KLUB - društvena mreža

Hrana u Academiji iz vlastitog vrta
U Hotelu Kaj u Mariji Bistrici u a la carte restoranu „Academia“ u organizaciji Modni ALMAnah, predstavljena je nova gastro ponuda i to kroz 8 sljedova klasične i veganske prehrane. "Hotel Kaj je ponosan jer je ispunio sve uvjete za Vegan Welcome – Vegan Friendly certifikat i tako ušao u svjetsku ponudu Vege hotel."- rekao je među ostalim direktor hotela Ilija Andabak pozdravljajući uzvanike, turističke i gastro novinare.
Novu ponudu svakodnevno priprema chefica Danijela Vitez sa svojim mladim timom punim entuzijazma, novih ideja i želje za pripremanjem posebnih jela. U sklopu hotela Kaj je organski vrt kojeg sami obrađuju i održavaju. U vrtu su mladi luk, rotkvica, cikla, paprika, rajčica, krumpir i začinsko bilje koje raste u Zagorju. I sladoled u Kaju je bez aditiva a kroasane, peciva i kruh sami peku pa i kolače i torte rade u hotelu. Hrana proizlazi iz male kuharske tvornice hotela Kaj što se vidjelo i osjetilo na tanjurima.
Na početku je stigao odlično pripremljen kremasti tatarski biftek s kriškama toplog tosta i ribanim maslacem s malo rikule i svježih klica a za vegane je stigao maštovit tanjur s kremastom kvinojom i dimljenim tempehom uz dodatak klica soje i tapenadom od crnih maslina. Prvi slijed pratilo je vino Krauthaker Pinot crni 2017.

Ravioli od cikle, od domaćeg tijesta punjeni raguom od mlade teletine na pikantnom pireu od cikle bili su drugi slijed. Nježno pahuljasto tijesto koje je obavilo finu, ne previše začinjenu teletinu odlično se sljubilo s nježno pikantnim umakom, tako pripremljenim da je gotovo nestao tipičan zemljani okus koji obično prati ciklu. Ispred vegetarijanaca našli su se njoki od koprive i rikule u umaku od šampinjona, lijepi na oko, a potom poput oblačića u ustima, nježni, brižljivo pripremljeni kako bi sačuvali sve okuse ljekovitih biljaka koje su se sve više koriste u kuhinjama.
Treći sljed bile su Jakobove kapice (marinirane i dimljene) na podlozi od batata s kus kusom, a na tanjurima onih koji ne jedu meso našao se kremasti rižoto s gljivama. Što se tiče vina, spojeno je more i kopno. Uz Jakobove kapice i rižoto poslužen je Chardonnay 2020. zagorske vinarije Vuglec Breg, zelenkasto žute boje, istaknutih mirisa i profinjene voćne arome.

Slijedilo je još jedno jelo iznenađenja. U zdjelici je bilo jelo po teksturi između juhe i variva. U jelovniku je to jelo pod nazivom Vegan pumpkin curry, odnosno vegansko jelo od butternut buče, slanutka uz dodatak kokosovog mlijeka, curryja, đumbira i kurkume.

Nakon toga na stol su stigle dvije juhe: krem juha od buče i juha od luka zapečena s grana Padano sirom.
Prvo glavno jelo bila je Sous vide Caprese piletina, aromatizirana pileća prsa s timijanom uz koja se kao prilog poslužen svježi pesto od bosiljka, mozzarelle i rajčice. Bilo je to nježno jelo s blagom dominacijom mediteranskog bilja uz koje odlično prijaju termički obrađene rajčice. To jelo pratili su gutljaji vina Vinarije Stina Pošip 2020. Grožđe je za to vino ubrano ručno a potom je probrano u podrumu gdje se hladilo prije prešanja bez prisutnosti kisika. Polovica se grožđa preša prije maceracije, a druga polovica nakon 6 sati od maceracije. Fermentacija je kontrolirana s odabranim kvascem, a vino 80% vina dozrijeva u čeličnim tankovima dok je 20% fermentirano u baricima i drvenim posudama (tehnologija sur lie). Malolaktična fermentacija odvijala se isključivo u baricima a bistrenje i dozrijevanje u čeličnim tankovima.

