KLUB - društvena mreža

Odlični pošipi Todor u Zagrebu
Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Odlični pošipi Todor u Zagrebu
 Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
 Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
 Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
 Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
 Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
 Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
 Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Međimurska Vinska shpitza
Vinsku kušaonicu u zagrebačkom diWine Baru posjetilo je šest međimurskih vinara. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je tu i pjenušaca, sauvignona i muškata.
Direktor Turističke zajednice Međimurja, Rudi Grula, prisutnim je predstavnicima medija predstavio projekt ekomuzeja Međimurje malo, koji prati svjetske trendove kada je riječ o suvremenoj muzeologiji. „Muzeji 'zatvoreni' u zgradama služili su struci, no donosili su vrlo malo koristi lokalnoj zajednici. Suvremena muzeologija nastoji povijest unjeti u svakodnevni život stanovništva. Na takav način štiti se i promovira kulturna i prirodna baština, podiže svijest lokalne zajednice o njenom značaju te se razvija održivi turizam.“ – istaknuo je Grula. Kroz atraktivne multimedijalne i holističke interpretacije na izvornim lokalitetima mogu se doživjeti autentične priče o burnoj povijesti Međimurja, bogatstvu etnografske nematerijalne kulture, tajnama arheološkog blaga, očuvanom prirodnom krajoliku, starim zanatima, sakralnoj baštini, legendama i narodnoj predaji, industrijskoj baštini, životu i djelu dr. Rudolfa Steinera, a neizostavni dio kulturne baštine čini i enogastronomija, koja kroz dugu tradiciju vinarstva i autohtona jela igra itekako važnu ulogu u suvremenom turizmu. Rudi Grula je istaknuo kako je Međimurje kandidat za dobivanje standarda „Green Destination“, svojevrsnog Oskara u kontekstu održivog, zelenog turizma te da se međimurski vinari sve više okreću prema ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji.
Međimurski vinari osvajaju svjetska priznanja, ali i razvijaju međimurski vinski brend– pušipel. Nakon prepoznatljive vinske boce koja je tržištu predstavljena 2018., pušipel je potkraj 2022. godine dobio i svoju čašu, nastalu po uzoru na mađarsku čašu za furmint. U diWine Baru su čašu predstavili vinar Robert Horvat i Ivan Goričanec, kreativni direktor agencije Reci DA! koja sa međimurskim vinarima surađuje na kreiranju jedinstvenog brend identiteta.
Gosti u diWine Baru kušali su osim pušipela i druga vina.
Vinarija Kerman vinarija je koju vode žene, stoga se i u njihovim vinima osjeti taj posebni „ženski dodir“. Dizajn njihovih etiketa inspiriran je međimurskom baštinom i prirodom mjesta Sv. Urban. Među brojnim vinskim naslovima ističe se suhi pjenušac od žutog muškata koji nosi naziv Puca (što kolokvijalno znači djevojka).
Vinarija Horvat, pod vodstvom Roberta Horvata, u posljednjih nekoliko godina najveću pažnju posvetila je kvaliteti pušipela a pažnju prisutnih vinoljubaca privukla je i etiketa „279 Graševina barique“ iz kasne berbe 2018. Brojka 279 upućuje na broj dana proteklih od rezidbe do berbe, kao i na vrijeme dozrijevanja u barriqueu koje je trajalo – pogađate - 279 dana. Ono što sigurno niste pretpostavili je da se čak i vinogradi Horvat nalaze na 279 metara nadmorske visine, a podrum se nalazi na adresi Sveti Urban broj - 279! Čini se kako sretni brojevi ne znače uvijek dobitak na lutriji, već mogu donijeti i uspjeh u svijetu vina.
Vinarija Cmrečnjak prva je međimurska vinarija koja je dobila oznaku geografskog porijekla – još davne 1992. godine kada su plasirali prvu vinsku bocu pod vlastitom etiketom. Od tada, pa sve do danas njihova „lenta vremena“ bilježi brojne uspjehe, poput prve proizvedene ledene berbe i prvih međimurskih Decantera, osvojenih 2016. godine. Vinarija Cmrečnjak danas raspolaže suvremenom tehnologijom za obradu grožđa i vina, zahvaljujući kojoj na tržište plasira 17 vrhunskih etiketa. Rajko Cmrečnjak, osnivač vinarije, svoj je vinski imperij prenio na svog nasljednika, sina Marka, koji je nastavio itekako spretno koračati očevim stopama, te stvara i njeguje vina koja se nalaze na svjetskim vinskim kartama.
Vinarija Jakopić obiteljska je vinarija smještena na Železnoj Gori koja njeguje umjetnost stvaranja vina. Pečat osobnosti prvom vinu još davne 1908. godine dao je pradjed Filip, a danas ih s puno ljubavi i strasti stvaraju čak tri obiteljska naraštaja. Vinogradi su smješteni na nekoliko odvojenih lokacija, od kojih svaka upravo sortama posađenima na njima, pruža idealne uvjete. Najveću pažnju kušača privukao je pjenušac Terbotz, koji nosi naziv istoimenog i vrlo popularnog obiteljskog restorana, napravljen 100% od pušipela, klasičnom metodom uz dvogodišnje odležavanje na kvascima.
Vinarija Lovrec međimurski su pioniri ekološke proizvodnje, sa tendencijom ka biodinamici, o čemu svjedoči i vrlo strogi certifikat Austria Biogarantie, koji krasi njihove etikete. U vinariji se od trsa do čaše njeguje organski pristup i „zeleni“ lifestyle, a ukoliko se odlučite posjetiti njihovo imanje smješteno u Svetom Urbanu, osim pogleda na prekrasne vinograde u prilici ste obići i povijesni podrum kao i etnografsku zbirku uvrštenu u popis kulturnih dobara RH. Vinariju naslijeđenu od oca, prof. Franje Lovreca, prije petnaest godina preuzeli su sin Krešo i kći Jasna koji se poput istinskih artisana vinarstva, posvećuju njegovanju naslijeđenog srednjoeuropskog sortimenta preporučenog već 1847.god. od njemačkih i austrijskih vinogradarskih stručnjaka.
Iz vinske kuće Dvanajščak-Kozol poručuju kako je „stvaranje vina njihov život“. Čini se da je to zaista više od slogana, jer njihova vina, uistinu pričaju priču o ljubavi, predanosti i strasti. Ukoliko posjetite njihovu vinsku kuću, osim vina dočekat će vas i tradicionalna jela spravljena na pomalo drugačiji način, što cijeloj eno-gastro priči daje poseban touch i stvara jedinstveno iskustvo.
Vina su se kušala uz gitarsku jazz pratnju Darka Gulić Gule.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Željko Novaković

