grasevina @KLUB (88)

ŠKRLETOVO Manifestacija ŠkrletOvO održana je 6. travnja 2024. godine u Hotelu Sport u Ivanić-Gradu. Od 2018. godine, ovo događanje ima za cilj popularizaciju škrleta, jedinstvene sorte s moslavačkih brežuljaka. „Uz kušanje vina različitih p... Više [+]

ŠKRLETOVO

Manifestacija ŠkrletOvO održana je 6. travnja 2024. godine u Hotelu Sport u Ivanić-Gradu. Od 2018. godine, ovo događanje ima za cilj popularizaciju škrleta, jedinstvene sorte s moslavačkih brežuljaka. „Uz kušanje vina različitih proizvođača iz našeg kraja, promičemo Moslavinu kao regiju i Ivanić-Grad, a škrlet kao autohtonu sortu vina ovog kraja sljubljujemo s hranom kako bi dobili lijepu zaokruženu priču“, istaknuo je gradonačelnik Grada Ivanić-Grada Javor Bojan Leš.
Proizvođači okupljeni u Udrugu škrlet Moslavina već sedam godina promoviraju škrlet i rade na njegovoj popularizaciji. Škrlet je autohtona sorta kontinentalne Hrvatske, a poglavito šire zagrebačke regije. Na tu temu održan je panel koji je vodila prof. dr. Zvjezdana Marković sa Agronomskog fakulteta. Izvanredna profesorica na Agronomskom fakultetu Ana-Marija Jagatić Korenika istaknula je kako je na svjetskoj, pa tako i na hrvatskoj razini izražen pad proizvodnje i potrošnje vina. Prisutan je i velik negativan utjecaj klimatskih promjena koje imaju loš utjecaj na proizvodnju, poglavito u ekološkom vinogradarstvu a nedostaje i radne snage.

Vinski publicist Saša Špiranec naglasio je kako već duže vrijeme ljudi piju manje, no piju bolje i kvalitetnije. Ističe se povećana količina prodaje vina u buteljama. Trendovi se mijenjaju, a nove vinarije stalno se pojavljuju. Vinski turizam sve se više širi, dogodila se eksplozija interesa za vino, pa tako i vinari svojom kvalitetom i marketingom na tržištu sve više rastu. Kultura vina se izgradila, ljudi danas razmišljaju što jedu i što piju, cijene ono što imaju ispred sebe i pokušavaju razumijevati sadržaj čaše.

O tome kako trendovi na modernoj vinskoj sceni mogu utjecati na proizvodnju govori i činjenica da u posljednje vrijeme sve više raste potražnja i proizvodnja rosé i pjenušavih vina. U Hrvatskoj se proizvodi 75% bijelih vina. To dokazuju malvazija i graševina koja su u samom vrhu prihvaćenih autohtonih hrvatskih sorti, a tu je i ulaznica za škrlet.
Elegantna vina danas su cjenjenija, a škrlet odgovara tom trendu. Dodatna promocija uz povećanje proizvodnje moraju biti imperativ za budućnost u cilju njegovog snažnijeg prodora na tržište i popularizacije u javnosti.

O povezivanju vinarstva i turizma, Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada, rekla je "Turisti žele cjelovito iskustvo, strukturirani proces od dolaska do odlaska, uz primjenjivu interpretaciju vinske baštine. U kontekstu održivog turizma poljoprivredu gledamo kao cjelinu. Ulaganja u kušaonice su izrazito financijski zahtjevna, no ona će na kraju duže zadržati gosta koji će biti zainteresiran i za ponovni dolazak. Dobra organizacija, prometna dostupnost i uređenje vinarija velike su prednosti našeg kraja koje cijene i vrednuju današnji turisti.“

Sommelier Tomo Jakopović održao je radionicu o potencijalima škrleta u gastronomiji tijekom koje se uživalo u sljubljivanju različitih stilova škrleta s delikatnim zalogajima iz cijele Hrvatske.

Gipsy jazz band "Oridano" upotpunio je večer u promenadnom kušanju šrkleta 12 vrhunskih vinara. Kušalo se vina; Kezele, Voštinić – Klasnić, Florijanović, OPG Ivan Kosovec, Klet Romić, Glavica, Seletković, Košutić, Lagena Winery, OPG Zoran Jančar, Miklaužić i Mikša.

