Pretraga postova
Značaj primjene biostimulatora u poljoprivrednoj proizvodnji
Tijekom sezone, na rast i razvoj biljaka utječu razni biotički (štetnici, biljni patogeni i dr.) i abiotički čimbenici (suša, salinitet, temperatura i dr.). Biostimuatori...
Na sjednici Upravnog odbora Fortenova grupe predsjednik Uprave Belja plus d.o.o. Damir Leko imenovan je za izvršnog direktora Poslovnog područja poljoprivreda Fortenova grupe. Čelnik Belja u prosincu 2022. je preuzeo vođenje najvećeg poljoprivrednog sustava u regiji, iznimno značajnog za domaću proi... Više [+]
Na sjednici Upravnog odbora Fortenova grupe predsjednik Uprave Belja plus d.o.o. Damir Leko imenovan je za izvršnog direktora Poslovnog područja poljoprivreda Fortenova grupe. Čelnik Belja u prosincu 2022. je preuzeo vođenje najvećeg poljoprivrednog sustava u regiji, iznimno značajnog za domaću proizvodnju hrane. Sada će uz operativno vođenje kompanije Belje biti zadužen i za poslovanje agro dijela Fortenova grupe - VUPIKa, PIK Vinkovci, Vinka i Energija Gradec.
Meni nisu jasni poljoprivrednici koji se ljute na vegansku prehranu. Vegani ne jedu kamenje s Mjeseca niti alge s 10 metara dubine Tihog oceana. Vegani većinom jedu hranu napravljenu od biljaka koju su proizveli, pazi čuda, poljoprivrednici... Više [+]
Meni nisu jasni poljoprivrednici koji se ljute na vegansku prehranu.
Vegani ne jedu kamenje s Mjeseca niti alge s 10 metara dubine Tihog oceana.
Vegani većinom jedu hranu napravljenu od biljaka koju su proizveli, pazi čuda, poljoprivrednici.
Oni "najpraviji" vegani će gledati da ta hrana (povrće, žitarice, brašno, prerađena hrana) dolaze od lokalnih poljoprivrednika ili iz domaće proizvodnje.
Ja i dok nisam bila veganka, nisam jela meso svaki dan, niti moji ukućani niti sam kao Slavonka tako odgojena. Moja baka je govorila - ima dana više nego kobasica (a bilo je kobasica, da se razumijemo).
Pazi, oni su od osiguravajuće kuće tražili ISPRIKU. Tražili su ispriku jer su najavili da će u svojoj kantini u siječnju provoditi akciju veganske prehrane (Veganuary).
Mislim da je pametnije da se vrijeme i energija usmjeri u istraživanje trendova i tržišta jer ako pojedini poljoprivrednici nastave razmišljati na ovakav način, moglo bi im se obiti o glavu. Svijet je uhvatio novi smjer, svijet danas ima Z generaciju koja nije samo svjesna klimatskih promjena nego poduzima neke male stvari koje, kako se kaže, čine promjenu.
Mogu stare generacije cmolijti koliko hoće, ispadaju smiješni, zapravo.
Nikada neće doći do toga da će se prestati jesti meso, mlijeko, jaja to je svima jasno... ali sigurno ne u tolikoj mjeri kao danas. I prema tome se treba organizirati, a ne gurati glavu u pijesak.
Vegan-Post von LVM empört Landwirte: Versicherer rudert zurü...
Wie LVM seine Teilnahme an der Aktion für pflanzliche Ernährung kommuniziert hat, hat...
Energija u poljoprivredi – kako do obnovljivih izvora?
Evo snimke današnje online konferencije na temu: Energija u poljoprivredi - kako do obnovljivih izvora?
Rekordna inflacija u eurozoni
Inflacija u eurozoni snažno je ubrzala u svibnju te dosegnula 8,1 posto, novu najvišu razinu otkada je europski statistički ured Eurostat prije više od četvrt stoljeća po...
Kako smanjiti štetne učinke toplinskog stresa kod krava?
Jeste li znali da je idealna temperatura za krave 5-20°C? Stres uzrokovan visokim temperaturama može uzrokovati probleme u proizvodnji mlijeka i mesa, reprodukciji i prob...