Drugo glavno jelo bili su srneći odresci s kruškom i brusnicama uz ragu od boba, pire od korabice mekanog mesa i odlično pripremljenog boba u umaku od rajčice. Uz srnetinu točilo se vino Stina, plavac mali 2018. Grožđe za ovo vino brano je ručno iz vinograda smještenih oko bračkog mjesta Bol na južnim padinama a potom je napravljen izbor grožđa u podrumu. U podrumu je bila kontrolirana fermentacija u čeličnim tankovima, maceracija u trajanju od 7 do 21 dan, a potom malolaktična fermentacija u čeličnim tankovima. Vino je prije punjenja u boce dozrijevalo 12 mjeseci u rabljenim barrique bačvicama.

Restoran Academia Bluesun Hotela Kaj u Mariji Bistrici poznat je i po slasticama. U jelovnikusu među ostalim Čokoladni creme brulée i Kesten šumu, Snickers, desert s kavom i Karamelizirana Jabuka.
Zelene su jabuke bile ispunjene bijelom veganskom čokoladom i sitno sjeckanom, pa pečenom i začinjenom jabukom.
Uz slastice poslužen je muškat Momjanski 2019. Vinarije Kozlović.
Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Marko Čolić

Hrana u Academiji iz vlastitog vrta 
 U Hotelu Kaj u Mariji Bistrici u a la carte restoranu „Academia“ u organizaciji Modni ALMAnah, predstavljena je nova gastro ponuda i to kroz 8 sljedova klasične i veganske prehrane. "Hotel Kaj je ponosan jer je ispunio sve uvjete za Vegan Welcome – Vegan Friendly certifikat i tako ušao u svjetsku ponudu Vege hotel."- rekao je među ostalim direktor hotela Ilija Andabak pozdravljajući uzvanike, turističke i gastro novinare. 
 Novu ponudu svakodnevno priprema chefica Danijela Vitez sa svojim mladim timom punim entuzijazma, novih ideja i želje za pripremanjem posebnih jela. U sklopu hotela Kaj je organski vrt kojeg sami obrađuju i održavaju. U vrtu su mladi luk, rotkvica, cikla, paprika, rajčica, krumpir i začinsko bilje koje raste u Zagorju. I sladoled u Kaju je bez aditiva a kroasane, peciva i kruh sami peku pa i kolače i torte rade u hotelu. Hrana proizlazi iz male kuharske tvornice hotela Kaj što se vidjelo i osjetilo na tanjurima.
 Na početku je stigao odlično pripremljen kremasti tatarski biftek s kriškama toplog tosta i ribanim maslacem s malo rikule i svježih klica a za vegane je stigao maštovit tanjur s kremastom kvinojom i dimljenim tempehom uz dodatak klica soje i tapenadom od crnih maslina. Prvi slijed pratilo je vino Krauthaker Pinot crni 2017.
 
 Ravioli od cikle, od domaćeg tijesta punjeni raguom od mlade teletine na pikantnom pireu od cikle bili su drugi slijed. Nježno pahuljasto tijesto koje je obavilo finu, ne previše začinjenu teletinu odlično se sljubilo s nježno pikantnim umakom, tako pripremljenim da je gotovo nestao tipičan zemljani okus koji obično prati ciklu. Ispred vegetarijanaca našli su se njoki od koprive i rikule u umaku od šampinjona, lijepi na oko, a potom poput oblačića u ustima, nježni, brižljivo pripremljeni kako bi sačuvali sve okuse ljekovitih biljaka koje su se sve više koriste u kuhinjama. 
 Treći sljed bile su Jakobove kapice (marinirane i dimljene) na podlozi od batata s kus kusom, a na tanjurima onih koji ne jedu meso našao se kremasti rižoto s gljivama. Što se tiče vina, spojeno je more i kopno. Uz Jakobove kapice i rižoto poslužen je Chardonnay 2020. zagorske vinarije Vuglec Breg, zelenkasto žute boje, istaknutih mirisa i profinjene voćne arome.
 
 Slijedilo je još jedno jelo iznenađenja. U zdjelici je bilo jelo po teksturi između juhe i variva. U jelovniku je to jelo pod nazivom Vegan pumpkin curry, odnosno vegansko jelo od butternut buče, slanutka uz dodatak kokosovog mlijeka, curryja, đumbira i kurkume. 
 