Organizatori događaja bili su Turistička zajednica Ivanić-Grada i Udruga škrlet Moslavina, a za koordinaciju projekta bili su zaduženi vinska promotorica Ivana Pranjić i Janko Kezele, predsjednik Udruge Škrlet Moslavina
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: TZ Ivanić- Grad

Nova zlata za Vina Belje Goldberg Graševina i Goldberg Red osvojili su zlatne medalje za kvalitetu na Berliner Wine Trophy Nakon tri zlatne medalje, titule najuspješnije hrvatske vinarije i najbolje ocijenjenog crnog vina iz Hrvatske na ocj... Više [+]

Nova zlata za Vina Belje

Goldberg Graševina i Goldberg Red osvojili su zlatne medalje za kvalitetu
na Berliner Wine Trophy

Nakon tri zlatne medalje, titule najuspješnije hrvatske vinarije i najbolje ocijenjenog crnog vina iz Hrvatske na ocjenjivanju Mundus Vini, iz Njemačke stižu dvije nove zlatne medalje za Vina Belje. Goldberg Graševina berbe 2022. i Goldberg Red berbe 2021. osvojili su zlata na Berliner Wine Trophy, najvećem svjetskom ocjenjivanju vina pod okriljem OIV-a (Međunarodne organizacije za vinarstvo i vinogradarstvo). Na tom ocjenjivanju Vina Belje su osvojila i srebro za premium Cabernet sauvignon-merlot iz berbe 2021.
Suzana Zovko i Marijana Škiljo, enologinje Vina Belje, s ponosom komentiraju nove nagrade: „Goldberg Graševina predstavlja maksimalne potencijale graševine kao sorte koja sa svojim nasadima dominira u ukupnim količinama vinograda u Hrvatskoj. Ova zlatna medalja ponovno potvrđuje da se pod brendom Goldberg puni jedna od najboljih graševina ikad proizvedenih u Hrvatskoj. Uz bok joj je i Goldberg Red berbe 2021. u kojem se sjedinjuju cabernet sauvignon, merlot i frankovka s najboljih položaja u vinogradima Belja. Nakon odležavanja u hrastovim bačvama i bocama ovo vino je upravo u svojoj punoj zrelosti što su prepoznali i svjetski ocjenjivači.“
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Belje

Cork Croatia i Piwi vina Glavica „Kada pušu vjetrovi promjene, jedni grade skloništa, a drugi vjetrenjače“ – uzrečica je koja najbolje opisuje novi val malih craft dizajnera kojima je lockdown poslužio kao odskočna daska za ulazak u privatn... Više [+]

Cork Croatia i Piwi vina Glavica
„Kada pušu vjetrovi promjene, jedni grade skloništa, a drugi vjetrenjače“ – uzrečica je koja najbolje opisuje novi val malih craft dizajnera kojima je lockdown poslužio kao odskočna daska za ulazak u privatno poduzetništvo. Jedna od njih je i Ivana Pranjić, vlasnica obrta Cork Croatia, brenda.
„Tijekom lockdowna, kao i svi, vino u kojem i inače uživam, pila sam kod kuće, a plutene čepove sam skupljala u zdjelu. Baš kada mi je moj dragi prijatelj Antun Glavica poslao karton svog vina i kada sam u zdjelu ubacila još jedan čep, to je bila svojevrsna kap koja je prelila čašu – čepovi su se rasipali i ja sam shvatila kako je sada trenutak da od njih napravim nešto lijepo, o čemu sam već dugo maštala“ – priča Ivana Pranjić o svojim počecima.
Ivana danas ima puno narudžbi za svoje ručno rađene plutene stvarčice, među kojima su privjesci, podlošci za čaše, unikatni nakit, stalci za vinske čaše, pa čak i igre poput domina ili križić-kružića. Naručitelji su često tvrtke ili čak vinarije, koje ovim kreativnim poklonima daju dodatni touch svojim poklon-paketima. Ali Cork Croatia proizvode naručuju i privatni kupci, za, primjerice, rođendanske poklone, koje Ivana može izraditi sa personaliziranim crtežima ili natpisima. Svi Ivanini prijatelji i poslovni suradnici uključili su se u ovaj upcycling biznis, pa za nju i sami prikupljaju čepove nakon što popiju vino.
Razlog zbog kojeg je upravo ovaj brend popraćen vinima Glavica, nije samo prijateljstvo između Ivane i vinara Antuna, već i njihova nit poveznica – ekološka osviještenost. Naime, Antun Glavica vinar je nove generacije i prvi moslavački vinar koji posjeduje strogi biodinamički certifikat Demeter. Antun Glavica je jedan od vinara koji utire puteve za zelenu budućnost. Eksperimentalno je u dijelu vinograda zasadio piwi sorte, visokootporne na gljivične bolesti, koje nije potrebno prskati i dobio izvrsne rezultate. Uz Antuna, za zdravlje vinograda brinu i ovce, jato gusaka i pataka koji svi zajedno pasu travu i brinu da loza bude zdrava i prozračena. Kao istinski vizionar, savršeno balansira između vinske avantgarde i tržišnih očekivanja. Stoga, sva vina koja proizvede – oko 15.000 boca godišnje – vrlo brzo proda.
Osim same vinarije, smještene u blizini Kutine, obitelj Glavica ovdje je odlučila razviti sveobuhvatno ekološko seosko gospodarsko. Osim kušaonice i impresivnog podruma sa amforama i arhivom ukopanom u pod, u planu je obnova nekoliko malih kućica koje će uskoro postati smještajne jedinice i turistima omogućiti višednevno uživanje u moslavačkom kraju.
Osim Piwi sorti tu su još Škrlet , Graševina , Marmor Collis i Frankovka.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Irena Lučić, diWine Portal