Inspirirajuća energija #Velebit
Maja Celing Celić
prije 3 godine
Sjetila sam se što je moja prijateljica, velika zaljubljenica u Velebit pisala o njemu ljetos: "2009 godine, bila sam na južnom Velebitu sa svojim Više [+] prijateljima. U jednom trenutku, na području oko Stapa počelo je nevrijeme, mi smo bili na golim kamenim pločama kada su gromovi oko nas počeli "tuči" o stijene uz gromoglasne praskove. Prijateljica koja se užasno bojala gromova samo mi je ponavljala: "Požuri, požuri!" Žurila sam polako kako ja to inače radim(na užas suputnika), dok se pljusak slijevao oko nas, po nama, i dobar dio kiše je završio u našim planinarskim cipelama, ruksacima, a bome i gaćama. Doslovno smo dobili vatreno krštenje planine. Svako od nas je taj događaj zapamtio drugačije. Tada nisam znala o ovom mjesto puno, osim suhoparnih činjenica: opisa staze i prosječnog vremena koliko do njega treba pješačiti. Zašto sam htjela doći na Velebit? Planinariti? Ne, moj motiv nije bilo planinarenje već fotografiranje planine, u tom trenutku nisam ni znala kako je prije gotovo stotinu godina jedan čovjek imao sličan motiv. Bio je to dr.Radivoj Simonović (1858.-1950.) čovjek fasciniran Velebitom, iako podrijetlom iz pitome i ravne Vojvodine imao je posebnu strast i želju posvetiti se dokumentiranju mjesta, vremena i običaja koje je nestajalo. Naravno Velebit nije nestao, no ljudi i običaji su se promijenili i/ili nestali. Ali da nije bilo njega i njegovih suputnika (Miroslava Hirtza, Josipa Poljaka, Ivana Gojtana, Ilije Šarinića, Dušana Jelkića i dr.)sigurno bi bili zakinuti za ove fascinantne fotografije i informacije koje je stvorio i skupljao. Pohodio je Velebit od 1903. do 1938 godine i snimio oko dvije tisuće fotografija. U današnje vrijeme digitalne fotografske hiperprodukcije možda je taj podatak pomalo smiješan, ali u to vrijeme to je bila impozantna količina foto materijala, koji je svojom kvalitetom i pokrivenim temama (op.a. geologija, etnografija, pejsaži, botanika) bila fascinantna. Zanimljivo je kako je Simonović svoj osamdeseti rođendan proslavio baš na Velebitu, svom drugom domu, gdje se od planine na taj rođendan i oprostio. Neimenovani vrh 1926 godine prozvan je Simonovića stapina njemu u čast, nažalost danas se taj vrh više tako ne zove, ali ako je netko doista zaslužio svojim djelom tako nešto to je bio on. Ono što bi bilo logično vidjeti za posjeta bilo kojem turističkom mjestu u Hrvatskoj na području Like, Primorja i naravno PP Velebit to bi bila knjiga sa Simonovićevim opusom posvećena tim krajevima i samom Velebitu. Za takve projekte treba suradnja između zbirki koje se nalaze u Hrvatskoj i Srbiji. Nadam se kako će do realizacije takvog projekta jednom i doći. A do tada prelistajte online digitalnu verziju knjige autora Bogdana Šekarića: https://bit.ly/3gjxLHK ,ako vas put nanese u Novi Sad navratite u Muzej Vojvodine i kupite svoj primjerak ove divne knjige. Onima koji nisu bili na Simonovićevoj izložbi u Hrvatskoj (2018. i 2019.) koja je održana u više gradova, imate kratak video u kojem je prikazan dio te izložbe: https://youtu.be/48BhlOuYO7E "...Mi još i danas ne poznajemo naš divni Velebit, šta sve ima na njemu! Velebit je muzej svega i svačega, veličanstven i božanstven muzej, kakvog je samo Bog mogao stvoriti, a kakvog ljudi ne mogu zamisliti." R.Simonović A i na ovo me je uputila: http://www.znet.hr/2011/04/ivica-dosen-zuti-i-edo-popovic-predstavili-knjigu-krvopja/?fbclid=IwAR0cwjplxaqikqq3je1nXpBtHdDm8QpUnpNl_rrdoTt4rlTiIq8V_v4u9WI
Maja Celing Celić
prije 3 godine
E da, kad bismo svi živjeli snove, gdje bi svijetu bio kraj ;) Žena je baš nadahnuće. E da, kad bismo svi živjeli snove, gdje bi svijetu bio kraj ;) Žena je baš nadahnuće.
Nutritiel: Nezamjenjivi minerali za vaše preživače
Rješenje za povećanje produktivnosti muznih krava kojim se postiže kvalitetna opskrba mineralima i bolje iskorištenje hrane predstavio je nedavno Timac Agro u sklopu svoj...
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje