KLUB - društvena mreža

Suvremena vinarija Matić
 
 U istarskom trokutu Kaštelir , Višnjan , Vižinada smješteno je mnogo vinarija.
 Samo na području Višnjana njih čak 16 među kojima su Košeto, Prodan ,Poletti, Poleis, Aldo i
 Denis Bernobić a u Baškotima su Matići.
 Vinogradarenjem i vinarenjem se obitelj bavi već šest generacija. Milenko je
 zajedno sa svojim ocem Otaviom počeo buteljirati vina godine 1997. Do tada se vino
 prodavalo u litarskim bocama i rinfuzi. Erik Matić je diplomirao na Agronomskom
 fakultetu u Zagrebu prošle godine i sada zajedno sa ocem Milenkom udruženim
 snagama idu u osvajanje vinskog tržišta. Erik je kao stipendist proveo četiri
 mjeseca u Kaliforniji, prošao više vinarija a u najdubljem sjećanju mu je ostala
 vinarija Merry Edvards ekološke orjentacije sa najsuvremenijim strojevima za
 obradu. Sada ta iskustva zajedno sa ocem provodi u vlastitoj vinariji. Istra je
 poznata po svojoj crvenici a uzgoj vinove loze daje odlične
 rezultate na dovoljno mineralnim poljima i odličnoj nadmorskoj visini. 
 . Matići imaju svoja glavna polja Markovac (uz druge sorte tu je muškat
 ruža i 75%muškata žutog), Rožino, Njive, Konfin i Vrh na visinama su od 275 do 290
 metara. Vinarija ima pjenušac Apolon (80% glere i 20% malvazije), rose Eros
 (85.ruže i 15% muškata žutog) , svježu malvaziju, Afroditu (malvazija odležana
 godinu dana u drvu), chardonnay, merlot, teran, cabernet sauvignon i uskoro na tržištu cuvee
 Dioniz (sastavljen od 5 sorti: merlot, cabernet sauvignon , game, borgonja i teran). Ukupno imaju
 17.5 hektara od kojih je 10 malvazija, 1.5 ha chardonnaya, te po 1 ha ruže,
 muškata žutog, merlota, terana i 0.75 cabernet sauvignona. Modernom mehanizacijom obrađuju
 15 hektara starih nasada i 2.5 ha zasađenih 2021. (samo malvazija) a berbu
 isključivo rade strojem. Matić je predočio prednosti takvog načina berbe.
 Strojem koji visokom frekvencijom usisava bobe,peteljka i zeleno ostaju na trsu pa
 jedan hektar uberu za nešto više od sata i u najkraćem mogućem
 roku od dvadesetak minuta grožđe bude u podrumu na preradi. Bere se rano
 ujutro prije izlaska sunca. Po svemu što se čulo na predstavljanju u Zagrebu u Češkom
 domu na promotivnoj tribini "Vrijeme je ZA..."ovakav način berbe bez brojnih berača je efikasniji, brži i jeftiniji
 Matići su na Vinistri dobili na desetke zlatnih i srebrnih medalja:
 chardonnay je od 2008. četiri godine za redom bio zlatan i najbolje ocijenjeno vino
 u ovoj kategoriji. Već 10 godina malvazija dobija zlato a 2019. i su se
 pripetavali za šampionsko vino sa Marijanom Armanom a dvije godine kasnije sa
 Bernobićem. Njihova odležana malvazija Afrodita iz 2019. je na IWC-u
 2021.osvojila srebro sa najvećim brojem bodova te razine a na Decanteru 2022.
 zlato sa velikih 95 bodova. Milenko je završio srednju poljoprivrednu školu u
 Poreču i do kompletnog posvećivanja vinariji radio je u Agrolaguni. 
 
 Od osam vina koja se kušalo nazočni sommelieri posebno su opisali četiri.
 
 Chardonnay 2023.13%alkohola i 5.7 g/L kiselina je slamnato žute boje sa zelenim nijansama,
 kristalno bistro, intezivnog mirisa na bijelo voće (jabuka, vinogradarska breskva).elegantnog tijela sa puno mineralnosti sazrijevanjem će dobitidodatnu kvalitetu. Ovaj chardonnay je na velikoj zimskoj smotri u Gračišću osvojio zlato sa 86 bodova. Sommelier Lugarić gastronomski preporučuje carrpaccio od tune, pečenu škarpinu ili puretinu sa šparogama i pljukancima.
 