GRAŠEVINE POKAZALE SVOJ PUNI POTENCIJAL U hotelu Esplanade u Zagrebu održan je En Primeur – prvo kušanje mladih vina, s naglaskom na graševinu Na prvom ovogodišnjem En primeuru najviše se kušala graševina, najznačajnija vinska sorta u Hrvat... Više [+]

GRAŠEVINE POKAZALE SVOJ PUNI POTENCIJAL

U hotelu Esplanade u Zagrebu održan je En Primeur – prvo kušanje mladih vina,
s naglaskom na graševinu

Na prvom ovogodišnjem En primeuru najviše se kušala graševina, najznačajnija vinska sorta u Hrvatskoj.
U organizaciji Graševine Croatice, u hotelu Esplanade u Zagrebu vinari iz Slavonije, Baranje i Srijema predstavili su svoje novitete, a najviše pažnje su privukle mlade graševine iz berbe 2023. Manifestaciju su otvorili Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, te Dragan Kovačević iz Hrvatske gospodarske komore( HGK).
Iako dio predstavljenih uzoraka graševine još trebaju sazrijevati u podrumu barem dva do tri mjeseca, prvi dojmovi posjetitelja su izvrsni.
Kao i svake godine, Esplanade se pokazala sjajnim mjestom za prvi veliki godišnji vinski susret u Zagrebu na koji su došli profesionalci i ljubitelji vina, posebno graševine iz cijele Hrvatske jer je cilj premijernog kušanja (En Primeur) predstaviti raznolikost graševine i njenu povezanost s mikrolokacijama s kojih dolazi te pokazati potencijale berbe koja se upravo priprema za tržište kako bi ugostitelji, ali i šira vinska publika mogli znati što ih očekuje u punoj zrelosti vina.
Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica, iznimno je zadovoljan interesom javnosti za graševinu koja sve više osvaja i mladu publiku.
„Vinari Slavonije i hrvatskog Podunavlja pokazali su vina koja će doći na brojne vinske karte ove godine. Gotovo 400 predstavljenih uzoraka vina najviše kvalitete, koja su se moglo kušati, pokazuje kakva su vrhunska vina na istoku Hrvatske. Posebno nas veseli sve veći broj mlađe vinske publike na vinskim događajima što će sigurno pridonjeti razvoju kulture stola i visoke gastronomije u Hrvatskoj.“-rekao je Panenić
Na manifestaciji predstavile su se vinarije: Antunović, Apolitico, Belje, Buhač, Consul Winery, Erdutski vinogradi, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Galić, Graševina Croatica x2, Iločki podrumi, Jakob, Jakovac, Kolar, Krauthaker, Kutjevo, Markota, Mitrović, Orahovica, Papak, Pavlomir, Perak, Royal Hill Estate, Soldo, Sontacchi, Svijetli dvori, Škoro, Vinum Academicum i Zlatno Brdo.
Za brojne posjetitelje ovo je bio jedan od najočekivanijih En Primeura jer je godina iza nas prema ocjenama iskusnih vinogradara i vinara bila jedna od najizazovnijih u posljednjih deset godina. Bez obzira na klimatske promjene, vremenske nepogode i sve ono što je zadesilo vinare, od Feričanaca i Orahovice, preko Kutjeva i Baranje sve do Srijema, iskustvo i predanost radu u vinogradu i podrumu još jednom je urodila vinima koja su iznad svih očekivanja. Profesionalci, stručna javnost i vinska publika na En Primeuru su pronašli svoje ovogodišnje favorite među brojnim etiketama iznimnih graševina.

Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Vedran Barić

Graševina i njeno tržišno pozicioniranje je danas glavna tema u osječkom Gospodarskom centru gdje se okupio velik broj vinara i međunarodnih stručnjaka

Vinogradi u Lici i Gorskom kotaru - jedan je od prijedloga kojega je iznjedrio projekt "Crovizone - prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama", a o čemu je danas bilo riječi na završnoj konferenciji održanoj na Ekonomskom faku... Više [+]

Vinogradi u Lici i Gorskom kotaru - jedan je od prijedloga kojega je iznjedrio projekt "Crovizone - prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama", a o čemu je danas bilo riječi na završnoj konferenciji održanoj na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

"Potvrdili smo prisutnost klimatskih promjena i na više načina ih dokazali, a između ostalog iznjedrili više prijedloga kako prilagoditi vinogradarsku proizvodnju novim uvjetima i kroz određeni period prilagoditi vinogradarske zone novim uvjetima", rekao je Marko Karoglan redoviti profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji je uz Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu te Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu partner na ovom projektu.

Kaže da su uvjeti prilagodbe isti i za kontinentalni i za primorski dio Hrvatske. Odnose se prije svega na poduzimanje i promjenu određenih ampelotehničkih zahvata koje se obavljaju u vinogradima, a koje treba prilagoditi novim uvjetima. Prije svega se misli na prilagodbu uzgojnih oblika, zahvata zelenog reza, termina berbe koji postaju sve raniji.

Dodaje da treba razmišljati i o navodnjavanju kao neizostavnoj mjeri, ali i deficitu navodnjavanja jer je voda vrlo bitan resurs koji je ograničen, posebno u svjetlu klimatskih promjena.

"Osim toga, moramo razmišljati i o prilagodbi sortimenta. Većina sorti na koje smo se tradicionalno navikli je dobra, ali postoje nove koje treba razmotriti i dati im priliku. Konačno, ono o čemu definitivno moramo uzeti u obzir je širenje vinogradarskih područja na neka nove zone, regije, a malo su hladnije i kao takve bi bile pogodnije za vinogradarsku proizvodnju", kaže Karoglan misleći na dijelove gorske Hrvatske koji su se do sada smatrali nepogodnima za uzgoj vinove loze.

"Izračun agroklimatskih indeksa pokazuje da bi rubna područja Like i Gorskog kotara mogla biti vinogradarska zona "A" i u novim vremenima zanimljiva područja za uzgoj vinove loze", otkrio je.

Kaže kako su se pri istraživanju držali tradicionalnih sorata, istraživali su one koje su najraširenije u Hrvatskoj, pratili ih kroz duži period. Riječ je o o graševini, malvaziji istarskoj, plavcu malom i nekim internacionalnim sortama poput chardonnaya, merlota i drugih.

"Nismo puno zadirali u autohtone sorte kojih Hrvatska ima jako puno, a što planiramo obuhvatiti sljedećim istraživanjem. Međutim, ono što vidimo, temeljem istraživanja navedenih, i one polako izlaze iz svog uobičajenog areala. Graševina koja je bila tipična za Slavoniju, polako sve bolje rezultate daje u nekim hladnijim područjima, u zapadnim, sjeverozapadnim područjima Hrvatske", navodi ovaj stručnjak koji zaključuje da su vinogradari i vinari svjesni situacije te da već provode određene mjere i zahvate kako u vinogradu tako i u podrumu.

Međimurska Vinska shpitza Vinsku kušaonicu u zagrebačkom diWine Baru posjetilo je šest međimurskih vinara. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je tu i pjenušaca, sauvignona i muškata. Direktor Turističke zajednice Međimu... Više [+]

Međimurska Vinska shpitza
Vinsku kušaonicu u zagrebačkom diWine Baru posjetilo je šest međimurskih vinara. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je tu i pjenušaca, sauvignona i muškata.
Direktor Turističke zajednice Međimurja, Rudi Grula, prisutnim je predstavnicima medija predstavio projekt ekomuzeja Međimurje malo, koji prati svjetske trendove kada je riječ o suvremenoj muzeologiji. „Muzeji 'zatvoreni' u zgradama služili su struci, no donosili su vrlo malo koristi lokalnoj zajednici. Suvremena muzeologija nastoji povijest unjeti u svakodnevni život stanovništva. Na takav način štiti se i promovira kulturna i prirodna baština, podiže svijest lokalne zajednice o njenom značaju te se razvija održivi turizam.“ – istaknuo je Grula. Kroz atraktivne multimedijalne i holističke interpretacije na izvornim lokalitetima mogu se doživjeti autentične priče o burnoj povijesti Međimurja, bogatstvu etnografske nematerijalne kulture, tajnama arheološkog blaga, očuvanom prirodnom krajoliku, starim zanatima, sakralnoj baštini, legendama i narodnoj predaji, industrijskoj baštini, životu i djelu dr. Rudolfa Steinera, a neizostavni dio kulturne baštine čini i enogastronomija, koja kroz dugu tradiciju vinarstva i autohtona jela igra itekako važnu ulogu u suvremenom turizmu. Rudi Grula je istaknuo kako je Međimurje kandidat za dobivanje standarda „Green Destination“, svojevrsnog Oskara u kontekstu održivog, zelenog turizma te da se međimurski vinari sve više okreću prema ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji.
Međimurski vinari osvajaju svjetska priznanja, ali i razvijaju međimurski vinski brend– pušipel. Nakon prepoznatljive vinske boce koja je tržištu predstavljena 2018., pušipel je potkraj 2022. godine dobio i svoju čašu, nastalu po uzoru na mađarsku čašu za furmint. U diWine Baru su čašu predstavili vinar Robert Horvat i Ivan Goričanec, kreativni direktor agencije Reci DA! koja sa međimurskim vinarima surađuje na kreiranju jedinstvenog brend identiteta.
Gosti u diWine Baru kušali su osim pušipela i druga vina.
Vinarija Kerman vinarija je koju vode žene, stoga se i u njihovim vinima osjeti taj posebni „ženski dodir“. Dizajn njihovih etiketa inspiriran je međimurskom baštinom i prirodom mjesta Sv. Urban. Među brojnim vinskim naslovima ističe se suhi pjenušac od žutog muškata koji nosi naziv Puca (što kolokvijalno znači djevojka).
Vinarija Horvat, pod vodstvom Roberta Horvata, u posljednjih nekoliko godina najveću pažnju posvetila je kvaliteti pušipela a pažnju prisutnih vinoljubaca privukla je i etiketa „279 Graševina barique“ iz kasne berbe 2018. Brojka 279 upućuje na broj dana proteklih od rezidbe do berbe, kao i na vrijeme dozrijevanja u barriqueu koje je trajalo – pogađate - 279 dana. Ono što sigurno niste pretpostavili je da se čak i vinogradi Horvat nalaze na 279 metara nadmorske visine, a podrum se nalazi na adresi Sveti Urban broj - 279! Čini se kako sretni brojevi ne znače uvijek dobitak na lutriji, već mogu donijeti i uspjeh u svijetu vina.
Vinarija Cmrečnjak prva je međimurska vinarija koja je dobila oznaku geografskog porijekla – još davne 1992. godine kada su plasirali prvu vinsku bocu pod vlastitom etiketom. Od tada, pa sve do danas njihova „lenta vremena“ bilježi brojne uspjehe, poput prve proizvedene ledene berbe i prvih međimurskih Decantera, osvojenih 2016. godine. Vinarija Cmrečnjak danas raspolaže suvremenom tehnologijom za obradu grožđa i vina, zahvaljujući kojoj na tržište plasira 17 vrhunskih etiketa. Rajko Cmrečnjak, osnivač vinarije, svoj je vinski imperij prenio na svog nasljednika, sina Marka, koji je nastavio itekako spretno koračati očevim stopama, te stvara i njeguje vina koja se nalaze na svjetskim vinskim kartama.
Vinarija Jakopić obiteljska je vinarija smještena na Železnoj Gori koja njeguje umjetnost stvaranja vina. Pečat osobnosti prvom vinu još davne 1908. godine dao je pradjed Filip, a danas ih s puno ljubavi i strasti stvaraju čak tri obiteljska naraštaja. Vinogradi su smješteni na nekoliko odvojenih lokacija, od kojih svaka upravo sortama posađenima na njima, pruža idealne uvjete. Najveću pažnju kušača privukao je pjenušac Terbotz, koji nosi naziv istoimenog i vrlo popularnog obiteljskog restorana, napravljen 100% od pušipela, klasičnom metodom uz dvogodišnje odležavanje na kvascima.
Vinarija Lovrec međimurski su pioniri ekološke proizvodnje, sa tendencijom ka biodinamici, o čemu svjedoči i vrlo strogi certifikat Austria Biogarantie, koji krasi njihove etikete. U vinariji se od trsa do čaše njeguje organski pristup i „zeleni“ lifestyle, a ukoliko se odlučite posjetiti njihovo imanje smješteno u Svetom Urbanu, osim pogleda na prekrasne vinograde u prilici ste obići i povijesni podrum kao i etnografsku zbirku uvrštenu u popis kulturnih dobara RH. Vinariju naslijeđenu od oca, prof. Franje Lovreca, prije petnaest godina preuzeli su sin Krešo i kći Jasna koji se poput istinskih artisana vinarstva, posvećuju njegovanju naslijeđenog srednjoeuropskog sortimenta preporučenog već 1847.god. od njemačkih i austrijskih vinogradarskih stručnjaka.
Iz vinske kuće Dvanajščak-Kozol poručuju kako je „stvaranje vina njihov život“. Čini se da je to zaista više od slogana, jer njihova vina, uistinu pričaju priču o ljubavi, predanosti i strasti. Ukoliko posjetite njihovu vinsku kuću, osim vina dočekat će vas i tradicionalna jela spravljena na pomalo drugačiji način, što cijeloj eno-gastro priči daje poseban touch i stvara jedinstveno iskustvo.
Vina su se kušala uz gitarsku jazz pratnju Darka Gulić Gule.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Željko Novaković

En Primeur Graševine Croatice 2023. U hotelu Esplanade Zagreb, 1. veljače 2023., vinari, okupljeni u udruženju Graševina Croatica, premijerno su predstavili vina berbe 2022. godine, kako bi stručna javnost i vinski entuzijasti mogli kušati... Više [+]

En Primeur Graševine Croatice 2023.