 Nakon toga na stol su stigle dvije juhe: krem juha od buče i juha od luka zapečena s grana Padano sirom.
 Prvo glavno jelo bila je Sous vide Caprese piletina, aromatizirana pileća prsa s timijanom uz koja se kao prilog poslužen svježi pesto od bosiljka, mozzarelle i rajčice. Bilo je to nježno jelo s blagom dominacijom mediteranskog bilja uz koje odlično prijaju termički obrađene rajčice. To jelo pratili su gutljaji vina Vinarije Stina Pošip 2020. Grožđe je za to vino ubrano ručno a potom je probrano u podrumu gdje se hladilo prije prešanja bez prisutnosti kisika. Polovica se grožđa preša prije maceracije, a druga polovica nakon 6 sati od maceracije. Fermentacija je kontrolirana s odabranim kvascem, a vino 80% vina dozrijeva u čeličnim tankovima dok je 20% fermentirano u baricima i drvenim posudama (tehnologija sur lie). Malolaktična fermentacija odvijala se isključivo u baricima a bistrenje i dozrijevanje u čeličnim tankovima.
 
 Drugo glavno jelo bili su srneći odresci s kruškom i brusnicama uz ragu od boba, pire od korabice mekanog mesa i odlično pripremljenog boba u umaku od rajčice. Uz srnetinu točilo se vino Stina, plavac mali 2018. Grožđe za ovo vino brano je ručno iz vinograda smještenih oko bračkog mjesta Bol na južnim padinama a potom je napravljen izbor grožđa u podrumu. U podrumu je bila kontrolirana fermentacija u čeličnim tankovima, maceracija u trajanju od 7 do 21 dan, a potom malolaktična fermentacija u čeličnim tankovima. Vino je prije punjenja u boce dozrijevalo 12 mjeseci u rabljenim barrique bačvicama.
 
 Restoran Academia Bluesun Hotela Kaj u Mariji Bistrici poznat je i po slasticama. U jelovnikusu među ostalim Čokoladni creme brulée i Kesten šumu, Snickers, desert s kavom i Karamelizirana Jabuka.
 Zelene su jabuke bile ispunjene bijelom veganskom čokoladom i sitno sjeckanom, pa pečenom i začinjenom jabukom. 
 Uz slastice poslužen je muškat Momjanski 2019. Vinarije Kozlović.
 Pripremio: Tomislav Radić
 
 Foto: Marko Čolić

Eva Mandarić
prije 2 godine

Ne izgleda loše - ni malo :) Ne izgleda loše - ni malo :)

