josić @KLUB (6)

Baranja- surduci, gatori i vina Predzadnji vikend u lipnju, u organizaciji Udruge vinogradara Baranje Zmajevac, održana je vinska manifestacija Vinatlon na kojoj je bila i grupa novinara iz Zagreba kao gosti Mateja Perkušića, direktora TZ B... Više [+]

Baranja- surduci, gatori i vina
Predzadnji vikend u lipnju, u organizaciji Udruge vinogradara Baranje Zmajevac, održana je vinska manifestacija Vinatlon na kojoj je bila i grupa novinara iz Zagreba kao gosti Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje.
Novinarska turneja počela je u starom podrumu Belje, gdje se uz opise vina o kojima je govorila Djendjija Burjan, kušalo Premium graševinu i razgledalo podrum koji datira iz 1526. godine kada je, za vladavine Turaka, korišten kao konjušnica, skladište i zatvor. Godine 1697. princ Eugen Savojski, nakon pobjede nad Turcima, kao nagradu dobiva južni dio Baranje na poklon i na vladanje te pritom radi prenamjenu prostora u vinski podrum. Podrum je potpuno renoviran prije 13 godina (2011. godine) kao spomenik kulture. U tom su procesu napravljene nove bačve 330.000l , u suradnji sa talijanskom bačvarskom obitelji Garbelotto, izrađene od spačvanskog hrasta. Tvrtka Belje najveći je proizvođač vina sa vlastitih površina u Hrvatskoj, sa proizvodnjom od 4 milijuna litara vina godišnje i nasadima vinove loze na ukupno 650 ha, smještenima na južnim obroncima Banovog brda. Arhiva, skrivena na najdonjoj etaži starog podruma, ima 20.000 boca od čega je gotovo 6.000 reprezentativnih primjeraka. Najstarija boca u podrumu je cabernet franc iz 1949 godine.
Slijedila je vinarija Kolar! Ispred rascvjetane terase u baranjskoj Suzi Lajoš Kolar započinje svoju priču o vinu i to uz vina Zeleni silvanac (2021), Frankovku (2017) – premijeru i najveći hit podruma, zatim Porto (!!) od frankovke, te za kraj Bijeli pinot (2020). Lajoš Kolar ponosno ističe kako u vinogradima, površine 12ha, sade 12 sorti grožđa, od kojih proizvode 20 vinskih etiketa. Ove godine, dvije od njih – Chardonnay (2018) i Sivi pinot (2018) okitili su se brončanom i srebrnom Decanterovom medaljom.
U Zmajevacu,radionica „Baranjski Decanteri“ koju je vodio sommelier Tomo Jakopović u vinariji Zlatno brdo. Kušalo se nagrađena baranjska bijela vina: Graševina Zlatno brdo (2018) – bronca, Chardonnay Kolar (2018) – bronca, Pinot sivi Kolar (2018) – srebro, te Gold Cuvee Zlatno brdo (2020) – zlato, ali i dva crna vina koja se ove godine nisu kandidirala za Decanterova odličja, ali bi svakako u budućnosti trebala: Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) i Merlot Kolar (2017).
Vinatlonski vinski prostori bili su raspoređeni u dva surduka. U jednom surduku bila su vina Kalazić, Podrumi Kolar, OPG Zajec, Vina Pinkert, OPG Dobrovac, Zlatno brdo, Gerštmajer, Podrum Szabo, Vinarija Svijetli dvori, Horvat, Đerfi, Martinov i Pavlović a u drugom vinarije Josić i Kusić. Vinatlon je mozaik-manifestacija sastavljena od brojnih aktivnosti - vinskih igara, radionica sljubljivanja vina i hrane, radionica slikanja vinom, radionice izrade suvenira s baranjskim motivima, natjecanja u guranju bačvi (tzv. Bačvatlon) i raznih drugih aktivnosti. No, u sklopu Vinatlona održano je i vinsko ocjenjivanje na kojem su nagrade osvojili OPG Gerštmajer (šampion Dunava i najbolje predikatno vino), Vinarija Zlatno brdo (veliko zlato za Sivi pinot izborne berbe), Vina Kalazić (najbolje bijelo vino), Podrum Josić (najbolje crno vino) i Vina Papak (najbolje ružičasto vino). Prema riječima glavne organizatorice, Gabrijele Gerštmajer, ovogodišnji Vinatlon jedan je od najposjećenijih u posljednjih nekoliko godina, a najviše veseli vidjeti veliki broj mladih ljudi koji pokazuju zanimanje za vino.
Nakon graha iz ćupa naravno, uz vino ispričana je legenda o Crvenoj Marti – crvenokosoj i očito ambicioznoj djevojci koja je iz svoje utvrde kontrolirala prelazak Dunava na kompi (vrsta skele), a koji je naplaćivala zlatnicima. Ako putnik ne bi imao dovoljno novaca da plati tako visoku cijenu, morao je tri dana kopati u vinogradu. Prema priči glasine o Crvenoj Marti došle su do kralja Matije Korvina, koji je stolovao u Budimu, te se on odlučio osobno uvjeriti u istinitost te priče. Prerušivši se u prosjeka i praveći se da nema zlatnik za platiti skelu, završio je – naravno -okopavajući vinograd. Po povratku u Budim, odlučio je kazniti Crvenu Martu, koja se uplašila kraljeve ljutnje, upregla konje i - zajedno sa svim sakupljenim zlatnicima – skočila u Dunav. Na mjestu ispod Banskog brda našli su njenu kočiju, a to se mjesto od onda naziva Vorosmart (Crvena Marta), a na hrvatskom Zmajevac. Priča se da su nakon Martine smrti vinogradi počeli obilno rađati.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Nikola Zoko