 Malvazija Afrodita 2021 13.4 %alkohola i 6.4 g/L kiselina, perjanica je vinske kuće.Matić . Nakon fermentacije 10 do 15 dana vino odležava godinu dana u 500-litarskim bačvama od francuskog hrasta. Vino je zelenkasto žute boje , kristalno bistro intezivnog mirisa po cvjetno- voćnim aromama sa primjesama citrusa i tropskoga voća. Grožđe za ovo vino bere se sa položaja Rožino. Robusno je i kao takvo može biti dobar par uz mesna jela,istarski žgvacet, kozlića, vitello tonnato (hladna,narezana teletina) i biftek od boškarina.
 
 Teran 2019 13% alkohola i 6.4 g/L kiseline je vodeća istarska crna sorta. Vino
 koje sa umjerenom količinom šećera (ovdje je ostatak 1.9) i visokom kiselinom 6.4
 uz reducirani prinos može dati odlično dugotrajno vino. Darko Lugarić se prisjeća i
 onih starih 15-estak godina. Rubinsko crvene boje (zečja krv) s
 ljubičastim tonovima. Na nosu i u ustima osjeti se crno i crveno voće (višnja,
 maline), miris duhana, papar, živi tanini... Elegantnog tijela, suh, pitak , visoke
 kiseline sa svim karakteristikama sorte. U ovom vinu osjeća se utjecaj drva a
 pomalo zbunjuje još uvijek visoka kiselina. Upravo to daje nadu da će ovo vino tek za koju godinu doživjeti vrhunac.
 
 Muškat ruža 2023 11% alkohola i 5.8 g/L kiseline je vino Poreštine. Sortno prepoznatljivo, nježnih mirisa ruže, voće, malina.Ima ostatak šećera od 40 grama i time je postignut puni sklad , odnosno fini balans između šećera i kiseline. Lagane je tanične strukture i niskog alkohola. Ovo vino odlično pristaje uz slastice počevši od pince do kremastih i suhih kolača. Sorta je nastala na pokušalištu Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču još u vremenu Austro-Ugarske i dalje se širila u Italiju i u, Južni Tirol. Cvijet je jednospolan a kao oprašivači služe sorte toga kraja teran, hrvatica i borgonja.Zbog toga i osjetljivosti nije za očekivati dobar urod svake godine.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