U hotelu Esplanade Zagreb, 1. veljače 2023., vinari, okupljeni u udruženju Graševina Croatica, premijerno su predstavili vina berbe 2022. godine, kako bi stručna javnost i vinski entuzijasti mogli kušati vina koja još nisu ponuđena tržištu i procijeniti njihov potencijal. Festival je okupio 30 vinara, među kojima su bila i najpoznatija imena hrvatske vinske scene.
En Primeur 2023. otvorila je prof. Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede.
Uzvanicima su se obratili i mr. Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, prof. dr. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i prof. dr. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu .
"Graševina Croatica po proizvodnji je najveća regija u Hrvatskoj. Po kvaliteti proizvodimo između 87-95 % kvalitetnih i vrhunskih vina. Sada je pred nama velik zadatak promocije te kvalitete na našem hrvatskom tržištu i u inozemstvu. Mi smo zamislili da se naša vinarska regija vrati na svoje početke, da to bude regija plemenitaških, povijesnih vinarija," istaknuo je Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica.
"Graševina je gospodarski najznačajnija sorta koju uzgajamo na 25 % ukupnih površina. Od berbe 2022. na tržište je stavljeno oko 66 tisuća hL mladih vina, a pola od toga čine mlada vina graševine. Od 14. do 17. lipnja na području Slavonije održat će se manifestacija GROW s ciljem međunarodne popularizacije graševine, koja se svake godine seli iz države u državu gdje se odvija proizvodnja graševina, a ove godine je Hrvatska domaćin. Želimo konferenciju dovesti u sve slavonske županije odnosno u Kutjevo, Ilok, Orhovicu i Osijek", izjavio je prof. dr. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Izvješće o berbi 2022. godine predstavio je dr. Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Požegi. Rekao je da je to bila uspješna, ali izazovna berba zbog brojnih čimbenika među kojima je i temperatura tijekom godine koja je bila veća u odnosu na prošlogodišnje prosjeke.
Nakon predstavljenog izvještaja, održani su paneli na temu Tržište vina u Hrvatskoj u 2023. godini, Graševina Croatica Nova generacija i Vinska događanja Slavonije i hrvatskog Podunavlja u 2023. godini. Posebna atrakcija bila je En Primeur Flight Selections, predstavljanje odabranih mladih vina graševina od strane eminentnih vinskih stručnjaka. U Smaragdnoj dvorani Esplanade Zagreb kušala su vina Graševine Croatice i poslovni susret s vinarima udruge, distributerima, vlasnicima restorana i brojnim vinoljupcima..
Posjetitelji su također imali priliku upoznati se s novitetima i vinima Slavonije i hrvatskog Podunavlja na vinskim radionicama na temu Vinske medalje visokog sjaja, Graševina Old vs. Young, Nova i neotkrivena vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja te FantastičniA svijet pjenušaca na kojima se održalo vertikalno kušanje vina graševina s prikazom potencijala starenja i razvoja aromatike usporedbom berbe 2022. s prijašnjim berbama.
En Primeur 2023. održan je u organizaciji udruge Graševina Croatica te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Partneri manifestacije bili su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatska gospodarska komora, TZ Brodsko-posavske županije, TZ Osječko-baranjske županije, TZ Požeško-slavonske županije, TZ Virovitičko-podravske županije i TZ Vukovarsko-srijemske županije
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Snimka 1: Jasna Antunović Turk i Branimir Turk, Vinarija Antunović Dalj
Snimka 2: Ivo Brzica, Vinarija Brzica Erdut
Snimka 3: Vlado Krauthaker, Vinarija Krauthaker Kutjevo
Snimka 4: enolog Samir Nađ i Slavko Kalazić, Vinarija Kalazić Zmajevac

Vinske radionice WinEmotionbyKT U hotelu Ambasador u Opatiji održane su radionice u partnerskoj suradnji Liburnia Hotels & Villas i autorice i vlasnice branda WinEmotionby KT, Karmele Tancabel, na temu “Otkrijte vinsku Hrvatsku”. WinEmotion... Više [+]