Međimurska Vinska shpitza 
 Vinsku kušaonicu u zagrebačkom diWine Baru posjetilo je šest međimurskih vinara. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je tu i pjenušaca, sauvignona i muškata.
 Direktor Turističke zajednice Međimurja, Rudi Grula, prisutnim je predstavnicima medija predstavio projekt ekomuzeja Međimurje malo, koji prati svjetske trendove kada je riječ o suvremenoj muzeologiji. „Muzeji 'zatvoreni' u zgradama služili su struci, no donosili su vrlo malo koristi lokalnoj zajednici. Suvremena muzeologija nastoji povijest unjeti u svakodnevni život stanovništva. Na takav način štiti se i promovira kulturna i prirodna baština, podiže svijest lokalne zajednice o njenom značaju te se razvija održivi turizam.“ – istaknuo je Grula. Kroz atraktivne multimedijalne i holističke interpretacije na izvornim lokalitetima mogu se doživjeti autentične priče o burnoj povijesti Međimurja, bogatstvu etnografske nematerijalne kulture, tajnama arheološkog blaga, očuvanom prirodnom krajoliku, starim zanatima, sakralnoj baštini, legendama i narodnoj predaji, industrijskoj baštini, životu i djelu dr. Rudolfa Steinera, a neizostavni dio kulturne baštine čini i enogastronomija, koja kroz dugu tradiciju vinarstva i autohtona jela igra itekako važnu ulogu u suvremenom turizmu. Rudi Grula je istaknuo kako je Međimurje kandidat za dobivanje standarda „Green Destination“, svojevrsnog Oskara u kontekstu održivog, zelenog turizma te da se međimurski vinari sve više okreću prema ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji.
 Međimurski vinari osvajaju svjetska priznanja, ali i razvijaju međimurski vinski brend– pušipel. Nakon prepoznatljive vinske boce koja je tržištu predstavljena 2018., pušipel je potkraj 2022. godine dobio i svoju čašu, nastalu po uzoru na mađarsku čašu za furmint. U diWine Baru su čašu predstavili vinar Robert Horvat i Ivan Goričanec, kreativni direktor agencije Reci DA! koja sa međimurskim vinarima surađuje na kreiranju jedinstvenog brend identiteta.
 Gosti u diWine Baru kušali su osim pušipela i druga vina.
 Vinarija Kerman vinarija je koju vode žene, stoga se i u njihovim vinima osjeti taj posebni „ženski dodir“. Dizajn njihovih etiketa inspiriran je međimurskom baštinom i prirodom mjesta Sv. Urban. Među brojnim vinskim naslovima ističe se suhi pjenušac od žutog muškata koji nosi naziv Puca (što kolokvijalno znači djevojka). 
 Vinarija Horvat, pod vodstvom Roberta Horvata, u posljednjih nekoliko godina najveću pažnju posvetila je kvaliteti pušipela a pažnju prisutnih vinoljubaca privukla je i etiketa „279 Graševina barique“ iz kasne berbe 2018. Brojka 279 upućuje na broj dana proteklih od rezidbe do berbe, kao i na vrijeme dozrijevanja u barriqueu koje je trajalo – pogađate - 279 dana. Ono što sigurno niste pretpostavili je da se čak i vinogradi Horvat nalaze na 279 metara nadmorske visine, a podrum se nalazi na adresi Sveti Urban broj - 279! Čini se kako sretni brojevi ne znače uvijek dobitak na lutriji, već mogu donijeti i uspjeh u svijetu vina.
 Vinarija Cmrečnjak prva je međimurska vinarija koja je dobila oznaku geografskog porijekla – još davne 1992. godine kada su plasirali prvu vinsku bocu pod vlastitom etiketom. Od tada, pa sve do danas njihova „lenta vremena“ bilježi brojne uspjehe, poput prve proizvedene ledene berbe i prvih međimurskih Decantera, osvojenih 2016. godine. Vinarija Cmrečnjak danas raspolaže suvremenom tehnologijom za obradu grožđa i vina, zahvaljujući kojoj na tržište plasira 17 vrhunskih etiketa. Rajko Cmrečnjak, osnivač vinarije, svoj je vinski imperij prenio na svog nasljednika, sina Marka, koji je nastavio itekako spretno koračati očevim stopama, te stvara i njeguje vina koja se nalaze na svjetskim vinskim kartama.
 Vinarija Jakopić obiteljska je vinarija smještena na Železnoj Gori koja njeguje umjetnost stvaranja vina. Pečat osobnosti prvom vinu još davne 1908. godine dao je pradjed Filip, a danas ih s puno ljubavi i strasti stvaraju čak tri obiteljska naraštaja. Vinogradi su smješteni na nekoliko odvojenih lokacija, od kojih svaka upravo sortama posađenima na njima, pruža idealne uvjete. Najveću pažnju kušača privukao je pjenušac Terbotz, koji nosi naziv istoimenog i vrlo popularnog obiteljskog restorana, napravljen 100% od pušipela, klasičnom metodom uz dvogodišnje odležavanje na kvascima.
 Vinarija Lovrec međimurski su pioniri ekološke proizvodnje, sa tendencijom ka biodinamici, o čemu svjedoči i vrlo strogi certifikat Austria Biogarantie, koji krasi njihove etikete. U vinariji se od trsa do čaše njeguje organski pristup i „zeleni“ lifestyle, a ukoliko se odlučite posjetiti njihovo imanje smješteno u Svetom Urbanu, osim pogleda na prekrasne vinograde u prilici ste obići i povijesni podrum kao i etnografsku zbirku uvrštenu u popis kulturnih dobara RH. Vinariju naslijeđenu od oca, prof. Franje Lovreca, prije petnaest godina preuzeli su sin Krešo i kći Jasna koji se poput istinskih artisana vinarstva, posvećuju njegovanju naslijeđenog srednjoeuropskog sortimenta preporučenog već 1847.god. od njemačkih i austrijskih vinogradarskih stručnjaka.
 Iz vinske kuće Dvanajščak-Kozol poručuju kako je „stvaranje vina njihov život“. Čini se da je to zaista više od slogana, jer njihova vina, uistinu pričaju priču o ljubavi, predanosti i strasti. Ukoliko posjetite njihovu vinsku kuću, osim vina dočekat će vas i tradicionalna jela spravljena na pomalo drugačiji način, što cijeloj eno-gastro priči daje poseban touch i stvara jedinstveno iskustvo. 
 Vina su se kušala uz gitarsku jazz pratnju Darka Gulić Gule.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Željko Novaković

Željka Rački-Kristić
prije 1 godinu

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Vivodina na vinskoj Spitzi
U zagrebačkom diWine Baru održana je još jedna Vinska Shpitza. Riječ je o manifestaciji koja je kombinacija vinske edukacije i kušanja vina, a ovoga se puta zagrebačkoj publici predstavila regija Vivodina.
Iako ima višestoljetnu tradiciju vinarstva i vinogradarstva, te vrlo kvalitetna vina, Vivodina je relativno nepoznata vinska regija. No tamošnji vinari namjeravaju to promijeniti, te su odlučili svijetu pokazati svoje pravo lice. Naime, čitavo područje Kupa postaje sve traženija gastro destinacija – osim megapopularnog Štrudlafesta u Jaškovu, koji je pronašao svoje mjesto čak i u Guinessovoj knjizi rekorda, regija postaje sve poznatija po dobroj janjetini i ponudi tradicionalne kontinentalne hrane a uz dobru hranu i vina su sve bolja.
Na Vinskoj shpitzi vinoljupcima se predstavilo pet vinarija: Lešćanec, Darko Vrbanek, Viktorovski, Frlan i Šoštar.
Vinarija Lešćanec smještena na obroncima Plešivice u kojoj se vinogradarsko i vinarsko znanje prenosi s koljena na koljeno. U obitelji svi rade zajedno ali ipak, najviše vremena u vinogradu i u podrumu odrađuje ženska ruka, mame Ljiljane koja je glavna i odgovorna za kvalitetu vina, pa se može reći kako ona daje ženski dodir svim Lešćanec etiketama. Vinogradi Lešćanec smješteni su na povišenim terenima (300 m nadmorske visine), a prostiru se na 3,5ha. Godišnje proizvedu 30 hektolitara vina od sorti graševine, rajnskog rizlinga, kernera i sivog pinota.
Obiteljsko gospodarstvo Viktorovski nalazi se u Vivodini, tik ispod crkve Sv. Lovre. Njihovi su vinogradi „sretno“ smješteni na južnim, sunčanim obroncima brežuljaka. Obrađuju 1,5 ha vinograda, koji su pod nasadima graševine, pinot bijelog, chardonnaya i pinot crnog. Na brijegu iznad vinograda smjestio se moderno opremljeni vinski podrum sa kušaonicom.
Vinarija Darka Vrbaneka, dipl. ing. Agronomije, obiteljsko je gospodarstvo sa dugogodišnjom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu. Prve ozbiljne korake poduzimaju već 90-tih godina prošloga stoljeća, kada pokreću samostalnu vinsku proizvodnju i započinju ulagati u nove nasade visokokvalitetnih sorata. Danas vinarija obrađuje 4,5 hektara vinograda, no osim ulaganja u vinograde mnogo su uložili i u izgradnju novog, modernog podruma s uređajem za kontroliranu fermentaciju i hladnu stabilizaciju te zaštitu vina inertnim plinom. Tradicija, iskustvo i ljubav prema vinu i dalje će ostati glavne smjernice razvoja ove obiteljske vinarije.
Obiteljsko gospodarstvo Frlan nastalo je iz obiteljske ugostiteljske tradicije i razvija se od 1905. godine. Tada je otvorena gostionica Vivodina. Sadašnji vlasnici već su treća generacija koja uspješno vodi ovo gospodarstvo i kroz sva burna vremena u stogodišnjoj povijesti, gostionica Vivodina još uvijek je omiljeno odredište izletnika, planinara i ljubitelja dobre hrane i kapljice. Sve generacije Frlanovih oduvijek su udovoljavale željama svojih gostiju nudeći raznolike specijalitete zdrave, domaće hrane i vrhunsko vino. U gastronomskoj ponudi naglasak je na domaćim i svježim sezonskim namirnicama. Od autohtonih jela nadaleko je poznata Frlanova janjetina s ražnja koja se priprema po recepturi staroj 100 godina.
Sklad stoljetne tradicije i modernih tehnologija u proizvodnji vina rezultira visokokvalitetnim vinima obitelji Šoštar. Obitelj Šoštar članovi su krovne udruge vinara Vino Croatica, Udruge vinara, vinogradara i voćara Ozalj te Hrvatskog sommelier kluba. Ljubav prema uzgoju loze i konjima u ovoj se obitelji prenosi s generacije na generaciju o čemu svjedoče i njihova vina koja se rijetko gdje izvan podruma mogu nabaviti i predstavljaju pravo skriveno vinsko blago vivodinskog kraja.
Prezentacija vivodinskih vina okupila je vinske novinare i vinske profesionalce. Kušalo se : Lešćanec Kerner, Frlan Sauvignon blanc, Šoštar Traminac, Vrbanek Rose te Viktorovski Crni pinot. Na predstavljanju govorilo se i o brendiranju Vivodine kao vinske regije. složili kako su izložena vina Ponuda Art&Wine, slikanja uz vino, već je tražena i popularna priča koju uspješno promovira obitelj Lešćanec, a odnedavno je i Vivodina dobila svoj Wine&Walk. Slijedeći korak je, nadamo se, udruženo predstavljanje vinara, kreiranje zajedničke vinske etikete i stvaranje prepoznatljivog vinskog identiteta.
Manifestacija Vinska shpitza: Vivodina održana je uz potporu Turističke zajednice područja Kupa koju vodi direktor Toni Šarić. Za glazbeni okvir ovog veselog događanja pobrinuo se gitarski jazz virtuoz Darko Gulić Gula.
Pripremio: Tomislav Radić
Snime: Željko Novaković, diWine portal

Vivodina na vinskoj Spitzi
 U zagrebačkom diWine Baru održana je još jedna Vinska Shpitza. Riječ je o manifestaciji koja je kombinacija vinske edukacije i kušanja vina, a ovoga se puta zagrebačkoj publici predstavila regija Vivodina.
 Iako ima višestoljetnu tradiciju vinarstva i vinogradarstva, te vrlo kvalitetna vina, Vivodina je relativno nepoznata vinska regija. No tamošnji vinari namjeravaju to promijeniti, te su odlučili svijetu pokazati svoje pravo lice. Naime, čitavo područje Kupa postaje sve traženija gastro destinacija – osim megapopularnog Štrudlafesta u Jaškovu, koji je pronašao svoje mjesto čak i u Guinessovoj knjizi rekorda, regija postaje sve poznatija po dobroj janjetini i ponudi tradicionalne kontinentalne hrane a uz dobru hranu i vina su sve bolja.
 Na Vinskoj shpitzi vinoljupcima se predstavilo pet vinarija: Lešćanec, Darko Vrbanek, Viktorovski, Frlan i Šoštar.
 Vinarija Lešćanec smještena na obroncima Plešivice u kojoj se vinogradarsko i vinarsko znanje prenosi s koljena na koljeno. U obitelji svi rade zajedno ali ipak, najviše vremena u vinogradu i u podrumu odrađuje ženska ruka, mame Ljiljane koja je glavna i odgovorna za kvalitetu vina, pa se može reći kako ona daje ženski dodir svim Lešćanec etiketama. Vinogradi Lešćanec smješteni su na povišenim terenima (300 m nadmorske visine), a prostiru se na 3,5ha. Godišnje proizvedu 30 hektolitara vina od sorti graševine, rajnskog rizlinga, kernera i sivog pinota. 
 Obiteljsko gospodarstvo Viktorovski nalazi se u Vivodini, tik ispod crkve Sv. Lovre. Njihovi su vinogradi „sretno“ smješteni na južnim, sunčanim obroncima brežuljaka. Obrađuju 1,5 ha vinograda, koji su pod nasadima graševine, pinot bijelog, chardonnaya i pinot crnog. Na brijegu iznad vinograda smjestio se moderno opremljeni vinski podrum sa kušaonicom.
 Vinarija Darka Vrbaneka, dipl. ing. Agronomije, obiteljsko je gospodarstvo sa dugogodišnjom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu. Prve ozbiljne korake poduzimaju već 90-tih godina prošloga stoljeća, kada pokreću samostalnu vinsku proizvodnju i započinju ulagati u nove nasade visokokvalitetnih sorata. Danas vinarija obrađuje 4,5 hektara vinograda, no osim ulaganja u vinograde mnogo su uložili i u izgradnju novog, modernog podruma s uređajem za kontroliranu fermentaciju i hladnu stabilizaciju te zaštitu vina inertnim plinom. Tradicija, iskustvo i ljubav prema vinu i dalje će ostati glavne smjernice razvoja ove obiteljske vinarije.
 Obiteljsko gospodarstvo Frlan nastalo je iz obiteljske ugostiteljske tradicije i razvija se od 1905. godine. Tada je otvorena gostionica Vivodina. Sadašnji vlasnici već su treća generacija koja uspješno vodi ovo gospodarstvo i kroz sva burna vremena u stogodišnjoj povijesti, gostionica Vivodina još uvijek je omiljeno odredište izletnika, planinara i ljubitelja dobre hrane i kapljice. Sve generacije Frlanovih oduvijek su udovoljavale željama svojih gostiju nudeći raznolike specijalitete zdrave, domaće hrane i vrhunsko vino. U gastronomskoj ponudi naglasak je na domaćim i svježim sezonskim namirnicama. Od autohtonih jela nadaleko je poznata Frlanova janjetina s ražnja koja se priprema po recepturi staroj 100 godina.
 Sklad stoljetne tradicije i modernih tehnologija u proizvodnji vina rezultira visokokvalitetnim vinima obitelji Šoštar. Obitelj Šoštar članovi su krovne udruge vinara Vino Croatica, Udruge vinara, vinogradara i voćara Ozalj te Hrvatskog sommelier kluba. Ljubav prema uzgoju loze i konjima u ovoj se obitelji prenosi s generacije na generaciju o čemu svjedoče i njihova vina koja se rijetko gdje izvan podruma mogu nabaviti i predstavljaju pravo skriveno vinsko blago vivodinskog kraja.
 Prezentacija vivodinskih vina okupila je vinske novinare i vinske profesionalce. Kušalo se : Lešćanec Kerner, Frlan Sauvignon blanc, Šoštar Traminac, Vrbanek Rose te Viktorovski Crni pinot. Na predstavljanju govorilo se i o brendiranju Vivodine kao vinske regije. složili kako su izložena vina Ponuda Art&Wine, slikanja uz vino, već je tražena i popularna priča koju uspješno promovira obitelj Lešćanec, a odnedavno je i Vivodina dobila svoj Wine&Walk. Slijedeći korak je, nadamo se, udruženo predstavljanje vinara, kreiranje zajedničke vinske etikete i stvaranje prepoznatljivog vinskog identiteta.
 Manifestacija Vinska shpitza: Vivodina održana je uz potporu Turističke zajednice područja Kupa koju vodi direktor Toni Šarić. Za glazbeni okvir ovog veselog događanja pobrinuo se gitarski jazz virtuoz Darko Gulić Gula.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snime: Željko Novaković, diWine portal

Tomislav Radić
prije 1 godinu

35. Dani piva Karlovac

35. Dani piva Karlovac od 26. do 30. 8. 2022., donose petodnevnu zabavu uz poznata imena domaće glazbe, svijet piva i gastronomije, izložbu u galeriji ZILIK pod nazivom „Karlovačko kroz povijest“ i brojne druge turističke atrakcije.

.Ove godine na glavnoj festivalskoj pozornici Dana piva nastupit će 12 poznatih glazbenika: . Gibonni, Buđenje, Pocket palma, Vatra, Urban, Boris Štok, Vanna, Daleka obala, Denis & Denis, Crvena jabuka, Podočnjaci i Hladno pivo, a novost je i Gastro kutak s restoranom, lounge zonom. Uz glazbeni program posjetitelje očekuju i drugi zanimljivi sadržaji i atrakcije od scenskog glazbeno pirotehničkog show-a na otvaranju Festivala do leta balonom i prigodno uređenih foto kutaka. Na Festivalu će cijena pola litre točenog Karlovačkog piva biti 15 kn, a ulaz na sve programe za posjetitelje je besplatan.
Na konferenciji za novinare program je predstavila Daniela Peris, Pročelnica ureda za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam u Gradu Karlovcu, a program po danima dostupan je na službenim stranicama Dana piva.

" Pivska gastronomija i pivski kokteli, ali i tematska pivska turistička tura "Frtalj cenera", posebne vožnje "Pivske priče sa Žitne lađe" te interaktivna zabavna igra "Pivska potraga" sigurno će pojačati doživljaj manifestacije. " rekla je Marina Burić, direktorica TZ grada Karlovca.
U galeriji ZILIK održava se izložba „Karlovačko kroz povijest“ koja predstavlja pregled bogate povijesti Karlovačkog, ali i same manifestacije Dani piva Karlovac kroz dvjestotinjak zanimljivih predmeta: od najstarijih boca preko etiketa i krigli, čaša i novinskih članaka od 1900. godine do danas, a sve to prikupio je Krešimir Perušić a izložbu je postavio Zdenko Barjaković. Tijekom festivala Aquatika - Slatkovodni akvarij Karlovac i Gradski Muzej Karlovac posjetiteljima će predstaviti zajedničku suvenirnicu namijenjenu svim posjetiteljima koji sa sobom požele ponijeti uspomene s retro motivima Karlovačkog, motivima Dana piva i drugim prigodnim suvenirima Grada Karlovca.
Posebna atrakcija za posjetitelje bit će balon na vrući zrak koji će na prostoru Festivala besplatno podizati sve one koji su se prethodno prijavili putem linka, ovdje.
Na Dane piva i ove se godine organizira prijevoz iz Zagreba i okolnih gradova. Vlak sa zagrebačkog Glavnog kolodvora vozi u dane vikenda, od petka 26.8 do nedjelje 28.8. Polazak je u 17.40, a zaustavlja se na stanicama Remetinec, Hrvatski Leskovac i Jastrebarsko. Povratak sa stanice Centar u Karlovcu je u ponoć.

Povratna karta je simboličnih 10 kuna i može se kupiti u HŽ prijevozu. Za stanovnike Duga Rese, Ozlja, Ogulina i Slunja osiguran je besplatni autobusni prijevoz do centra Karlovca s polaskom u 19 sati, uz zaustavljanje na stanicama, i povratkom u ponoć iz Karlovca. Za sve one koji se ipak odluče doći automobilom, osiguran je besplatni parking na ŠRC Korana te prijevoz do centra grada i natrag. Autobus vozi svakih sat vremena, a točan raspored polazaka, kao i sve ostale informacije za posjetitelje mogu se provjeriti ovdje.

" Pivo će se točiti u reciklirajuće čaše".– izjavila je Ljudmila Bratko Gašpić, menadžerica korporativnih poslova u HEINEKENU Hrvatska dok se Marta Bułhak, Predsjednica uprave u u HEINEKENU osvrnula na dugogodišnje sponzorstvo Dana piva: "Dugotrajna suradnja Grada i Karlovačkog samo je potvrda koliko nam je svima važno da zajedno rastemo i uvijek donesemo nešto novo na Dane piva. Ove godine je to Svijet piva u Gastro kutku. Svijet piva u gastro kutku donosi posebne etikete piva iz portfelja HEINEKENA s inozemnih tržišta poput Desperadosa, Uniona, craft piva Lagunitas i austrijskog Zipfera, dok su pivo Peta rijeka upravo za Dane piva proizveli pivski stručnjaci Veleučilišta u Karlovcu, s kojima HEINEKEN Hrvatska ima posebnu suradnju. Uz sve to, u petak 26.8. od 10 do 17 sati, Karlovačka pivovare otvara svoja vrata za posjetitelje. Vođene ture su svakih sat vremena.".

"Tradicija duga 35. godina pozicionirala je Dane piva na festivalsku kartu Hrvatske te podigla konkurentnost i vidljivost našega grada kao kontinentalnog turističkog središta. Prepoznala je to i Hrvatska turistička zajednica koja nas je uvrstila u TOP događanja što dodatno doprinosi promociji Karlovca kako u Hrvatskoj, tako i izvan njenih granica." - izjavio je Damir Mandić, gradonačelnik grada Karlovca .

Dane piva organizira Grad Karlovac, Karlovačko je generalni sponzor a Izvršni organizatori su Turistička zajednica grada Karlovca i tvrtka Mladost d.o.o. Karlovac. Više informacija o 35. Danima piva mogu se pronaći na službenoj web stranici danipiva.net te na Facebook i Instagram profilima Dani piva Karlovac.
Na Festivalu će cijena pola litre točenog Karlovačkog piva biti 15 kn, a ulaz na sve programe za posjetitelje je besplatan.

Pripremio. Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić, TZ Karlovac

35. Dani piva Karlovac
 
 
 35. Dani piva Karlovac od 26. do 30. 8. 2022., donose petodnevnu zabavu uz poznata imena domaće glazbe, svijet piva i gastronomije, izložbu u galeriji ZILIK pod nazivom „Karlovačko kroz povijest“ i brojne druge turističke atrakcije.
 
 .Ove godine na glavnoj festivalskoj pozornici Dana piva nastupit će 12 poznatih glazbenika: . Gibonni, Buđenje, Pocket palma, Vatra, Urban, Boris Štok, Vanna, Daleka obala, Denis & Denis, Crvena jabuka, Podočnjaci i Hladno pivo, a novost je i Gastro kutak s restoranom, lounge zonom. Uz glazbeni program posjetitelje očekuju i drugi zanimljivi sadržaji i atrakcije od scenskog glazbeno pirotehničkog show-a na otvaranju Festivala do leta balonom i prigodno uređenih foto kutaka. Na Festivalu će cijena pola litre točenog Karlovačkog piva biti 15 kn, a ulaz na sve programe za posjetitelje je besplatan. 
 Na konferenciji za novinare program je predstavila Daniela Peris, Pročelnica ureda za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam u Gradu Karlovcu, a program po danima dostupan je na službenim stranicama Dana piva. 
 
 " Pivska gastronomija i pivski kokteli, ali i tematska pivska turistička tura "Frtalj cenera", posebne vožnje "Pivske priče sa Žitne lađe" te interaktivna zabavna igra "Pivska potraga" sigurno će pojačati doživljaj manifestacije. " rekla je Marina Burić, direktorica TZ grada Karlovca.
 U galeriji ZILIK održava se izložba „Karlovačko kroz povijest“ koja predstavlja pregled bogate povijesti Karlovačkog, ali i same manifestacije Dani piva Karlovac kroz dvjestotinjak zanimljivih predmeta: od najstarijih boca preko etiketa i krigli, čaša i novinskih članaka od 1900. godine do danas, a sve to prikupio je Krešimir Perušić a izložbu je postavio Zdenko Barjaković. Tijekom festivala Aquatika - Slatkovodni akvarij Karlovac i Gradski Muzej Karlovac posjetiteljima će predstaviti zajedničku suvenirnicu namijenjenu svim posjetiteljima koji sa sobom požele ponijeti uspomene s retro motivima Karlovačkog, motivima Dana piva i drugim prigodnim suvenirima Grada Karlovca. 
 Posebna atrakcija za posjetitelje bit će balon na vrući zrak koji će na prostoru Festivala besplatno podizati sve one koji su se prethodno prijavili putem linka, ovdje. 
 Na Dane piva i ove se godine organizira prijevoz iz Zagreba i okolnih gradova. Vlak sa zagrebačkog Glavnog kolodvora vozi u dane vikenda, od petka 26.8 do nedjelje 28.8. Polazak je u 17.40, a zaustavlja se na stanicama Remetinec, Hrvatski Leskovac i Jastrebarsko. Povratak sa stanice Centar u Karlovcu je u ponoć. 
 
 Povratna karta je simboličnih 10 kuna i može se kupiti u HŽ prijevozu. Za stanovnike Duga Rese, Ozlja, Ogulina i Slunja osiguran je besplatni autobusni prijevoz do centra Karlovca s polaskom u 19 sati, uz zaustavljanje na stanicama, i povratkom u ponoć iz Karlovca. Za sve one koji se ipak odluče doći automobilom, osiguran je besplatni parking na ŠRC Korana te prijevoz do centra grada i natrag. Autobus vozi svakih sat vremena, a točan raspored polazaka, kao i sve ostale informacije za posjetitelje mogu se provjeriti ovdje.
 
 " Pivo će se točiti u reciklirajuće čaše".– izjavila je Ljudmila Bratko Gašpić, menadžerica korporativnih poslova u HEINEKENU Hrvatska dok se Marta Bułhak, Predsjednica uprave u u HEINEKENU osvrnula na dugogodišnje sponzorstvo Dana piva: "Dugotrajna suradnja Grada i Karlovačkog samo je potvrda koliko nam je svima važno da zajedno rastemo i uvijek donesemo nešto novo na Dane piva. Ove godine je to Svijet piva u Gastro kutku. Svijet piva u gastro kutku donosi posebne etikete piva iz portfelja HEINEKENA s inozemnih tržišta poput Desperadosa, Uniona, craft piva Lagunitas i austrijskog Zipfera, dok su pivo Peta rijeka upravo za Dane piva proizveli pivski stručnjaci Veleučilišta u Karlovcu, s kojima HEINEKEN Hrvatska ima posebnu suradnju. Uz sve to, u petak 26.8. od 10 do 17 sati, Karlovačka pivovare otvara svoja vrata za posjetitelje. Vođene ture su svakih sat vremena.". 
 
 "Tradicija duga 35. godina pozicionirala je Dane piva na festivalsku kartu Hrvatske te podigla konkurentnost i vidljivost našega grada kao kontinentalnog turističkog središta. Prepoznala je to i Hrvatska turistička zajednica koja nas je uvrstila u TOP događanja što dodatno doprinosi promociji Karlovca kako u Hrvatskoj, tako i izvan njenih granica." - izjavio je Damir Mandić, gradonačelnik grada Karlovca . 
 
 Dane piva organizira Grad Karlovac, Karlovačko je generalni sponzor a Izvršni organizatori su Turistička zajednica grada Karlovca i tvrtka Mladost d.o.o. Karlovac. Više informacija o 35. Danima piva mogu se pronaći na službenoj web stranici danipiva.net te na Facebook i Instagram profilima Dani piva Karlovac.
 Na Festivalu će cijena pola litre točenog Karlovačkog piva biti 15 kn, a ulaz na sve programe za posjetitelje je besplatan. 
 
 Pripremio. Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić, TZ Karlovac

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Decanterovo zlato za Zlatno brdo
 Ove se godine čak 314 hrvatskih etiketa okitilo Decanterovim naljepnicama, od čega 3 sa platinom i 16 sa zlatom. Jedno od tih zlata otišlo je u Baranju, kamo je na poziv Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje iz Zagreba došla grupa novinara. Zahvaljujući gostoprimstvu vinarije Zlatno brdo i stručnom vodstvu sommeliera Tome Jakopovića, kušalo se, uz baranjski zlatni Decanter, još tri dobitničke etikete. Uz voditelja, na radionici su gostovali i vinari Goran Matijević (vinarija Zlatno brdo), Lajoš Kolar (Podrumi Kolar) i Igor Deak, enolog vinarije Josić. 
 Radionica pod nazivom „Baranjski Decanteri“ otvorena je Graševinom Zlatno brdo iz 2018. koja se okitila brončanom medaljom. To vino je odraz baranjskog terroira – strukturirano, moćno i koncentrirano. Prema riječima Tome Jakopovića glavni je zadatak baranjskih vinara pomiriti moć i eleganciju, odnosno zadovoljiti tržišni trend povećane potražnje za lakšim i pitkijim vinima. Graševina kao sorta vrlo je značajna za proizvodnju vina u Hrvatskoj – sačinjava 24% ukupnih nasada bijelih sorata, odnosno 11% ukupnih nasada vinove, tako da je da je svaki četvrti trs u Hrvatskoj graševina.
 Uslijedio je, također brončani, Chardonnay Kolar 2018. Dvogodišnje odležavanje u velikoj 500-litarskoj hrastovoj bačvi pokazalo se kao idealna „doza“ hrasta za chardonnay.
 Treći po redu bio je Kolarov Sivi pinot (2018.), ovjenčan Decanterovim srebrom koji je optimalno "školovan" u velikom hrastu. 
 Četvrto vino bilo je Decanterovo zlato za Baranju. Sa osvojenih 96 bodova, korak do platine, Gold Cuvee vinarije Zlatno brdo (2020.) djelo je ponajprije enologa enolog Samira Nađa, koji je uspio pomiriti četiri naizgled nekompatibilne sorte: rajnski rizling, chardonnay, sivi pinot (u varijanti izborne berbe) i traminac (izborna berba bobica).
 Na radionici se kušalo i dva crnjaka. Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017.) koji uopće nije odležavao u drvenoj bačvi. Čitava vinifikacija odrađena je u inoxu (sa samo tri pretoka). Vino ima nevjerojatnu sortnost i optimalno zaobljene tanine .
 Merlot Kolar (2017) dobiven je od grožđa uzgojenog u osam godina starom vinogradu na vrhu Baranjskog brda, iz kojeg pogled puca na Osijek, Sombor i Pečuh. Nakon dvije godine u barrique bačvicama dobiveno je vino, koje tek očekuje napredak kroz vrijeme.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Nikola Zoko, Arhiv Zlatno brdo

Tomislav Radić
prije 1 godinu

5. Salon pjenušavih vina Zagreb 
 
 Na 5. Salon pjenušavih vina u Zagrebu, 23. 4. 2022., nastupilo je 27 izlagača iz Hrvatske, Slovenije i Italije. 
 Na izlagačkim mjestima mnogi su vinari imali više od dvije etikete, te je broj butelja na
 kušanju bio oko 100 - prava poslastica za ljubitelje mjehurića. Uz standardno
 kušanje, posjetitelji su mogli nazočiti dvjema radionicama koje su pokazale koliko je obrazovanje vinske publike važno i treba biti dostupno svima koji se vinom bave.
 
 Prvu radionicu »PJENUŠAVI SUSRET U ČAŠI" moderirale su organizatorice, dr Nina Levičnik, osnivačica mreže Salon of Sparkling Wines i prof Marija Vukelić, direktorica Salona pjenušavih vina Zagreb. Uz najbolje ocijenjene pjenušce, Istenič, Kota, Degrassi, Albina, Protner i Kozinc, sudionici radionice prepoznavali su »šampanjske« note ali i nove utjecaje »terroira« što se posebnom ogledalo u slovenskim pjenušavim vinima u kojima je jedna od korištenih sorti bila i »žametna črnina«, nekad korištena u popularnom »cvičeku«.
 
 Na drugoj radionici »ZAGORSKI I ISTARSKI MJEHURIĆI", po dva pjenušca su predstavili vinari Tihomir Kota iz Hrvatskog Zagorja i Moreno Degrassi iz Istre.
 
 Salon pjenušavih vina Zagreb pokazao je raznolikost sortimenta i područja u kojima se
 pjenušava vina proizvode. Salon su posjetili oni koji vole mjehuriće i žele više naučiti o
 pjenušcima.
 Najavljeni su i pjenušavi doručci u vinogradu koji se organiziraju u suradnji s lokalnim i županijskim turističkim zajednicama: - 14.05.2022. – Pjenušavi doručak Međimurje, u vinariji Štampar, Mađerkin Breg, uz podršku TZ Međimurske županije,- 21.05.2022. - Pjenušavi doručak Zagorje, u vinariji Kota, uz podršku grada Zlatara i TZ Krapinsko-zagorske županije; - 12.06.2022.- Pjenušavi doručak Plešivica, u vinariji Braje, uz podršku TZ i grada Jastrebarsko te TZ Zagrebačke županije; - 02.7.2022 - Pjenušavi doručak Srijem, u vinariji Papak, uz podršku TZ Vukovarsko-srijemske županije; - 10.7.2022. - Pjenušavi doručak Erdut, u vinariji Siber, uz podršku TZ Osječko- baranjske županije.
 
 Najavljen je i 8. Salonu penečih vin Ljubljana koji će se održati 6.5.2022.
 
 Ugodnoj atmosferi na 5. Salon pjenušavih vina u Zagrebu pridonjela je ugodna filmska glazba Elme i Admira iz sastava Filmmusicorkestar.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 2 godine

Vina Voštinić Klasnić u Bistrou

U hotelu Esplanade u Zagrebu uz novi proljetni jelovniki poslužena su i vina vinarije Voštinić Klasnić.

Na Bistro terasi u centru Zagreba, uz DJ glazbu i atraktivan live cooking, brojnim uzvanicima chefica Ana Grgić Tomić sa svojim timom mladih i kreativnih kuhara pred gostima pripremala je niz privlačnih zalogaja.
Na predstavljanju novog jelovnika poslužena je selekcija vina vinarije Voštinić Klasnić. Ta vinarija ima vinograde na obroncima Ivanić-Grada, a u moderno uređenom vinskom prostoru na samo sat vremena vožnje od Zagreba uz kušanje vina vrhunske kvalitete održavaju se i edukativne radionice. Ovom prilikom kušalo se Fraktal pjenušavi Škrlet a nakon toga i etikete Unikata, Škrleta, Reda te Muškata, laganog desertnog vina koji je poslužen uz selekciju slastica.

„Nadam se da će gosti ovog proljeća pronaći pravi gurmanski užitak u mojim jelima. Istinski sam uživala kreirajući novi jelovnik Le Bistroa. Obožavam proljeće i ovu raskoš boja, tekstura i okusa koja me nadahnula da pripremim spoj iznenađujućih te nutritivno izbalansiranih i zdravih jela. Blisko surađujem s odličnim lokalnim dobavljačima koji mi šalju ono najbolje, tako da je priprema ovih jela bila užitak. Inspiracije nije nedostajalo”, istaknula je chefica Esplanadine kuhinje Ana Grgić Tomić i dodala: „U pripremi jelovnika i ovog sam se puta vodila održivim načelom kuhanja da bi se svi dijelovi maksimalno iskoristili. Primjerice, za riblja jela upotrebljavam file, ali ostatak se ne baca – od glave i kostiju kuhamo fini temeljac. Pri izradi jelovnika nastojim što više sastojaka dobiti od lokalnih OPG-ova, dok je začinsko bilje iz mog vrta s terase Oleander, a sve u želji da bude domaće i da se pritom smanji štetan utjecaj na okoliš. Srdele i kozice stižu s Jadrana, janjetina dolazi iz Gorskog kotara, dok kozji sir nabavljamo iz jednog maloga gospodarstva pored Zagreba.”

Proljeće je prilika da se Ana Grgić Tomić poigra sa sastojcima i tehnikama kuhanja. Srdelice, primjerice, marinira u soli i šećeru da bi iz njih izvukla vlagu, a poslužuje ih s domaćim pestom od peršina i marmeladom od rajčice koju sama priprema. Njoki od ljubičastog krumpira ručno su rađeni, a dolaze u spoju s domaćim kozjim sirom i ikrom pastrve. Priprema tunu kao arty mozaik. Najprije tunu marinira u soli, reže na trakice i oblaže algama a potom kuha sous vide i reže na ploške, a svježinu tuni dodatno daju sok od krastavaca, menta i potočarke. Lagano pečeni gof dolazi na tanjuru s karameliziranim mladim zeljem, dok je romb u zanimljivoj kombinaciji s keljom i bijelim grahom. Artičoke se kuhaju u soku od začinskog bilja i poslužuju uz mladu janjetinu.

Uz kreativne i iznenađujuće spojeve dio jela prilagođen je vegetarijanskoj prehrani i onima koji jedu prema halal standardima kao i osobama koje izbjegavaju gluten. Legendarne Esplanadine štrukle u bezglutenskoj varijanti jednako su ukusne kao i one s pšeničnim brašnom.

Esplanadin slastičarski tim koji vodi Mirjana Špoljar, pripremio je sladoled od manga i kokosa s krekerom od kardamoma i s malinama, mille-feuille s bijelom čokoladom i kremom od pitaje, slasticu s bijelom čokoladom, jagodama i rabarbarom, kolač s mrkvom, narančom i prženim bademima, te Esplanadin hit – topli čokoladni kolač, ovog puta u spoju s jagodama i kremom od vanilije i mente.

Selekcija klasika Le Bistroa sadrži i stalnu ponudu jela pripremanih po tradicionalnim i starim iskušanim recepturama. Tatarski biftek, bečki odrezak s pire-krumpirom, Cezar salata, zapečeni Esplanadini štrukli i francuska zapečena luk juha.

Karta pića bogata vrhunskim vinima, pjenušcima i šampanjcima na čaše. U stalnoj ponudi Le Bistroa nalazi se i Dnevni meni – tri slijeda dnevno svježih jela po izboru šefa kuhinje, koji stoji 215 kn, a uključuje čašu vina te kavu ili čaj.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Esplanada, Goran Jakuš

Vina Voštinić Klasnić u Bistrou
 
 U hotelu Esplanade u Zagrebu uz novi proljetni jelovniki poslužena su i vina vinarije Voštinić Klasnić.
 
 Na Bistro terasi u centru Zagreba, uz DJ glazbu i atraktivan live cooking, brojnim uzvanicima chefica Ana Grgić Tomić sa svojim timom mladih i kreativnih kuhara pred gostima pripremala je niz privlačnih zalogaja.
 Na predstavljanju novog jelovnika poslužena je selekcija vina vinarije Voštinić Klasnić. Ta vinarija ima vinograde na obroncima Ivanić-Grada, a u moderno uređenom vinskom prostoru na samo sat vremena vožnje od Zagreba uz kušanje vina vrhunske kvalitete održavaju se i edukativne radionice. Ovom prilikom kušalo se Fraktal pjenušavi Škrlet a nakon toga i etikete Unikata, Škrleta, Reda te Muškata, laganog desertnog vina koji je poslužen uz selekciju slastica.
 
 „Nadam se da će gosti ovog proljeća pronaći pravi gurmanski užitak u mojim jelima. Istinski sam uživala kreirajući novi jelovnik Le Bistroa. Obožavam proljeće i ovu raskoš boja, tekstura i okusa koja me nadahnula da pripremim spoj iznenađujućih te nutritivno izbalansiranih i zdravih jela. Blisko surađujem s odličnim lokalnim dobavljačima koji mi šalju ono najbolje, tako da je priprema ovih jela bila užitak. Inspiracije nije nedostajalo”, istaknula je chefica Esplanadine kuhinje Ana Grgić Tomić i dodala: „U pripremi jelovnika i ovog sam se puta vodila održivim načelom kuhanja da bi se svi dijelovi maksimalno iskoristili. Primjerice, za riblja jela upotrebljavam file, ali ostatak se ne baca – od glave i kostiju kuhamo fini temeljac. Pri izradi jelovnika nastojim što više sastojaka dobiti od lokalnih OPG-ova, dok je začinsko bilje iz mog vrta s terase Oleander, a sve u želji da bude domaće i da se pritom smanji štetan utjecaj na okoliš. Srdele i kozice stižu s Jadrana, janjetina dolazi iz Gorskog kotara, dok kozji sir nabavljamo iz jednog maloga gospodarstva pored Zagreba.”
 
 Proljeće je prilika da se Ana Grgić Tomić poigra sa sastojcima i tehnikama kuhanja. Srdelice, primjerice, marinira u soli i šećeru da bi iz njih izvukla vlagu, a poslužuje ih s domaćim pestom od peršina i marmeladom od rajčice koju sama priprema. Njoki od ljubičastog krumpira ručno su rađeni, a dolaze u spoju s domaćim kozjim sirom i ikrom pastrve. Priprema tunu kao arty mozaik. Najprije tunu marinira u soli, reže na trakice i oblaže algama a potom kuha sous vide i reže na ploške, a svježinu tuni dodatno daju sok od krastavaca, menta i potočarke. Lagano pečeni gof dolazi na tanjuru s karameliziranim mladim zeljem, dok je romb u zanimljivoj kombinaciji s keljom i bijelim grahom. Artičoke se kuhaju u soku od začinskog bilja i poslužuju uz mladu janjetinu.
 
 Uz kreativne i iznenađujuće spojeve dio jela prilagođen je vegetarijanskoj prehrani i onima koji jedu prema halal standardima kao i osobama koje izbjegavaju gluten. Legendarne Esplanadine štrukle u bezglutenskoj varijanti jednako su ukusne kao i one s pšeničnim brašnom. 
 
 Esplanadin slastičarski tim koji vodi Mirjana Špoljar, pripremio je sladoled od manga i kokosa s krekerom od kardamoma i s malinama, mille-feuille s bijelom čokoladom i kremom od pitaje, slasticu s bijelom čokoladom, jagodama i rabarbarom, kolač s mrkvom, narančom i prženim bademima, te Esplanadin hit – topli čokoladni kolač, ovog puta u spoju s jagodama i kremom od vanilije i mente.
 
 Selekcija klasika Le Bistroa sadrži i stalnu ponudu jela pripremanih po tradicionalnim i starim iskušanim recepturama. Tatarski biftek, bečki odrezak s pire-krumpirom, Cezar salata, zapečeni Esplanadini štrukli i francuska zapečena luk juha. 
 
 Karta pića bogata vrhunskim vinima, pjenušcima i šampanjcima na čaše. U stalnoj ponudi Le Bistroa nalazi se i Dnevni meni – tri slijeda dnevno svježih jela po izboru šefa kuhinje, koji stoji 215 kn, a uključuje čašu vina te kavu ili čaj. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Esplanada, Goran Jakuš

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

etikete @KLUB (25)