Decanterovo zlato za Zlatno brdo Ove se godine čak 314 hrvatskih etiketa okitilo Decanterovim naljepnicama, od čega 3 sa platinom i 16 sa zlatom. Jedno od tih zlata otišlo je u Baranju, kamo je na poziv Mateja Perkušića, direktora TZ Baranj... Više [+]

Decanterovo zlato za Zlatno brdo
Ove se godine čak 314 hrvatskih etiketa okitilo Decanterovim naljepnicama, od čega 3 sa platinom i 16 sa zlatom. Jedno od tih zlata otišlo je u Baranju, kamo je na poziv Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje iz Zagreba došla grupa novinara. Zahvaljujući gostoprimstvu vinarije Zlatno brdo i stručnom vodstvu sommeliera Tome Jakopovića, kušalo se, uz baranjski zlatni Decanter, još tri dobitničke etikete. Uz voditelja, na radionici su gostovali i vinari Goran Matijević (vinarija Zlatno brdo), Lajoš Kolar (Podrumi Kolar) i Igor Deak, enolog vinarije Josić.
Radionica pod nazivom „Baranjski Decanteri“ otvorena je Graševinom Zlatno brdo iz 2018. koja se okitila brončanom medaljom. To vino je odraz baranjskog terroira – strukturirano, moćno i koncentrirano. Prema riječima Tome Jakopovića glavni je zadatak baranjskih vinara pomiriti moć i eleganciju, odnosno zadovoljiti tržišni trend povećane potražnje za lakšim i pitkijim vinima. Graševina kao sorta vrlo je značajna za proizvodnju vina u Hrvatskoj – sačinjava 24% ukupnih nasada bijelih sorata, odnosno 11% ukupnih nasada vinove, tako da je da je svaki četvrti trs u Hrvatskoj graševina.
Uslijedio je, također brončani, Chardonnay Kolar 2018. Dvogodišnje odležavanje u velikoj 500-litarskoj hrastovoj bačvi pokazalo se kao idealna „doza“ hrasta za chardonnay.
Treći po redu bio je Kolarov Sivi pinot (2018.), ovjenčan Decanterovim srebrom koji je optimalno "školovan" u velikom hrastu.
Četvrto vino bilo je Decanterovo zlato za Baranju. Sa osvojenih 96 bodova, korak do platine, Gold Cuvee vinarije Zlatno brdo (2020.) djelo je ponajprije enologa enolog Samira Nađa, koji je uspio pomiriti četiri naizgled nekompatibilne sorte: rajnski rizling, chardonnay, sivi pinot (u varijanti izborne berbe) i traminac (izborna berba bobica).
Na radionici se kušalo i dva crnjaka. Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017.) koji uopće nije odležavao u drvenoj bačvi. Čitava vinifikacija odrađena je u inoxu (sa samo tri pretoka). Vino ima nevjerojatnu sortnost i optimalno zaobljene tanine .
Merlot Kolar (2017) dobiven je od grožđa uzgojenog u osam godina starom vinogradu na vrhu Baranjskog brda, iz kojeg pogled puca na Osijek, Sombor i Pečuh. Nakon dvije godine u barrique bačvicama dobiveno je vino, koje tek očekuje napredak kroz vrijeme.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Nikola Zoko, Arhiv Zlatno brdo

Iz Kanade na Zlatno brdo Nova baranjska vinarija Zlatno brdo predstavila se u Vinskom klubu u Zagrebu. Vina su predstavili enolog Samir Nađ i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović a sudionike vinske novinare i vinske stručnjake pozdravi... Više [+]

Iz Kanade na Zlatno brdo


Nova baranjska vinarija Zlatno brdo predstavila se u Vinskom klubu u Zagrebu. Vina su predstavili enolog Samir Nađ i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović a sudionike vinske novinare i vinske stručnjake pozdravio i vlasnik vinarije rođen u Kanadi, Goran Matijević koji je došao u Hrvatsku kao poslovni čovjek koji se bavi drvnom industrijom.

Inače u Baranji odlična vina imaju i Gerštmajer, Pinkert, Kalazić, Kolar, Josić i još desetak drugih.

U Općini Kneževi Vinogradi nadomak Dunava, nalazi se vinska cesta koja vodi do Banovog brda i najboljih baranjskih vinograda. Stari Rimljani na ovom su idealnom, pjeskovitom tlu obasjanim suncem prije dvije tisuće godina proizvodili vino i oni su to područje zapravo prvi nazivali Mons Aureus, odnosno, Zlatno brdo. Od tuda je i došlo ime vinarije.
Vingradi, 12 hektara, koje je kupio Goran Matijević stari su od 15 do 17 godina.
Uskoro će se površine povećati pa će vinarija Zlatno brdo imati 20 hektara vinograda.

U Vinskom klubu najprije se kušalo Graševinu 2020. s 13,5% alkohola. Vino je ekološko kao i sva vina vinarije Zlatno brdo. Grožđe za tu Graševinu je ručno brano a vino je zeleno-žute boje, svježe na nepcu, kompleksnog i slojevitog mirisa i okusa koji podsjeća na cvjetnu livadu, tropsko voće s ugodnim bademastim završetkom i najbolje se sljubljuje uz perad, teletinu i tjestenine, ribu i lešo janjetinu.
Graševina 2018. također 13,5% je vino koje je nastalo biranim branjem najboljih grozdova. Na mirisu i okusu se mogu osjetiti mango i marakuja, a protkano je citrusnim notama te orašastim plodovima na završetku. Na okusu puno i kremasto s dugim aftertasteom. Odlično se sljubljuje s bijelom ribom, rižotom, te jelima od sitne divljači. Vino tek izlazi na tržište pod imenom Panonika što je ime poznatog tamburaškog sastava koji je nakon prezentacije nastupio u Vinskom klubu u Zagrebu.
Gold Cuvée 2020.,14% , blend je četiri sorte grožđa: Rajnski Rizling (40%), Chardonnay odležavan u drvenim bačvama od slavonskog hrasta, Pinot Sivi izborna berba te Traminac izborna berba bobica. Vino je zlatno žute je boje s mirisom i i okusom od ruže, zrele marelice, livadnog meda i drugih senzacija na nosu i u ustima. Može se sljubiti s bijelom i riječnom ribom, kompleksnim baranjskim jelima, gljivama, janjetinom pa čak i crvenim mesom.
Cabernet Sauvignon 2017. 13%, vino je tamne rubin boje, iznimne voćnosti koje podsjeća na crno bobičasto voće, šljivu, na završetku nudi okuse vanilije, crvene začinske paprike i dima. Izvrsno se sljubljuje s jelima od crvenog mesa, visoke divljači i baranjskih delicija poput perkelta.
Cabernet Sauvignon 2015., 13 %,stiže s najboljih položaja. Ostavljen je na trsu da dehidrira a nakon toga i zamrzne. Osim prošeka koji je desertno vino, rijetko se od crnih vina rade predikati a ovaj Cabernet Sauvignon raskošni je predikat.

I za kraj još jedna vinska poslastica. Pinot sivi 2020. izborna berba, 14,5 % alkohola, napravljena od prezrelog, lagno dehidranog grožđa, s trsa s malim urodom.. U okusu voćno s dominacijom suhe marelice i tropskog voća. Piti uz gušču ili pačju jetru ili sireve s plemenitom plijesni.

Hrvatska sve više postaje " velika mala vinska zemlja" Po površini i po broju stanovnika mala ali po vrhunskim vinima sve veća. Sve je više vinarija, sve je više odličnih vina , sve je više nagrada. Pije se bolje, pije se ljepše. Ali ipak valja uzeti u obzir Arhimedovu izreku "Noli turbare cirkolos meos ( Nemoj diraj moje krugove)"
U posljednjih nekoliko godina bez obzira na koronu, ponovno se formirao "srednji sloj" . To su zaposleni ljudi koji si mogu priuštiti vino u butelji.Ti se vinoljupci kreću u određenim krugovima ljudi i neznaju što je s onim drugima. Pa tako nema analize koliko je još uvijek među nama "gemištaša", zbog navike ili zbog novca. No bez obzira na te podjele, pijmo naša odlična hrvatska vina, litrena s minerlanom ili vrhunska u butelji kao što su vina sa Zlatnog brda.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Održan WineOS Sedmo izdanje međunarodnog sajma vina, delicija i ugodnog življenja WineOS održano je 28. i 29. siječnja 2022. u Osijeku. Na 1900 četvornih metara dvorane Gradski vrt bilo je 90 izlagačkih mjesta s više od stotinu izlagača iz... Više [+]

Održan WineOS


Sedmo izdanje međunarodnog sajma vina, delicija i ugodnog življenja WineOS održano je 28. i 29. siječnja 2022. u Osijeku. Na 1900 četvornih metara dvorane Gradski vrt bilo je 90 izlagačkih mjesta s više od stotinu izlagača iz Hrvatske i susjednih zemalja.

„Imali smo vrlo kratak rok za pripremu sajma i veliko mi je zadovoljstvo što smo danas svi ovdje i što smo uspjeli sve prirediti na vrijeme“, istaknuo je na otvorenju sajma Boris Ocić, predsjednik udruge Dekanter koja je organizirala događaj.

Predsjednik udruge Graševina Croatica Josip Pavić rekao je da je WineOS najveća manifestacija ove vrste u ovoj vinskoj regiji i da mu je velika želja da uskoro postane najveća u cijeloj Hrvatskoj.

Zamjenik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević istaknuo je kvalitetu naših vina ilustrirajući to podatkom da je prosječna cijena hrvatskih vina u izvozu trostruko veća od prosječne cijene vina iz uvoza. Pritom je posebno naglasio iznimnu kvalitetu graševine kao najvažnije sorte ove vinske regije.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Vladimir Ham posebno se osvrnuo na važnost WineOS-a kao vrhunskog turističkog događaja.

Sajam je službeno otvorio Osječko – baranjski župan Ivan Anušić. „Osječko – baranjska županija je tu i bit će uvijek tu uz organizatore događaja koji promiču sve ono što smo si zacrtali kao razvojne ciljeve, u prvom redu gospodarstvo, poljoprivredu, vrhunsku hranu i vina te ukupnu turističku ponudu“, rekao je Anušić.

Uz promociju proizvođača vina i delicija s istoka Hrvatske te gostiju iz drugih vinskih regija domovine i susjednih zemalja, tijekom dva dana sajma održavane su vinske radionice i Cooking Show u sklopu kojeg su lokalni chefovi na velikoj pozornici pripremali razne specijalitete. Nazočni su mogli vidjeti i kušati kako kuhaju Tomica Đukić, Igor Vlatković, Saša Vojnović, Mateo Meković i Nebojša Rajković. Večer prije početka WineOS-a u restoranu Waldinger održana je gala večera na kojoj su gosti mogli uživati u vrhunskim zalogajima koje je spravljao poznati chef Goran Kočiš. Njegove gastronomske kreacije pratila su vina vinarija: Krauthaker, Belje, Iločki podrumi, Apolitico, Kalazić i Erdutski vinogradi.