Vinske radionice WinEmotionbyKT

U hotelu Ambasador u Opatiji održane su radionice u partnerskoj suradnji Liburnia Hotels & Villas i autorice i vlasnice branda WinEmotionby KT, Karmele Tancabel, na temu “Otkrijte vinsku Hrvatsku”.
WinEmotionbyKT je platforma za afirmaciju vrijednosti hrvatskih vina u ukupnom turističkom proizvodu Hrvatske.
Vina najznačajnijih hrvatskih autohtonih i najrasprostranjenijih svjetskih sorti iz svih vinskih regija Hrvatske osvajaju brojne prestižne nagrade na najutjecajnijim domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima vina pa je Karmela Tancabel, nakon više od 20 godina rada i iskustva u vinskom sektoru Hrvatske, osmislila platformu, kroz koju upravo VINA HRVATSKE stavlja u središte pozornosti, kako bi pojačala značenja hrvatskih vina, autohtonih sorti, vinskih regija i impresivnih postignuća svakog vinara ponaosob, u doživljaj Opatije kao mondenog i atraktivnog cjelogodišnjeg turističkog odredišta.
Na prvoj radionici predstavljena su vina: Stanzia, pjenušac, Arman Marijan Wines, charmat metode od baznog vina sorte Malvazija istarska iz Istre, Pušipel Classic, berba 2021 vinarije Dvanajščak Kozol mirno klasično vino autohtone sorte regije Bregovita Hrvatska ,Graševina Trs No. 5 2021, vinarije Enosphia iz Feričanaca, graševina u klasičnom izričaju sorte i regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje,Teran 2021 vinarije Kozlović iz Istre,Frankovka Vrhunska 2019 vinarije Iločki podrumi d.d. iz regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje, koja nije autohtona ali se „udomaćila“ u gotovo svim vinogorjima kontinentalne Hrvatske, te Plavac Mali 2017, Syrtis, Vinogradi Volarević, najznačajnija crna autohtona hrvatska sorta . Vino koje predstavlja i potencijal najmlađeg vinogorja Komarna u južnoj Dalmaciji.

Na drugoj radionici, na engleskom, predstavljena su vina: San Marino 2019, klasična metoda, jedino vrhunsko pjenušavo napravljeno od baznog vina najznačajnije autohtone sorte Kvarnera – Žlahtine, , Malvazija Selekcija 2020, vinarije Kozlović, autohtone sorte Malvazija Istarska, Pušipel Prestige 2019, vinarije Dvanajščak Kozol, Graševina Tradition 2017, Vina Antunović iz regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje, Plavac Mali Gold Edition 2016, Vinogradi Volarević, te Traminac Principovac 2019. Iločki podrumi.

"Vino jest, može i treba biti snažan element identiteta naše zemlje, na njenom putu ka boljoj afirmaciji njenih vrijednosti kao jedinstvene turističke, ali prije svega raznolike i elitne VINSKE destinacije. Hrvatska vina i vinari s jedne strane ali i svi posjetitelji Opatije i naše zemlje, s druge strane, to zaslužuju.
Vino snažno utječe na emocije, a emocije su glavni element motivacije. Upravo zato WinEmotionby KT stavljajući VINO u centar pozornosti i jest platforma koja kreiranjem doživljaja o i sa vinima i vinarima Hrvatske, osim višejezične sadržajne nadogradnje destinacije zapravo stvara motivaciju i šalje snažnu pozivnicu za ponovni posjet Opatiji kao svojoj omiljenoj destinaciji na novi WinEmotionbyKT doživljaj ili pak pozivnicu u otkrivanje neotkrivenih „dijelova“ hrvatskog vinskog, kulturno-povijesnog i turističkog mozaika."- rekla je Karmela Tancabel.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: WinEmotionby KT

Barunov svjetski pjenušac Hrvatska boutique vinarija Barun predstavila je pjenušac 100+ od grožđa iz vinograda starijeg od 100 godina u Dolini kardinala u okolici Krašića. „Zlatne je boje, na granici sa starim zlatom. Mirisom dominira zrela... Više [+]

Barunov svjetski pjenušac

Hrvatska boutique vinarija Barun predstavila je pjenušac 100+ od grožđa iz vinograda starijeg od 100 godina u Dolini kardinala u okolici Krašića.
„Zlatne je boje, na granici sa starim zlatom. Mirisom dominira zrela marelica, a prvi gutljaj podsjeća na najfiniju krušku. Potom se osjete vinogradarska breskva i sočna zrela jabuka pa prekrasni nježni tanini koji iznimno dugo miluju usta. Gust je, gotovo uljnat i lijeno se ljulja u čaši, a prepun je sitnih mjehurića. Pojavljuje se i aroma korice kruha, tipična za zrele pjenušce, a ovaj je doista zreo!“– govori vinski kritičar, ocjenjivač i publicist Ivo Kozarčanin.

Vinograd na položaju Gorice obitelj Barundić kupila je prije 30 godina od osamdesetogodišnjaka koji se nije sjećao kad je sađen. Više od deset sorata raste u njemu, među ostalima štajerska belina, graševina, kraljevina, muškat bijeli, muškat žuti, plavec žuti, plemenka. Tijekom proljetnog druženja u vinogradu s prijateljima, Ivanom Dropuljićem, direktorom Festivala Vino.com, novinarom i vinskim kritičarem Željkom Suhadolnikom te Ivom Kozarčaninom dogovorili su se da će to grožđe izdvojiti i pokušati napraviti posebno vino. Berba je bila u kolovozu 2018., druga fermentacija u boci pokrenuta je u srpnju 2019., a degoržiran je, dakle pripremljen za tržište, u listopadu 2022. Ovom pjenušcu nije dodavan ekspedicijski liker kojim se reguliraju arome i slatkoća pa je sasvim suh. Napunjene su 252 magnum boce ovog ekskluzivnog pjenušca.