Tomislav Radić
prije 2 godine

Muškat momjanski
Muškat momjanski postao 18. hrvatsko vino sa zaštićenom oznakom izvornosti u EU
Europska komisija je u ponedjeljak, 2. kolovoza 2021. objavila u Službenom listu Europske unije da je hrvatsko vino Muškat momjanski dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, čime je ovaj proizvod upisan u eAmbrosiu registar oznaka zemljopisnog porijekla EU-a.
Postupak zaštite naziva Muškat momjanski / Moscato di Momiano započeo je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kad je podnesen zahtjev za zaštitu oznake izvornosti Muškat momjanski / Moscato di Momiano. Zahtjev za zaštitu Ministarstvu poljoprivrede podnijela je Udruga „Vino Momilianum“, a Specifikaciju za spomenuti proizvod izradili su Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča i članovi Udruge Vino Momilianum.
Naziv kombinira naziv sorte vinove loze (Muškat / Moscato, od sorte Muškat bijeli) i naziv zemljopisnog područja (momjanski / di Momiano) po mjestu Momjan, koje se nalazi na sjevernom dijelu istarskog poluotoka. Iako se vino sorte Muškat bijeli u većoj ili manjoj mjeri tradicionalno uzgaja u raznim područjima Istre, upravo je Momjan od davnina poznat kao tipično područje uzgoja ovog vina. Prirodni uvjeti klime, tla i reljefa koji karakteriziraju šire područje Momjana iznimno su pogodni za uzgoj sorte Muškat bijeli, o čemu svjedoče brojni povijesni izvori, manifestacije na temu Muškata koje se tradicionalno održavaju u Momjanu, kao i znatan broj obitelji vinogradara i vinara s tog područja koji već generacijama proizvode ovo vino. Muškat momjanski je bijelo vino bogatog okusa i izražene sortne aromatičnosti.
Uz 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina na razini EU, 6 oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, Hrvatska danas ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
Momjan je slikovit gradić sa selima razasutim po brdima gdje su maslinici i vinogradi Muškat momjanski najprepoznatljivije vino ovog dijela Istre.
Prema ledendi u njegovim čarima uživalo se na dvorovima cara Franje Josipa u Beču i Emanuela III u Rimu, a još je 1935. na smotri vina u Bruxellesu osvojio je zlatnu medalju.
Vjeruje se da je ta autohtona sorta vinove loze na momjnske brežuljke stigla iz talijanske Furlanije na početku 13. stoljeća, danas se njeguje na malom području od Oskoruša do Merišća. Miriše na divlje karanfile, ruže i kadulje, savršeno se sljubljuje uz slastice i najfinija jela. Nema podruma u sjeverozapadnom dijelu Istre koji uz malvaziju i teran ne proizvodi i to vino svojih predaka.
Bilo je to i prvo vino koje je obitelj jednog od najpoznatijih hrvatskih vinara Marina Markežića napunila u boce još davne 1891., a nekoliko boca iz te godina i danas se čuva u arhivi njegove vinarije Kabola u Kanedolu u blizini Momjana. Danas u podrumu obnovljene stare kamene stancije uz vrhunske malvazije i terane, proizvodi se i svježi Secco, sjajan poluslatki Muškat Momjanski i jedinstven Muškat Dolce.
Kabolin svježi Secco ima cvjetne note kamilice, bagremovog meda, ušećerene narančine kore i ananasa i odličan je odabir za aperitiv, a može ga se poslužite i uz istarski pršut u kombinaciji s domaćim ovčjim sirom.
Kabolin poluslatki Muškat Momjanski ima cvjetnu notu koju prati sočna nektarina, pa lichi i malo livadnog meda. S jedne strane topao i mekan, s druge lijepe svježine i srednjeg tijela. Harmoničan, intenzivan, s notom marelice na aftertasteu i treba ga poslužiti uz voćne kolače ia može biti i zamjena za desert.
Slatki Kabolin Muškat Dolce od prosušenih bobica, jantarne je boje, intenzivnog okusa, punog tijela, sjajno uravnotežen. Otvara se aromom pečene dunje, slijede livadni med, suhe smokve i marelice pa ugodna nota karamele i najbolje je poslužiti ga uz čokoladni souffle ili tvrde sireve.
Marino Markežić Kabola prvi je u Hrvatskoj proizveo vina u amforama te također prvi je u Istri prešao na ekološku proizvodnju pa ova tri Kabolina muškata, kao i svi njegovi proizvodi, imaju bio certifikat, a njegovo imanje jedinstvena je oaza i utočište za ljubitelje sklada, ljepote i vrhunskih vina.
Pripremio: Tomislav Radić

Muškat momjanski
 Muškat momjanski postao 18. hrvatsko vino sa zaštićenom oznakom izvornosti u EU
 Europska komisija je u ponedjeljak, 2. kolovoza 2021. objavila u Službenom listu Europske unije da je hrvatsko vino Muškat momjanski dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, čime je ovaj proizvod upisan u eAmbrosiu registar oznaka zemljopisnog porijekla EU-a.
 Postupak zaštite naziva Muškat momjanski / Moscato di Momiano započeo je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kad je podnesen zahtjev za zaštitu oznake izvornosti Muškat momjanski / Moscato di Momiano. Zahtjev za zaštitu Ministarstvu poljoprivrede podnijela je Udruga „Vino Momilianum“, a Specifikaciju za spomenuti proizvod izradili su Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča i članovi Udruge Vino Momilianum.
 Naziv kombinira naziv sorte vinove loze (Muškat / Moscato, od sorte Muškat bijeli) i naziv zemljopisnog područja (momjanski / di Momiano) po mjestu Momjan, koje se nalazi na sjevernom dijelu istarskog poluotoka. Iako se vino sorte Muškat bijeli u većoj ili manjoj mjeri tradicionalno uzgaja u raznim područjima Istre, upravo je Momjan od davnina poznat kao tipično područje uzgoja ovog vina. Prirodni uvjeti klime, tla i reljefa koji karakteriziraju šire područje Momjana iznimno su pogodni za uzgoj sorte Muškat bijeli, o čemu svjedoče brojni povijesni izvori, manifestacije na temu Muškata koje se tradicionalno održavaju u Momjanu, kao i znatan broj obitelji vinogradara i vinara s tog područja koji već generacijama proizvode ovo vino. Muškat momjanski je bijelo vino bogatog okusa i izražene sortne aromatičnosti.
 Uz 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina na razini EU, 6 oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, Hrvatska danas ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
 Momjan je slikovit gradić sa selima razasutim po brdima gdje su maslinici i vinogradi Muškat momjanski najprepoznatljivije vino ovog dijela Istre. 
 Prema ledendi u njegovim čarima uživalo se na dvorovima cara Franje Josipa u Beču i Emanuela III u Rimu, a još je 1935. na smotri vina u Bruxellesu osvojio je zlatnu medalju.
 Vjeruje se da je ta autohtona sorta vinove loze na momjnske brežuljke stigla iz talijanske Furlanije na početku 13. stoljeća, danas se njeguje na malom području od Oskoruša do Merišća. Miriše na divlje karanfile, ruže i kadulje, savršeno se sljubljuje uz slastice i najfinija jela. Nema podruma u sjeverozapadnom dijelu Istre koji uz malvaziju i teran ne proizvodi i to vino svojih predaka. 
 Bilo je to i prvo vino koje je obitelj jednog od najpoznatijih hrvatskih vinara Marina Markežića napunila u boce još davne 1891., a nekoliko boca iz te godina i danas se čuva u arhivi njegove vinarije Kabola u Kanedolu u blizini Momjana. Danas u podrumu obnovljene stare kamene stancije uz vrhunske malvazije i terane, proizvodi se i svježi Secco, sjajan poluslatki Muškat Momjanski i jedinstven Muškat Dolce.
 Kabolin svježi Secco ima cvjetne note kamilice, bagremovog meda, ušećerene narančine kore i ananasa i odličan je odabir za aperitiv, a može ga se poslužite i uz istarski pršut u kombinaciji s domaćim ovčjim sirom.
 Kabolin poluslatki Muškat Momjanski ima cvjetnu notu koju prati sočna nektarina, pa lichi i malo livadnog meda. S jedne strane topao i mekan, s druge lijepe svježine i srednjeg tijela. Harmoničan, intenzivan, s notom marelice na aftertasteu i treba ga poslužiti uz voćne kolače ia može biti i zamjena za desert.
 Slatki Kabolin Muškat Dolce od prosušenih bobica, jantarne je boje, intenzivnog okusa, punog tijela, sjajno uravnotežen. Otvara se aromom pečene dunje, slijede livadni med, suhe smokve i marelice pa ugodna nota karamele i najbolje je poslužiti ga uz čokoladni souffle ili tvrde sireve.
 Marino Markežić Kabola prvi je u Hrvatskoj proizveo vina u amforama te također prvi je u Istri prešao na ekološku proizvodnju pa ova tri Kabolina muškata, kao i svi njegovi proizvodi, imaju bio certifikat, a njegovo imanje jedinstvena je oaza i utočište za ljubitelje sklada, ljepote i vrhunskih vina.
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 3 godine

VRIJEME je ZA TRDENIĆE 
 VRIJEME je ZA... naziv je tribine koju vodi novinar Vjekoslav Madunić i na kojoj je u dvorani HKD Napredak u središtu Zagreb predstavljena vinarija Trdenić.
 To je najveća moslavačka vinarija iz Trnovke ponad Volodera. Uz sommelliera Tomislava Jakopovića o detaljima nastanka nekih od najboljih vina govorio je Krešimir Trdenić, mlađi brat Tomislava. Trdenići imaju obiteljsku vinarsku tradiciju. Više od stotinu godina proizvode vina. Od kućne manufakture do početka devedesetih zasadivši 1500 loza nepovratno su zaplovili u avanturu zvanu vinogradarstvo i vinarstvo. Danas je površina povećana na 15 hektara sa godišnjom proizvodnjom od oko 100 tisuća litara vina. Najviše imaju škrleta a proizvode i bijeli i sivi pinot, rajnski rizling, traminac crveni a od crnih sorti cabernet sauvignon i portugizac.
 Svoje najbolje vino pinot sivi 2015. founder's reserve posvetili su pradjedu sa mamine strane Josipu Blaškoviću. To je vino 2014. godine je na velikoj izložbi u Kutini 2015. dobilo 92 boda i titulu šampiona. I godine 2019. bili su šampioni sa škrletom odležane berbe iz 2015. dobivši 89 bodova. Osvojena je i bronca za škrlet na najvećem svjetskom ocjenjivanju vina u Londonu na Decanteru. Trdenići su tijekom posljednjih 10-ak godina, a posebno u posljednjih 5-6 podigli kvalitetu nekadašnjeg škrleta za široku potrošnju u lepezu vrlo dobrih vina. Tako imaju više godišta škrleta označenih sa private collection, gewurtz traminer p.c 2017. i pinot sivi 2015. founder's reserve. Najviše vinograda je na položaju Donja Vlahinićka - oko 12 000 trsova cabernet sauvignona, 8 000 pinota sivog, 8 000 škrleta i oko 1 500 portugizca. Na Medvedovu, gdje imaju i vlastiti ribnjak dimenzija 85x15m poribljen vranskim i lonjskim šaranom sa mrijestilištem, na 18 000 trsova prevladava škrlet . Na Bukovcu je oko 20 000 trsova pinota, a na Krmelovcu još 8 000 škrleta. 
 Prvo vino na predstavljanju je bio škrlet 2019., a onda se redom kušalo: škrlet 2017. p.c, škrlet 2015. p.c, pinot bijeli 2017. p.c, pinot sivi 2017., pinot sivi 2015. founder's reserve, rose 2018.. (kupažiran od 85% cabernet sauvignona i 15% portugizca) i na kraju dva voćna vina - vino od jagode i vino od kupine iz 2019. godine.
 U predstavljanju vinarije Trdenić sudjelovao je i catering Mrvica sa sirom ementaler, punjenim kiflama i sa kolačem od marelice uz zadnja dva voćna vina.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Antun Hruškar
prije 4 godine

Tomislav Radić
prije 4 godine

NOVO RUHO ŠKRLETA

Na stručnom skupu „Novo ruho Škrleta“ u Maloj Ludini na seoskom imanju „Moslavačka priča“ najprije je govorila doc. dr. sc. Zvjezdana Marković . „Škrlet je prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju i ima registrirana tri klona a radi se i na marketingu sorte kako bi postala prepoznatljiva u svim područjima Hrvatske “, kazala je među ostalim docentica Marković.
„Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla kod vina“ prezentirala je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) Žaklina Jurišić i pojasnila kako Škrlet može dobiti oznaku izvornosti u Europskoj uniji.
Od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji, 76 ha je pod sortom Škrlet, a od toga je 68 ha u Moslavini. Vinari Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić su se udružili u Poljoprivrednu organizaciju „Škrlet“.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, prilikom izlaganja teme „Proizvođačke organizacije i učinkovito upravljanje resursima“ istaknuo je, da je Proizvođačka organizacija „Škrlet“ napravila veliki iskorak u dosadašnjoj praksi poslovnog udruživanja poljoprivrednika te putem jedinstvene zajedničke boce omogućila tržištu ujednačenu kvalitetu vina te autohtone sorte.
Na kraju skupa, predsjednik P.O. " Škrlet" Tomislav Trdenić, predstavio je zajednički Škrlet berbe 2019., jedinstvenu kupažu dobivenu od odabranog grožđa s najboljih položaja moslavačkih vinograda. „Škrlet s novim ruhom koje nam je dizajnirao Marin Šubašić, pod zajedničkom robnom markom, plasirat ćemo na tržište u limitiranom izdanju od 5000 boca. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva“ – kazao je Trdenić.
Na prezentaciju Trdenića nadovezao se i sommelier Tomo Jakopović koji je vino organoleptički opisao.„Na nosu možete osjetiti dugačko ali nenametljivo sortno prepoznatljivo vino u kojem dominiraju voćne i cvjetne note s blagim herbalnim primjesama. Aromatske komponente, na nepcu su još više istaknutije kroz svježinu i mineralnost. Ovakvo uravnoteženo i strukturirano vino, koje je na tržištu nakon nepunih tri mjeseca po završetku berbe, finalni je proizvod koje se može poslužiti u bilo kojem trenutku za bilo kojim stolom“ – istaknuo je Jakopović.
Sudionici skupa nazočili nakon toga manifestaciji „Večer škrleta i moslavačke kuhinje“ - Wine & food show.
Moslavačku hranu pripremili su ugostitelji sa ovog područja: LU „Fazan“ Voloder – gulaš od divljači, Šru „Štuka“ Osekovo – šarane na rašljama, Bistro Fontana – tradicionalne špek fileke, buncek s dinstanim zeljem i restanim krumpirom, Udruženje obrtnika Garešnica i Vila Velebita – sarmu i domaće kolače, UO Palermo Garešnica – marinirana pileća krilca s krumpirima, „Moslavačka priča“ Velika Ludina – jelen u umaku sa suhim šljivama i lovačkom štrucom od kruha, restoran „Kod bake“ Garešnica – orzo od fileka sa škrletom, Stroganoff od piletine i škrleta te slatke škrlet kocke i škrlet pjenicu te OPG Bistrički – domaće štrudle.
Masterchef Časlav Matijević iz Rijeke pripremio je rižoto s plodovima mora i škrletom čime je potvrdio ovo vino može sljubiti sa širokim spektrom jela.
Mnogobrojne goste je do ranojutarnjih sati zabavljao tamburaški sastav Milenij, trio Večernje škole - Blaž, Denis i Antimon te Neven Paleček – Papageno.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