Vinum Academicum

Akademska vina Zlatne doline pod vodstvom doc.dr.sc Berislava Andrlića, prodekana za razvoj i poslovanje, stvaraju se na požeškom Fakultetu turizma i ruralnog razvoja.
Požeška Zlatna dolina jedan je od nazjnačajnijih vinogradarskih krajeva Hrvatske. Povijest uzgoja vinove loze na ovom prostoru seže još od Rimljana, koji su je i nazvali „zlatnom“ (Vallis Aurea) upravo zbog – zlatne vinske kapljice, odnosno izvrsne kvalitete vina. Čak i nakon nesretne filoksere, u drugoj polovici 19. stoljeća, ovaj je kraj bio među prva tri u Hrvatskoj u kojima je započela obnova nasada po naputku vinogradarskih stručnjaka sa Austrougarskog dvora. Zlatna dolina danas je sinonim za vinsku izvrsnost, a upravo ovdje počinje i priča o novom vinskom brendu Vinum Academicum.
Na osam ha površine, studenti požeškog Fakulteta turizma i ruralnog razvoja, koji je odnedavno dio osječkog Sveučilišta, uzgajaju 12 sorti vinove loze. Uz najznačajniju i domicilnu graševinu, tu su još sauvignon blanc, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, muškat žuti, merlot, pinot crni, zweigelt, cabernet sauvignon i syrah. Uz stručnu pomoć svojih profesora i mentora - među kojima su i neki od najznačajnijih enologa istočne Hrvatske, poput doc.dr.sc Josipa Mesića - stvaraju vrhunska, pretežno monosortna vina koja su odnedavno brendirana i plasirana na tržište pod nazivom Vinum Academicum.
„Vina proizvedena na našem Fakultetu već otprije imaju svoje vjerne kupce, no smatramo da snažnijim brendiranjem ovih vina širimo i glas o uspjesima naših studenata – koji nerijetko prelaze granice Hrvatske. Stoga smo odlučili postati tržišno vidljiviji.“ - ističe doc.dr.sc Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje, inicijator (re)dizajna brenda Vinum Academicum
Dizajn etiketa potpisuje.Vanja Cuculić, a kao središnji motiv preuzete su poznate Rudinske glave – kamene konzole s isklesanim ljudskim licima i cijelim ljudskim figurama koje potječu iz Srednjeg vijeka, a danas se čuvaju u Gradskom muzeju Požega.
Na prezentaciji brenda Vinum Academicum u zagrebačkom diWine Baru predstavljeno je sedam etiketa, sljubljenih sa prigodnim malim zalogajima. Kušalo se Sivi pinot sa položaja Kumovo, Chardonnay, Bijeli pinot, Merlot, Cabernet Sauvignon, dva arhivska Syraha iz 2013 i 2011 godine, te izbornu berbu Crnog pinota. Vina su prezentirali predstavnici Fakulteta doc.dr.sc Josip Mesić, doc.dr.sc Berislav Andrlić te nastavnik ing Tomislav Soldo.
Svo grožđe za ova vina uzgojeno je u vlastitim vinogradima, te je prerađeno u fakultetskom podrumu i laboratoriju. Studij turizma i enogastronomije sve je traženiji obrazovni smjer, što ne čudi obzirom na značaj turističkog sektora u ukupnoj ekonomiji Hrvatske, ali i na značenje enogastronomije kao sve važnijeg „alata“ u brendiranju turističkih odredišta.
Ova vina predstavljaju apsolutnu vrijednost za novac. Tržišne cijene ovih butelja, kreću se između 5 i 9 EUR što ih čini pristupačnima za svačiji džep.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Irena Lučić, diWine Croatia

Vinum Academicum
 
 Akademska vina Zlatne doline pod vodstvom doc.dr.sc Berislava Andrlića, prodekana za razvoj i poslovanje, stvaraju se na požeškom Fakultetu turizma i ruralnog razvoja.
 Požeška Zlatna dolina jedan je od nazjnačajnijih vinogradarskih krajeva Hrvatske. Povijest uzgoja vinove loze na ovom prostoru seže još od Rimljana, koji su je i nazvali „zlatnom“ (Vallis Aurea) upravo zbog – zlatne vinske kapljice, odnosno izvrsne kvalitete vina. Čak i nakon nesretne filoksere, u drugoj polovici 19. stoljeća, ovaj je kraj bio među prva tri u Hrvatskoj u kojima je započela obnova nasada po naputku vinogradarskih stručnjaka sa Austrougarskog dvora. Zlatna dolina danas je sinonim za vinsku izvrsnost, a upravo ovdje počinje i priča o novom vinskom brendu Vinum Academicum.
 Na osam ha površine, studenti požeškog Fakulteta turizma i ruralnog razvoja, koji je odnedavno dio osječkog Sveučilišta, uzgajaju 12 sorti vinove loze. Uz najznačajniju i domicilnu graševinu, tu su još sauvignon blanc, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, muškat žuti, merlot, pinot crni, zweigelt, cabernet sauvignon i syrah. Uz stručnu pomoć svojih profesora i mentora - među kojima su i neki od najznačajnijih enologa istočne Hrvatske, poput doc.dr.sc Josipa Mesića - stvaraju vrhunska, pretežno monosortna vina koja su odnedavno brendirana i plasirana na tržište pod nazivom Vinum Academicum. 
 „Vina proizvedena na našem Fakultetu već otprije imaju svoje vjerne kupce, no smatramo da snažnijim brendiranjem ovih vina širimo i glas o uspjesima naših studenata – koji nerijetko prelaze granice Hrvatske. Stoga smo odlučili postati tržišno vidljiviji.“ - ističe doc.dr.sc Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje, inicijator (re)dizajna brenda Vinum Academicum
 Dizajn etiketa potpisuje.Vanja Cuculić, a kao središnji motiv preuzete su poznate Rudinske glave – kamene konzole s isklesanim ljudskim licima i cijelim ljudskim figurama koje potječu iz Srednjeg vijeka, a danas se čuvaju u Gradskom muzeju Požega. 
 Na prezentaciji brenda Vinum Academicum u zagrebačkom diWine Baru predstavljeno je sedam etiketa, sljubljenih sa prigodnim malim zalogajima. Kušalo se Sivi pinot sa položaja Kumovo, Chardonnay, Bijeli pinot, Merlot, Cabernet Sauvignon, dva arhivska Syraha iz 2013 i 2011 godine, te izbornu berbu Crnog pinota. Vina su prezentirali predstavnici Fakulteta doc.dr.sc Josip Mesić, doc.dr.sc Berislav Andrlić te nastavnik ing Tomislav Soldo.
 Svo grožđe za ova vina uzgojeno je u vlastitim vinogradima, te je prerađeno u fakultetskom podrumu i laboratoriju. Studij turizma i enogastronomije sve je traženiji obrazovni smjer, što ne čudi obzirom na značaj turističkog sektora u ukupnoj ekonomiji Hrvatske, ali i na značenje enogastronomije kao sve važnijeg „alata“ u brendiranju turističkih odredišta. 
 Ova vina predstavljaju apsolutnu vrijednost za novac. Tržišne cijene ovih butelja, kreću se između 5 i 9 EUR što ih čini pristupačnima za svačiji džep.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Irena Lučić, diWine Croatia

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Odlični pošipi Todor u Zagrebu
Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Odlični pošipi Todor u Zagrebu
 Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
 Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
 Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
 Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
 Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
 Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
 Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Vivoda-raznovrsnost i kvaliteta
Povijesno gledajući Vivode su se doselili u Rovinj 50-tih godina prošloga stoljeća sa buzetskoga dijela Ćićarije u doba kada su migracije u Istri bile velike i uobičajene. Na početku su osim neizbježne loze, u Istri kao i u Dalmaciji i velikom dijelu kontinentalne Hrvatske su se bavili vinogradarstvom, Vivode sadili povrće i voće i uzgajali stoku. Godinama se ta široka djelatnost sužavala (bili su poznati proizvođači bresaka) da bi se od 2004. potpuno posvetili vinogradarstvu i vinarstvu. Davor Vivoda, treća generacija, sa suprugom Suzanom vodi vinariju koja je smještena gotovo u središtu Rovinja. Vinogradi su na samo dva kilometra od rubova Rovinja na područjima San Ciprijana, Kalkere i Turnine. Tlo je tipična istarska crvenica na maloj nadmorskoj visini od oko 20-30 m.nad. visine. Imaju ukupno sa zadnjim zasađivanjem cabernet sauvignona u 2018. godini 15 hektara vinograda. Najveći dio, oko 70% ,čini malvazija istarska i muškat bijeli a od crnih sorti imaju merlot (na 2 hektara), teran i cabernet sauvignon. Također u ponudi je i pjenušac Lucija (nazvan po kćeri) od malvazije zelenkasto žute boje, kristalne bistroće sa 11% alkohola.Ukupna prosječna godišnja proizvodnja je oko 100 000 litara, od toga 35-40 0000 ide u butelje. Sretna okolnost da im je podrum u središtu grada omogućava odličnu prodaju tijekom turističke sezone i poslije. Planiraju izgradnju kušaonice za 40-50 posjetitelja.Projekt je gotov a čeka se europska vinska omotnica. Prijašnjih godina bilo je izvoza u SAD, Austriju i Norvešku a trajno izvoze u Srbiju i Crnu goru. Vinarija je prvu veliku međunarodnu nagradu zlato na Decanteru 2022. osvojila za Sv.Euphemiju 2018. Prošla 2023. bila je izuzetno uspješna: Decanter- zlato za perjanicu kuće i izvorni suvenir grada Rovinja Sv.Euphemija 2019. i srebro za svježu malvaziju 2022. Iste godine na Concours de Mondial u konkurenciji 7504 vina iz svijeta, hrvatskih 220 od toga 150 iz Istre dobili su zlato za svježu malvaziju iz 2022.! Od 2005. Vivodina malvazija ima oznaku IQ (Istrian quality). Prepoznatljiva vina Vivodenastaju uz stručne savjete enologa i ravnatelja Veleučilišta Rijeka-Poljoprivredni odjel u Poreču Marija Stavera.
Na predstavljanju u Češkom domu u Zagrebu pod nazivom "Vrijeme je ZA..." koje je sommelierski vodio Darko Lugarić kušalo se devet vina: Malvazija 2023. Malvazija 2022, Malvazija Sv.Euphemia 2019 , Rose teran 2022, Merlot 2022, Cabernet sauvignon 2021, Teran 2019, Merlot San Ciprian 2018 i Muškat bijeli 2022.
Malvazija 2022 13.5% alkohola i 5.2 g/l kiseline je svježe, mekano, mineralno vino u dobroj kondiciji. Mirisi herbalnog karaktera sa primjesom voćnosti: bagrem,bazga, trava, bijelo cvijeće,zelena jabuka, grejp, lješnjak...Zlatnožute je boje. Vivoda naglašava da želi zadržati stilistiku u svojim svježim malvazijama. 2022. je bila sušnija godina od 2023. zato je u toj malvaziji naglašenija herbalnost, manje voćnost. Gastronomska preporuka-pureći file sa tikvicama, šparogama...maslinovo leccino ulje.
Malvazija Sv.Euphemia 2019 14.5% alkohola i 5.9 g/L kiseline je višestruko nagrađivano vino kao i ona iz godine ranije. Maceracija je bila od 35-40 dana u inoxu a zatim je odležalo 18 mjeseci u bačvama od 1500 i 225 litara od slavonskog hrasta. Nakon punjenja još odležava u boci prije izlaska na tržište. Vino je gusto, lijepo strukturirano izrazito intezivnog mirisa po suhom voću, cvijeću. U ustima osjeća se punina tijela, svježe, mineralno, meko,voćno. Alkohol je visok ali dobro uklopljen kao i tanini. Vino je i nakon pet godina još uvijek svježe sa odličnom kiselinom koja će mu dati trajnost Grožđe je brano u starijim najboljim dijelovima vinograda. Vivoda je ovdje kupažirao vina iz različitih bačava i napravio izvrstan proizvod, što su dva puta prepoznali na Decanteru 2022. i 23. Gastronomska preporuka Lugarića je steak (midium) od boškarina, pire od graška i tikvice. Također stekovi tune ili sabljarke a dobro bi se uklopio i žgvacet sa pljukancima Vino je rađeno po narudžbi grada Rovinja i danas ima status izvornog suvenira grada. Ovo vino je najskuplje u vinariji i stoji 14 eura .
Cabernet sauvignon 2021 13.6 i 6.2 g/L kiseline je još mlado vino iz novog vinograda posađenog 2018. sa 4000 trsova. Namjera vinara je bila kupažiranje sa merlotom , međutim jasno je da će mu ova sorta i samostalno dati odlično vino. Macerirano je od 10-12 dana a fokus je u igri između drva i voćnosti, ovdje dobro posloženo. Vino je rubin crvene boje, gusto, intezivnih svježih mirisa. Osjeti se voćnost crni ribiz, šumsko voće, čak i menta, vanilija,kruh prepečenac,kakao i čokolada...Ima još vremena do pravoga vrhunca za 2-3 godine i godine trajanja poslije...Sadnja ove sorte bila je odlična odluka po riječima vinara na prijedlog supruge Suzane. Gastronomska preporuka teleća koljenica sa pireom od graška, odrezak crne slavonske svinje ili vratina.
Kušalo se još dva merlota i jedan teran, sve korektna dobro odrađena vina a posebno valja opisati pretposljednje i posljednje vino vino Merlot San Ciprian 2018 14.5% alkohola i 5.6 g/L koje je dobilo ime po položaju u blizini crkvice Sv.Ciprijana. Maceracija je bila dva tjedna i ponovno su kombinirane bačve od 500 i 225 litara. Vino je bistro, granitno crvene boje, intezivnog mirisa, džemasto...punog je tijela ,osjeti se voće i tanini, ima blagu gorčinu u after tasteu. Kao i prethodna i ovo vino ima lijepu kiselinu 5.5 a sada je u šestoj godini. Svakako, robusno vino uz koje ide jednako jaka hrana: dalmatinska pašticada sa njokima, jače kobasice, crveno meso sa žara.
Muškat bijeli 2022 12.6% alkohola i 5.7 g/L kiseline je osjetljiva sorta koju se u vinogradu mora jako paziti. Najčešće ga napadaju pepelnica i trulež...Takva je bila 2023. godina ali na njihovoj mikrolokaciji po riječima vinara prošli su dobro. Maceracija je trajala 6-7 sati i onda je utočeno u rostfraj. Vino je poluslatko, ostatak šećera 21 gram, nježne je svijetlo zlatnožute boje. Osjeti se breskva i žuto voće.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Vivoda-raznovrsnost i kvaliteta
 Povijesno gledajući Vivode su se doselili u Rovinj 50-tih godina prošloga stoljeća sa buzetskoga dijela Ćićarije u doba kada su migracije u Istri bile velike i uobičajene. Na početku su osim neizbježne loze, u Istri kao i u Dalmaciji i velikom dijelu kontinentalne Hrvatske su se bavili vinogradarstvom, Vivode sadili povrće i voće i uzgajali stoku. Godinama se ta široka djelatnost sužavala (bili su poznati proizvođači bresaka) da bi se od 2004. potpuno posvetili vinogradarstvu i vinarstvu. Davor Vivoda, treća generacija, sa suprugom Suzanom vodi vinariju koja je smještena gotovo u središtu Rovinja. Vinogradi su na samo dva kilometra od rubova Rovinja na područjima San Ciprijana, Kalkere i Turnine. Tlo je tipična istarska crvenica na maloj nadmorskoj visini od oko 20-30 m.nad. visine. Imaju ukupno sa zadnjim zasađivanjem cabernet sauvignona u 2018. godini 15 hektara vinograda. Najveći dio, oko 70% ,čini malvazija istarska i muškat bijeli a od crnih sorti imaju merlot (na 2 hektara), teran i cabernet sauvignon. Također u ponudi je i pjenušac Lucija (nazvan po kćeri) od malvazije zelenkasto žute boje, kristalne bistroće sa 11% alkohola.Ukupna prosječna godišnja proizvodnja je oko 100 000 litara, od toga 35-40 0000 ide u butelje. Sretna okolnost da im je podrum u središtu grada omogućava odličnu prodaju tijekom turističke sezone i poslije. Planiraju izgradnju kušaonice za 40-50 posjetitelja.Projekt je gotov a čeka se europska vinska omotnica. Prijašnjih godina bilo je izvoza u SAD, Austriju i Norvešku a trajno izvoze u Srbiju i Crnu goru. Vinarija je prvu veliku međunarodnu nagradu zlato na Decanteru 2022. osvojila za Sv.Euphemiju 2018. Prošla 2023. bila je izuzetno uspješna: Decanter- zlato za perjanicu kuće i izvorni suvenir grada Rovinja Sv.Euphemija 2019. i srebro za svježu malvaziju 2022. Iste godine na Concours de Mondial u konkurenciji 7504 vina iz svijeta, hrvatskih 220 od toga 150 iz Istre dobili su zlato za svježu malvaziju iz 2022.! Od 2005. Vivodina malvazija ima oznaku IQ (Istrian quality). Prepoznatljiva vina Vivodenastaju uz stručne savjete enologa i ravnatelja Veleučilišta Rijeka-Poljoprivredni odjel u Poreču Marija Stavera.
 Na predstavljanju u Češkom domu u Zagrebu pod nazivom "Vrijeme je ZA..." koje je sommelierski vodio Darko Lugarić kušalo se devet vina: Malvazija 2023. Malvazija 2022, Malvazija Sv.Euphemia 2019 , Rose teran 2022, Merlot 2022, Cabernet sauvignon 2021, Teran 2019, Merlot San Ciprian 2018 i Muškat bijeli 2022.
 Malvazija 2022 13.5% alkohola i 5.2 g/l kiseline je svježe, mekano, mineralno vino u dobroj kondiciji. Mirisi herbalnog karaktera sa primjesom voćnosti: bagrem,bazga, trava, bijelo cvijeće,zelena jabuka, grejp, lješnjak...Zlatnožute je boje. Vivoda naglašava da želi zadržati stilistiku u svojim svježim malvazijama. 2022. je bila sušnija godina od 2023. zato je u toj malvaziji naglašenija herbalnost, manje voćnost. Gastronomska preporuka-pureći file sa tikvicama, šparogama...maslinovo leccino ulje.
 Malvazija Sv.Euphemia 2019 14.5% alkohola i 5.9 g/L kiseline je višestruko nagrađivano vino kao i ona iz godine ranije. Maceracija je bila od 35-40 dana u inoxu a zatim je odležalo 18 mjeseci u bačvama od 1500 i 225 litara od slavonskog hrasta. Nakon punjenja još odležava u boci prije izlaska na tržište. Vino je gusto, lijepo strukturirano izrazito intezivnog mirisa po suhom voću, cvijeću. U ustima osjeća se punina tijela, svježe, mineralno, meko,voćno. Alkohol je visok ali dobro uklopljen kao i tanini. Vino je i nakon pet godina još uvijek svježe sa odličnom kiselinom koja će mu dati trajnost Grožđe je brano u starijim najboljim dijelovima vinograda. Vivoda je ovdje kupažirao vina iz različitih bačava i napravio izvrstan proizvod, što su dva puta prepoznali na Decanteru 2022. i 23. Gastronomska preporuka Lugarića je steak (midium) od boškarina, pire od graška i tikvice. Također stekovi tune ili sabljarke a dobro bi se uklopio i žgvacet sa pljukancima Vino je rađeno po narudžbi grada Rovinja i danas ima status izvornog suvenira grada. Ovo vino je najskuplje u vinariji i stoji 14 eura .
 Cabernet sauvignon 2021 13.6 i 6.2 g/L kiseline je još mlado vino iz novog vinograda posađenog 2018. sa 4000 trsova. Namjera vinara je bila kupažiranje sa merlotom , međutim jasno je da će mu ova sorta i samostalno dati odlično vino. Macerirano je od 10-12 dana a fokus je u igri između drva i voćnosti, ovdje dobro posloženo. Vino je rubin crvene boje, gusto, intezivnih svježih mirisa. Osjeti se voćnost crni ribiz, šumsko voće, čak i menta, vanilija,kruh prepečenac,kakao i čokolada...Ima još vremena do pravoga vrhunca za 2-3 godine i godine trajanja poslije...Sadnja ove sorte bila je odlična odluka po riječima vinara na prijedlog supruge Suzane. Gastronomska preporuka teleća koljenica sa pireom od graška, odrezak crne slavonske svinje ili vratina. 
 Kušalo se još dva merlota i jedan teran, sve korektna dobro odrađena vina a posebno valja opisati pretposljednje i posljednje vino vino Merlot San Ciprian 2018 14.5% alkohola i 5.6 g/L koje je dobilo ime po položaju u blizini crkvice Sv.Ciprijana. Maceracija je bila dva tjedna i ponovno su kombinirane bačve od 500 i 225 litara. Vino je bistro, granitno crvene boje, intezivnog mirisa, džemasto...punog je tijela ,osjeti se voće i tanini, ima blagu gorčinu u after tasteu. Kao i prethodna i ovo vino ima lijepu kiselinu 5.5 a sada je u šestoj godini. Svakako, robusno vino uz koje ide jednako jaka hrana: dalmatinska pašticada sa njokima, jače kobasice, crveno meso sa žara. 
 Muškat bijeli 2022 12.6% alkohola i 5.7 g/L kiseline je osjetljiva sorta koju se u vinogradu mora jako paziti. Najčešće ga napadaju pepelnica i trulež...Takva je bila 2023. godina ali na njihovoj mikrolokaciji po riječima vinara prošli su dobro. Maceracija je trajala 6-7 sati i onda je utočeno u rostfraj. Vino je poluslatko, ostatak šećera 21 gram, nježne je svijetlo zlatnožute boje. Osjeti se breskva i žuto voće.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Vedran Stapić
prije 5 mjeseci

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

grožđe @KLUB (80)