Priča o vinima Barun i obitelji Barundić je priča o uspjehu u koji je utkano puno ljubavi i dugogodišnjeg velikog rada. Na nekoliko lokacija u i oko Krašića, u Dolini kardinala, peteročlana obitelj prema vinogradu se odnosi s puno pažnje i ljubavi. Od djedova i baka naučili su osnove koje su bile temelj današnjem uspjehu. Učili su i od drugih vinara i na vlastitim pogreškama.

“Prije 12 godina odlučili smo se ozbiljnije baviti proizvodnjom vina. Prvi pjenušac bio je iz berbe 2013. Moji roditelji uvijek bi iz Francuske donosili pjenušce koje smo s veseljem kušali. Dosta smo putovali po Francuskoj, Italiji, Americi, i drugim vinskim odredištima te smo tako došli na ideju da počnemo proizvoditi pjenušac. Po struci nisam agronom te smo angažirali stručnjaka Gorana Marmilića koji nas je uveo u ekološku proizvodnju. Tu se razvila još veća strast i nastavili smo tim putem!”– govori Josip Barundić.

Ova boutique vinarija godišnje proizvede između 25 i 28 tisuća boca pjenušaca. Za prvi pjenušac 2013. dobili su nagradu za najbolji kontinentalni pjenušac na 47. Izložbi vina kontinentalne Hrvatske.

“Kod nas u obitelji žene su pokretačice svega. Josipova baka bila je veliki radnik kao i mama koja je željela nastaviti tradiciju vinogradarstva u obitelji. Kada postoji srast prema vinu nije problem orezivati trsove danima što smo mi i radile. Ja sam to zavoljela, a da nisam bila niti svjesna. Prije 12 godina Josipovi roditelji su nam prepustili posao, a mi smo ga s veseljem nastavili. Oduvijek se znala ljubav ove obitelji prema vinima i vinogradima!”– ističe Mara Barundić koja je ljubav prema vinogradima prenijela i na njihovu djecu - kćer Anamari te sinove Josipa i Tomislava.

Mara i Josip Barundić sa sinovima Josipom i Tomislavom, predstavili su i Seigneur 2019., prvi chardonnay iz njihova vinograda na položaju Kremenica. Grožđe je macerirano dva tjedna, a vino nakon fermentacije dvije godine njegovano na finom talogu čime se u njemu razviju složenije arome i jedinstvena punoća. Napunili su 2500 butelja ovog vina uz koje su posluženi carpaccio od kozica s kaparima i cvijetom soli te rižoto sa škampima.
Treći novi adut vinarije Barun je Perle noir, crveni pjenušac od crnog pinota iz berbe 2017. Maceracija i fermentacija grožđa trajale su 50 dana, odnjegovan je 150 dana na finom talogu u bačvi i potom je pokrenuta druga fermentacija u boci u kojoj je na finom talogu proveo još 50 mjeseci. Pjenušac je dovoljno svjež za vratinu na roštilju, dovoljno snažan za nježno pečen steak i dovoljno fin za kolač od crne čokolade s borovnicama i čilijem, a zahvaljujući finim taninima ovom je prilikom bio dobro društvo i tatarskom bifteku.
Poker novih vina “zaokružen” je Cardinalom 2016., crnim pinotom iz vinograda posađenog na terenu koji je vlasništvo krašićke Župe presvetog trojstva, a obrađivao ga je i Alojzije Stepinec tijekom boravka u Krašiću. Nakon 50 dana maceracije na niskoj temperaturi, vino je dvije godine odležalo u bačvicama od hrvatskog i francuskog hrasta, a napunjeno je 215 magnum boca. Toliko je 2016. u svijetu bilo kardinala. Uz ovaj zreli, ali iznimno elegantni crnjak uživalo se i u confitu od patke s mlincima te ciklom sa hrenom.
Prezentacija je poslužila i kao svojevrsni enogastro putokaz za predstojeće blagdane, a lijepu je večer posebno začinila i glasovita violončelistica Ana Rucner. Odsvirala je temu iz Carmine burane Carla Orfa te Odu radosti Ludwiga van Bethovena toliko strasno da joj je prvi put u karijeri puknula struna na gudalu. Zbog toga je na kraju ovog vinskog putovanja prekrasno otpjevala romsku himnu Đelem, đelem.
Vina Barun tako su zaokružila broj etiketa na deset. Dosad su imali tri pjenušca, Elegance od manzonija, muškatni i slađi Amoureux te Le Rosé od crnog pinota, kao i tri mirna vina: Graševinu, Manzoni i Marquiz od crnog pinota.
Pjenušac 100+ Pas dosage 2018. obiteljska vinarija Barun iz Krašića predstavila je u najvišem zagrebačkom ugostiteljskom prostoru Rooftop Lateralu.
Danas su vina Barun na vinskim kartama ponajboljih hrvatskih restorana i vinoteka.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić