju zanimanje za vino. 
 Nakon graha iz ćupa naravno, uz vino ispričana je legenda o Crvenoj Marti – crvenokosoj i očito ambicioznoj djevojci koja je iz svoje utvrde kontrolirala prelazak Dunava na kompi (vrsta skele), a koji je naplaćivala zlatnicima. Ako putnik ne bi imao dovoljno novaca da plati tako visoku cijenu, morao je tri dana kopati u vinogradu. Prema priči glasine o Crvenoj Marti došle su do kralja Matije Korvina, koji je stolovao u Budimu, te se on odlučio osobno uvjeriti u istinitost te priče. Prerušivši se u prosjeka i praveći se da nema zlatnik za platiti skelu, završio je – naravno -okopavajući vinograd. Po povratku u Budim, odlučio je kazniti Crvenu Martu, koja se uplašila kraljeve ljutnje, upregla konje i - zajedno sa svim sakupljenim zlatnicima – skočila u Dunav. Na mjestu ispod Banskog brda našli su njenu kočiju, a to se mjesto od onda naziva Vorosmart (Crvena Marta), a na hrvatskom Zmajevac. Priča se da su nakon Martine smrti vinogradi počeli obilno rađati. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Nikola Zoko

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Decanterovo zlato za Zlatno brdo
 Ove se godine čak 314 hrvatskih etiketa okitilo Decanterovim naljepnicama, od čega 3 sa platinom i 16 sa zlatom. Jedno od tih zlata otišlo je u Baranju, kamo je na poziv Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje iz Zagreba došla grupa novinara. Zahvaljujući gostoprimstvu vinarije Zlatno brdo i stručnom vodstvu sommeliera Tome Jakopovića, kušalo se, uz baranjski zlatni Decanter, još tri dobitničke etikete. Uz voditelja, na radionici su gostovali i vinari Goran Matijević (vinarija Zlatno brdo), Lajoš Kolar (Podrumi Kolar) i Igor Deak, enolog vinarije Josić. 
 Radionica pod nazivom „Baranjski Decanteri“ otvorena je Graševinom Zlatno brdo iz 2018. koja se okitila brončanom medaljom. To vino je odraz baranjskog terroira – strukturirano, moćno i koncentrirano. Prema riječima Tome Jakopovića glavni je zadatak baranjskih vinara pomiriti moć i eleganciju, odnosno zadovoljiti tržišni trend povećane potražnje za lakšim i pitkijim vinima. Graševina kao sorta vrlo je značajna za proizvodnju vina u Hrvatskoj – sačinjava 24% ukupnih nasada bijelih sorata, odnosno 11% ukupnih nasada vinove, tako da je da je svaki četvrti trs u Hrvatskoj graševina.
 Uslijedio je, također brončani, Chardonnay Kolar 2018. Dvogodišnje odležavanje u velikoj 500-litarskoj hrastovoj bačvi pokazalo se kao idealna „doza“ hrasta za chardonnay.
 Treći po redu bio je Kolarov Sivi pinot (2018.), ovjenčan Decanterovim srebrom koji je optimalno "školovan" u velikom hrastu. 
 Četvrto vino bilo je Decanterovo zlato za Baranju. Sa osvojenih 96 bodova, korak do platine, Gold Cuvee vinarije Zlatno brdo (2020.) djelo je ponajprije enologa enolog Samira Nađa, koji je uspio pomiriti četiri naizgled nekompatibilne sorte: rajnski rizling, chardonnay, sivi pinot (u varijanti izborne berbe) i traminac (izborna berba bobica).
 Na radionici se kušalo i dva crnjaka. Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017.) koji uopće nije odležavao u drvenoj bačvi. Čitava vinifikacija odrađena je u inoxu (sa samo tri pretoka). Vino ima nevjerojatnu sortnost i optimalno zaobljene tanine .
 Merlot Kolar (2017) dobiven je od grožđa uzgojenog u osam godina starom vinogradu na vrhu Baranjskog brda, iz kojeg pogled puca na Osijek, Sombor i Pečuh. Nakon dvije godine u barrique bačvicama dobiveno je vino, koje tek očekuje napredak kroz vrijeme.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Nikola Zoko, Arhiv Zlatno brdo