Održano je osam vinskih radionica na kojima su posjetitelji mogli uživati u vinima vinarija: Sauska, Gross, Josić, Krajančić, Krauthaker, Grabovac, Aleksandrović i Brkić. Kao uvod u ovodišnji program WineOS-a dva tjedna ranije je poznati sommelier Eric Zwiebel u hotelu Waldinger održao masterclass predavanje o graševini Slavonije i Podunavlja i o rizlingu francuske regije Alsace.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Žuljević

En primeur Na jednodnevnu premijeru malvazija berbe 2019. i vina Bregovite hrvatske u zagrebački hotel Esplanade došlo je 67 vinara iz svih dijelova Istre. I ove su godine po uzoru na slična kušanja u Francuskoj, predstavili mlade malvazije... Više [+]

En primeur

Na jednodnevnu premijeru malvazija berbe 2019. i vina Bregovite hrvatske u zagrebački hotel Esplanade došlo je
67 vinara iz svih dijelova Istre. I ove su godine po uzoru na slična kušanja u Francuskoj, predstavili mlade malvazije dok su još u bačvama, a prema riječima Nikole Benvenutija, predsjednika Vinistre, udruge vinara i vinogradara Istre, riječ je o iznimnoj berbi koja će sigurno dati velika vina.
„Kvaliteti ovogodišnjih vina pridonijele su umjerene ljetne temperature bez većih ekstrema. Kasnilo je dozrijevanje pa se prvi put u posljednjih desetak godina grožđe bralo desetak dana kasnije od uobičajenih termina.
Malvazija kao istarski brend postala je atraktivan turistički proizvod, a prema procjenama čak 200 tisuća gostiju u Istru dolazi zbog naših vina. Istraživanja su pokazala da je eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska gostiju u Hrvatsku. Takvi gosti dolaze već početkom ožujka, ali i u kasnu jesen što znatno produljuje pred i posezonu“,kazao je Nikola Benvenuti.
Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede na En Primeuru se osvrnuo na novi Zakon o vinu koji je donio administrativno i financijsko rasterećenje sektora u vrijednosti od 12 milijuna kuna.
„Ako Austrija za marketing svojih vina izdvaja godišnje više od osam milijuna eura onda to, sukladno svojim mogućnostima, treba i Hrvatska jer za nas vino nije samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod, nego igra snažnu ulogu i u turističkoj ponudi“istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizamHrvatske gospodarske komore( HGK).
Istarskim vinarima i ove su se godine pridružili proizvođači žlahtine i autohtonih sorti bregovite Hrvatske, a mlada vina savršeno su se sljubila uz vrhunske istarske pršute Jelenić.

Nekoliko dan ranije na En Primeuru 2020. u hotelu The Westin u Zagrebu predstavljene su graševine, pošip i pušipel berbe 2019. iz 54 vinarije iz Slavonije i Podunavlja, Dalmacije i Međimurja.

Berbu 2019. slavonski vinari ocijenili su vrlo dobrom. Vinogradarska godina u Međimurju bila je zahtjevna pa su samo neki vinari uspjeli sačuvati kvalitetno grožđe. U Dalmaciji ističu kako je grožđa bilo manje ali su vinari bili zadovoljni kvalitetom.

En Primeur 2020. okupio je vinare iz Slavonije i Podunavlja, članove udruge Graševina Croatica: Krauthaker, Kolar, Feravino, Antunović, Erdutski vinogradi, Buhač, PP Orahovica, Belje, Markota, Perak, Sontacchi, Veleučilište u Požegi, Iločki podrumi, Josić, Papak, Kalazić, Mitrović, Galić, Pinkert, Soldo, Misna vina Trnava i Kutjevo d.d.

Dalmaciju su predstavili članovi udruge Vina Dalmacije: Tomić, Hvar Hills, Stina, Terra Madre, Birin, Grabovac, Gracin, Grgić, Krolo, Korta Katarina, Rizman, Hvar Carić, Testament, PZ Kuna 1898, Skaramuča i PZ Maslina i vino.

Hortus Croatiae predstavile su međimurske vinarije: Lovrec, Preiner, Cmrečnjak, Jakopić, Tomšić, Knechtl-Medenjak, Munđarov breg, Kocijan, Dvanajščak-Kozol, Štampar, Horvat, Hažić, Kovač i Novak.
Svoja vina predstavila je i vinarija Kopjar iz blizine Novog Marofa.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Tomislav Smoljanović
Fotografije: Marko Čolić

Blagi ili ljuti? Jedinstven miris i okus iz Baranje
#josić #fiš #kotlić