NOVO RUHO ŠKRLETA 
 
 Na stručnom skupu „Novo ruho Škrleta“ u Maloj Ludini na seoskom imanju „Moslavačka priča“ najprije je govorila doc. dr. sc. Zvjezdana Marković . „Škrlet je prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju i ima registrirana tri klona a radi se i na marketingu sorte kako bi postala prepoznatljiva u svim područjima Hrvatske “, kazala je među ostalim docentica Marković.
 „Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla kod vina“ prezentirala je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) Žaklina Jurišić i pojasnila kako Škrlet može dobiti oznaku izvornosti u Europskoj uniji.
 Od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji, 76 ha je pod sortom Škrlet, a od toga je 68 ha u Moslavini. Vinari Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić su se udružili u Poljoprivrednu organizaciju „Škrlet“.
 Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, prilikom izlaganja teme „Proizvođačke organizacije i učinkovito upravljanje resursima“ istaknuo je, da je Proizvođačka organizacija „Škrlet“ napravila veliki iskorak u dosadašnjoj praksi poslovnog udruživanja poljoprivrednika te putem jedinstvene zajedničke boce omogućila tržištu ujednačenu kvalitetu vina te autohtone sorte.
 Na kraju skupa, predsjednik P.O. " Škrlet" Tomislav Trdenić, predstavio je zajednički Škrlet berbe 2019., jedinstvenu kupažu dobivenu od odabranog grožđa s najboljih položaja moslavačkih vinograda. „Škrlet s novim ruhom koje nam je dizajnirao Marin Šubašić, pod zajedničkom robnom markom, plasirat ćemo na tržište u limitiranom izdanju od 5000 boca. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva“ – kazao je Trdenić. 
 Na prezentaciju Trdenića nadovezao se i sommelier Tomo Jakopović koji je vino organoleptički opisao.„Na nosu možete osjetiti dugačko ali nenametljivo sortno prepoznatljivo vino u kojem dominiraju voćne i cvjetne note s blagim herbalnim primjesama. Aromatske komponente, na nepcu su još više istaknutije kroz svježinu i mineralnost. Ovakvo uravnoteženo i strukturirano vino, koje je na tržištu nakon nepunih tri mjeseca po završetku berbe, finalni je proizvod koje se može poslužiti u bilo kojem trenutku za bilo kojim stolom“ – istaknuo je Jakopović.
 Sudionici skupa nazočili nakon toga manifestaciji „Večer škrleta i moslavačke kuhinje“ - Wine & food show.
 Moslavačku hranu pripremili su ugostitelji sa ovog područja: LU „Fazan“ Voloder – gulaš od divljači, Šru „Štuka“ Osekovo – šarane na rašljama, Bistro Fontana – tradicionalne špek fileke, buncek s dinstanim zeljem i restanim krumpirom, Udruženje obrtnika Garešnica i Vila Velebita – sarmu i domaće kolače, UO Palermo Garešnica – marinirana pileća krilca s krumpirima, „Moslavačka priča“ Velika Ludina – jelen u umaku sa suhim šljivama i lovačkom štrucom od kruha, restoran „Kod bake“ Garešnica – orzo od fileka sa škrletom, Stroganoff od piletine i škrleta te slatke škrlet kocke i škrlet pjenicu te OPG Bistrički – domaće štrudle. 
 Masterchef Časlav Matijević iz Rijeke pripremio je rižoto s plodovima mora i škrletom čime je potvrdio ovo vino može sljubiti sa širokim spektrom jela.
 Mnogobrojne goste je do ranojutarnjih sati zabavljao tamburaški sastav Milenij, trio Večernje škole - Blaž, Denis i Antimon te Neven Paleček – Papageno.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

kolace @KLUB (11)