Tomislav Radić
prije 2 godine

Iz Kanade na Zlatno brdo

Nova baranjska vinarija Zlatno brdo predstavila se u Vinskom klubu u Zagrebu. Vina su predstavili enolog Samir Nađ i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović a sudionike vinske novinare i vinske stručnjake pozdravio i vlasnik vinarije rođen u Kanadi, Goran Matijević koji je došao u Hrvatsku kao poslovni čovjek koji se bavi drvnom industrijom.

Inače u Baranji odlična vina imaju i Gerštmajer, Pinkert, Kalazić, Kolar, Josić i još desetak drugih.

U Općini Kneževi Vinogradi nadomak Dunava, nalazi se vinska cesta koja vodi do Banovog brda i najboljih baranjskih vinograda. Stari Rimljani na ovom su idealnom, pjeskovitom tlu obasjanim suncem prije dvije tisuće godina proizvodili vino i oni su to područje zapravo prvi nazivali Mons Aureus, odnosno, Zlatno brdo. Od tuda je i došlo ime vinarije.
Vingradi, 12 hektara, koje je kupio Goran Matijević stari su od 15 do 17 godina.
Uskoro će se površine povećati pa će vinarija Zlatno brdo imati 20 hektara vinograda.

U Vinskom klubu najprije se kušalo Graševinu 2020. s 13,5% alkohola. Vino je ekološko kao i sva vina vinarije Zlatno brdo. Grožđe za tu Graševinu je ručno brano a vino je zeleno-žute boje, svježe na nepcu, kompleksnog i slojevitog mirisa i okusa koji podsjeća na cvjetnu livadu, tropsko voće s ugodnim bademastim završetkom i najbolje se sljubljuje uz perad, teletinu i tjestenine, ribu i lešo janjetinu.
Graševina 2018. također 13,5% je vino koje je nastalo biranim branjem najboljih grozdova. Na mirisu i okusu se mogu osjetiti mango i marakuja, a protkano je citrusnim notama te orašastim plodovima na završetku. Na okusu puno i kremasto s dugim aftertasteom. Odlično se sljubljuje s bijelom ribom, rižotom, te jelima od sitne divljači. Vino tek izlazi na tržište pod imenom Panonika što je ime poznatog tamburaškog sastava koji je nakon prezentacije nastupio u Vinskom klubu u Zagrebu.
Gold Cuvée 2020.,14% , blend je četiri sorte grožđa: Rajnski Rizling (40%), Chardonnay odležavan u drvenim bačvama od slavonskog hrasta, Pinot Sivi izborna berba te Traminac izborna berba bobica. Vino je zlatno žute je boje s mirisom i i okusom od ruže, zrele marelice, livadnog meda i drugih senzacija na nosu i u ustima. Može se sljubiti s bijelom i riječnom ribom, kompleksnim baranjskim jelima, gljivama, janjetinom pa čak i crvenim mesom.
Cabernet Sauvignon 2017. 13%, vino je tamne rubin boje, iznimne voćnosti koje podsjeća na crno bobičasto voće, šljivu, na završetku nudi okuse vanilije, crvene začinske paprike i dima. Izvrsno se sljubljuje s jelima od crvenog mesa, visoke divljači i baranjskih delicija poput perkelta.
Cabernet Sauvignon 2015., 13 %,stiže s najboljih položaja. Ostavljen je na trsu da dehidrira a nakon toga i zamrzne. Osim prošeka koji je desertno vino, rijetko se od crnih vina rade predikati a ovaj Cabernet Sauvignon raskošni je predikat.

I za kraj još jedna vinska poslastica. Pinot sivi 2020. izborna berba, 14,5 % alkohola, napravljena od prezrelog, lagno dehidranog grožđa, s trsa s malim urodom.. U okusu voćno s dominacijom suhe marelice i tropskog voća. Piti uz gušču ili pačju jetru ili sireve s plemenitom plijesni.

Hrvatska sve više postaje " velika mala vinska zemlja" Po površini i po broju stanovnika mala ali po vrhunskim vinima sve veća. Sve je više vinarija, sve je više odličnih vina , sve je više nagrada. Pije se bolje, pije se ljepše. Ali ipak valja uzeti u obzir Arhimedovu izreku "Noli turbare cirkolos meos ( Nemoj diraj moje krugove)"
U posljednjih nekoliko godina bez obzira na koronu, ponovno se formirao "srednji sloj" . To su zaposleni ljudi koji si mogu priuštiti vino u butelji.Ti se vinoljupci kreću u određenim krugovima ljudi i neznaju što je s onim drugima. Pa tako nema analize koliko je još uvijek među nama "gemištaša", zbog navike ili zbog novca. No bez obzira na te podjele, pijmo naša odlična hrvatska vina, litrena s minerlanom ili vrhunska u butelji kao što su vina sa Zlatnog brda.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Iz Kanade na Zlatno brdo 
 
 
 Nova baranjska vinarija Zlatno brdo predstavila se u Vinskom klubu u Zagrebu. Vina su predstavili enolog Samir Nađ i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović a sudionike vinske novinare i vinske stručnjake pozdravio i vlasnik vinarije rođen u Kanadi, Goran Matijević koji je došao u Hrvatsku kao poslovni čovjek koji se bavi drvnom industrijom.
 
 Inače u Baranji odlična vina imaju i Gerštmajer, Pinkert, Kalazić, Kolar, Josić i još desetak drugih.
 
 U Općini Kneževi Vinogradi nadomak Dunava, nalazi se vinska cesta koja vodi do Banovog brda i najboljih baranjskih vinograda. Stari Rimljani na ovom su idealnom, pjeskovitom tlu obasjanim suncem prije dvije tisuće godina proizvodili vino i oni su to područje zapravo prvi nazivali Mons Aureus, odnosno, Zlatno brdo. Od tuda je i došlo ime vinarije.
 Vingradi, 12 hektara, koje je kupio Goran Matijević stari su od 15 do 17 godina.
 Uskoro će se površine povećati pa će vinarija Zlatno brdo imati 20 hektara vinograda.
 
 U Vinskom klubu najprije se kušalo Graševinu 2020. s 13,5% alkohola. Vino je ekološko kao i sva vina vinarije Zlatno brdo. Grožđe za tu Graševinu je ručno brano a vino je zeleno-žute boje, svježe na nepcu, kompleksnog i slojevitog mirisa i okusa koji podsjeća na cvjetnu livadu, tropsko voće s ugodnim bademastim završetkom i najbolje se sljubljuje uz perad, teletinu i tjestenine, ribu i lešo janjetinu. 
 Graševina 2018. također 13,5% je vino koje je nastalo biranim branjem najboljih grozdova. Na mirisu i okusu se mogu osjetiti mango i marakuja, a protkano je citrusnim notama te orašastim plodovima na završetku. Na okusu puno i kremasto s dugim aftertasteom. Odlično se sljubljuje s bijelom ribom, rižotom, te jelima od sitne divljači. Vino tek izlazi na tržište pod imenom Panonika što je ime poznatog tamburaškog sastava koji je nakon prezentacije nastupio u Vinskom klubu u Zagrebu.
 Gold Cuvée 2020.,14% , blend je četiri sorte grožđa: Rajnski Rizling (40%), Chardonnay odležavan u drvenim bačvama od slavonskog hrasta, Pinot Sivi izborna berba te Traminac izborna berba bobica. Vino je zlatno žute je boje s mirisom i i okusom od ruže, zrele marelice, livadnog meda i drugih senzacija na nosu i u ustima. Može se sljubiti s bijelom i riječnom ribom, kompleksnim baranjskim jelima, gljivama, janjetinom pa čak i crvenim mesom. 
 Cabernet Sauvignon 2017. 13%, vino je tamne rubin boje, iznimne voćnosti koje podsjeća na crno bobičasto voće, šljivu, na završetku nudi okuse vanilije, crvene začinske paprike i dima. Izvrsno se sljubljuje s jelima od crvenog mesa, visoke divljači i baranjskih delicija poput perkelta.
 Cabernet Sauvignon 2015., 13 %,stiže s najboljih položaja. Ostavljen je na trsu da dehidrira a nakon toga i zamrzne. Osim prošeka koji je desertno vino, rijetko se od crnih vina rade predikati a ovaj Cabernet Sauvignon raskošni je predikat.
 
 I za kraj još jedna vinska poslastica. Pinot sivi 2020. izborna berba, 14,5 % alkohola, napravljena od prezrelog, lagno dehidranog grožđa, s trsa s malim urodom.. U okusu voćno s dominacijom suhe marelice i tropskog voća. Piti uz gušču ili pačju jetru ili sireve s plemenitom plijesni. 
 
 Hrvatska sve više postaje " velika mala vinska zemlja" Po površini i po broju stanovnika mala ali po vrhunskim vinima sve veća. Sve je više vinarija, sve je više odličnih vina , sve je više nagrada. Pije se bolje, pije se ljepše. Ali ipak valja uzeti u obzir Arhimedovu izreku "Noli turbare cirkolos meos ( Nemoj diraj moje krugove)"
 U posljednjih nekoliko godina bez obzira na koronu, ponovno se formirao "srednji sloj" . To su zaposleni ljudi koji si mogu priuštiti vino u butelji.Ti se vinoljupci kreću u određenim krugovima ljudi i neznaju što je s onim drugima. Pa tako nema analize koliko je još uvijek među nama "gemištaša", zbog navike ili zbog novca. No bez obzira na te podjele, pijmo naša odlična hrvatska vina, litrena s minerlanom ili vrhunska u butelji kao što su vina sa Zlatnog brda.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 2 godine

Ministrova vina

Ministrova vina su se kušala u zagrebačkom Vinskom klubu. Premjerno su predstavljena bijela vina "Anđeo s greškom" (graševina, chardonnay) i Maestoso (chardonnay) te crna vina "Anđeo s greškom" (cabernet sauvignon, merlot, frankovka i cabernet Franc) i "Čaruga" (cabernet sauvignon, merlot) te kao iznenađenje desertni Cuvée (cabernet sauvignon, frankovka i crni Pinot).
Vlasnik vinarije Apolitico iz Rezovca kod Virovitice je bivši ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić koji je u jednom mandatu bio i ministar regionalnog razvoja i EU fondova. Vina su predstavili bivši ministar Tomislav Tolušić, enologinja Ivana Nemet, koja je nekad radila u Feravinu i u Orahovici, a odnedavno je ravnateljica Tehnološko inovacijskog centra u Virovitici i sommelier i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović.

Vinogradarstvo je u obitelji Tolušić od davnih dana. Tomislava Tolušić naslijedio je vinograd s 500 čokota. Uz obiteljski vinograd u Rezovcu, u Kutjevu na položajima Kaptol i Vidim, zakupljeno je 6 hektara vinograda s bijelim sortama, a u Baranji se kupuje crno grožđe od Pinkerta i Kolara. Godišnja proizvodnja je 60.000 litara i 11 etiketa, ali u vinariji su samo dvije osobe zaposlene.

Prvo se kušalo vino " Anđeo s greškom" berba 2020.alkohol 13%. To je 90-postotna graševina s 10% chardonnaya. Vino je odnjegovano u 1200-litarskoj gruzijskoj amfori, uz maceraciju i fermentaciju od 20-ak dana, a nakon toga je 12 mjeseci bilo u hrastovoj barrique bačvi .
Napunjeno je 4000 butelja. Vino je zlatno žute boje prema jantarskoj. U aromi dominira voćnos a u okusu je ugodno meko, gusto i osvježavajuće. Vino" Anđeo s greškom" dobilo je ime po pjesmi virovitičke grupe Vatra, s čijim je frontmenom Ivanom Dečakom, Tomislav Tolušić odrastao.
Kušanje je nastavljeno s Maestosom. To je Chardonnay, berbe 2020. s 13% alkohola napravljen sur lie metodom. Fermentacija je odrađena u novim hrastovim bačvama od 500 l i nakon prvog pretoka ponovno je vino vraćeno u hrastove bačve i od tada počinje njegovanje na talogu.Grožđe za ovo vino kupljeno je u vinogradu Radovanci kraj Velike iz vinograda u kojem je uzgojeno uz stručni nadzor s ne više od 600-700 grama po trsu. Maestosu se prognozira dugi vijek, a napunjen je u samo 1900 butelja. U aromi dominiraju orašasti plodovi a okus je kemozan s mekim taninima.
"Anđeo s greškom", crno vino berbe 2020. s 14% alkohola nastalo je od četiri sorte (cabernet sauvignon, merlot, frankovka i cabernet franc) u četiri amfore. napravljen je blend koji je ponovno vraćen u amforu. Nakon što su maceracije i fermentacije završile,napravljen je blend koji je ponovno vraćen u amforu. U aromi, u mirisu i u okusu dominira svježina crvenog i crnog voća.
Vino je napunjeno u 4000 butelja
Crno vino "Čaruga", berba 2020. s 14,5 s 50% baranjskog cabernet sauvignona i merlota tijekom maceracije te alkoholne i malolaktične fermentacije, svakodnevno je odrađivano metodom otakanja i vraćanja Osim u hrastovoj bačvi odnjegovano i u kestenu, koji ima 30% više tanina što se osjeti u voćnoj aromi i u okusu. Punjeno je u 5000 butelja.
Na kraju kušanja vina vinarije Apolitico poslužen je Cuvée berba 2020. od prosušenog grožđa . Svih 1500 butelja od pola litre je rasprodano, a sačuvana tek nekoliko za degustacije i arhivu. To desertno vino sastoji se od 50% cabernet sauvignona, 40% frankovke i 10% pinota crnog i ima 90 grama neprovrelog šećera po litri i 15,5% alkohola. Grožđe se sušilo u tri sušare, primjenjujući talijansku metodu passito.
Dizajn boca je s ilustracijama koje je radio strip crtač Davor Schunk.
Vina vinarije Apolitico koja su kušana u Vinskom klubu posebna su i raritetna a enologinja Ivana Nemet pokazala je svu raskoš svog talenta što se nemože ispoljiti u velikoj vinariji zbog tržišnih razloga.
Inače Tolušić nije prvi ministar-vinar. I nekadašnji ministar također poljoprivrede Petar Čobanković bio je vinar.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Ministrova vina
 
 Ministrova vina su se kušala u zagrebačkom Vinskom klubu. Premjerno su predstavljena bijela vina "Anđeo s greškom" (graševina, chardonnay) i Maestoso (chardonnay) te crna vina "Anđeo s greškom" (cabernet sauvignon, merlot, frankovka i cabernet Franc) i "Čaruga" (cabernet sauvignon, merlot) te kao iznenađenje desertni Cuvée (cabernet sauvignon, frankovka i crni Pinot). 
 Vlasnik vinarije Apolitico iz Rezovca kod Virovitice je bivši ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić koji je u jednom mandatu bio i ministar regionalnog razvoja i EU fondova. Vina su predstavili bivši ministar Tomislav Tolušić, enologinja Ivana Nemet, koja je nekad radila u Feravinu i u Orahovici, a odnedavno je ravnateljica Tehnološko inovacijskog centra u Virovitici i sommelier i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović.
 
 Vinogradarstvo je u obitelji Tolušić od davnih dana. Tomislava Tolušić naslijedio je vinograd s 500 čokota. Uz obiteljski vinograd u Rezovcu, u Kutjevu na položajima Kaptol i Vidim, zakupljeno je 6 hektara vinograda s bijelim sortama, a u Baranji se kupuje crno grožđe od Pinkerta i Kolara. Godišnja proizvodnja je 60.000 litara i 11 etiketa, ali u vinariji su samo dvije osobe zaposlene.
 
 Prvo se kušalo vino " Anđeo s greškom" berba 2020.alkohol 13%. To je 90-postotna graševina s 10% chardonnaya. Vino je odnjegovano u 1200-litarskoj gruzijskoj amfori, uz maceraciju i fermentaciju od 20-ak dana, a nakon toga je 12 mjeseci bilo u hrastovoj barrique bačvi .
 Napunjeno je 4000 butelja. Vino je zlatno žute boje prema jantarskoj. U aromi dominira voćnos a u okusu je ugodno meko, gusto i osvježavajuće. Vino" Anđeo s greškom" dobilo je ime po pjesmi virovitičke grupe Vatra, s čijim je frontmenom Ivanom Dečakom, Tomislav Tolušić odrastao. 
 Kušanje je nastavljeno s Maestosom. To je Chardonnay, berbe 2020. s 13% alkohola napravljen sur lie metodom. Fermentacija je odrađena u novim hrastovim bačvama od 500 l i nakon prvog pretoka ponovno je vino vraćeno u hrastove bačve i od tada počinje njegovanje na talogu.Grožđe za ovo vino kupljeno je u vinogradu Radovanci kraj Velike iz vinograda u kojem je uzgojeno uz stručni nadzor s ne više od 600-700 grama po trsu. Maestosu se prognozira dugi vijek, a napunjen je u samo 1900 butelja. U aromi dominiraju orašasti plodovi a okus je kemozan s mekim taninima.
 "Anđeo s greškom", crno vino berbe 2020. s 14% alkohola nastalo je od četiri sorte (cabernet sauvignon, merlot, frankovka i cabernet franc) u četiri amfore. napravljen je blend koji je ponovno vraćen u amforu. Nakon što su maceracije i fermentacije završile,napravljen je blend koji je ponovno vraćen u amforu. U aromi, u mirisu i u okusu dominira svježina crvenog i crnog voća. 
 Vino je napunjeno u 4000 butelja 
 Crno vino "Čaruga", berba 2020. s 14,5 s 50% baranjskog cabernet sauvignona i merlota tijekom maceracije te alkoholne i malolaktične fermentacije, svakodnevno je odrađivano metodom otakanja i vraćanja Osim u hrastovoj bačvi odnjegovano i u kestenu, koji ima 30% više tanina što se osjeti u voćnoj aromi i u okusu. Punjeno je u 5000 butelja.
 Na kraju kušanja vina vinarije Apolitico poslužen je Cuvée berba 2020. od prosušenog grožđa . Svih 1500 butelja od pola litre je rasprodano, a sačuvana tek nekoliko za degustacije i arhivu. To desertno vino sastoji se od 50% cabernet sauvignona, 40% frankovke i 10% pinota crnog i ima 90 grama neprovrelog šećera po litri i 15,5% alkohola. Grožđe se sušilo u tri sušare, primjenjujući talijansku metodu passito.
 Dizajn boca je s ilustracijama koje je radio strip crtač Davor Schunk.
 Vina vinarije Apolitico koja su kušana u Vinskom klubu posebna su i raritetna a enologinja Ivana Nemet pokazala je svu raskoš svog talenta što se nemože ispoljiti u velikoj vinariji zbog tržišnih razloga.
 Inače Tolušić nije prvi ministar-vinar. I nekadašnji ministar također poljoprivrede Petar Čobanković bio je vinar.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

kolar @KLUB (35)