eko @KLUB (946)

Suvremena vinarija Matić U istarskom trokutu Kaštelir , Višnjan , Vižinada smješteno je mnogo vinarija. Samo na području Višnjana njih čak 16 među kojima su Košeto, Prodan ,Poletti, Poleis, Aldo i Denis Bernobić a u Baškotima su Matići. Vin... Više [+]

Suvremena vinarija Matić

U istarskom trokutu Kaštelir , Višnjan , Vižinada smješteno je mnogo vinarija.
Samo na području Višnjana njih čak 16 među kojima su Košeto, Prodan ,Poletti, Poleis, Aldo i
Denis Bernobić a u Baškotima su Matići.
Vinogradarenjem i vinarenjem se obitelj bavi već šest generacija. Milenko je
zajedno sa svojim ocem Otaviom počeo buteljirati vina godine 1997. Do tada se vino
prodavalo u litarskim bocama i rinfuzi. Erik Matić je diplomirao na Agronomskom
fakultetu u Zagrebu prošle godine i sada zajedno sa ocem Milenkom udruženim
snagama idu u osvajanje vinskog tržišta. Erik je kao stipendist proveo četiri
mjeseca u Kaliforniji, prošao više vinarija a u najdubljem sjećanju mu je ostala
vinarija Merry Edvards ekološke orjentacije sa najsuvremenijim strojevima za
obradu. Sada ta iskustva zajedno sa ocem provodi u vlastitoj vinariji. Istra je
poznata po svojoj crvenici a uzgoj vinove loze daje odlične
rezultate na dovoljno mineralnim poljima i odličnoj nadmorskoj visini.
. Matići imaju svoja glavna polja Markovac (uz druge sorte tu je muškat
ruža i 75%muškata žutog), Rožino, Njive, Konfin i Vrh na visinama su od 275 do 290
metara. Vinarija ima pjenušac Apolon (80% glere i 20% malvazije), rose Eros
(85.ruže i 15% muškata žutog) , svježu malvaziju, Afroditu (malvazija odležana
godinu dana u drvu), chardonnay, merlot, teran, cabernet sauvignon i uskoro na tržištu cuvee
Dioniz (sastavljen od 5 sorti: merlot, cabernet sauvignon , game, borgonja i teran). Ukupno imaju
17.5 hektara od kojih je 10 malvazija, 1.5 ha chardonnaya, te po 1 ha ruže,
muškata žutog, merlota, terana i 0.75 cabernet sauvignona. Modernom mehanizacijom obrađuju
15 hektara starih nasada i 2.5 ha zasađenih 2021. (samo malvazija) a berbu
isključivo rade strojem. Matić je predočio prednosti takvog načina berbe.
Strojem koji visokom frekvencijom usisava bobe,peteljka i zeleno ostaju na trsu pa
jedan hektar uberu za nešto više od sata i u najkraćem mogućem
roku od dvadesetak minuta grožđe bude u podrumu na preradi. Bere se rano
ujutro prije izlaska sunca. Po svemu što se čulo na predstavljanju u Zagrebu u Češkom
domu na promotivnoj tribini "Vrijeme je ZA..."ovakav način berbe bez brojnih berača je efikasniji, brži i jeftiniji
Matići su na Vinistri dobili na desetke zlatnih i srebrnih medalja:
chardonnay je od 2008. četiri godine za redom bio zlatan i najbolje ocijenjeno vino
u ovoj kategoriji. Već 10 godina malvazija dobija zlato a 2019. i su se
pripetavali za šampionsko vino sa Marijanom Armanom a dvije godine kasnije sa
Bernobićem. Njihova odležana malvazija Afrodita iz 2019. je na IWC-u
2021.osvojila srebro sa najvećim brojem bodova te razine a na Decanteru 2022.
zlato sa velikih 95 bodova. Milenko je završio srednju poljoprivrednu školu u
Poreču i do kompletnog posvećivanja vinariji radio je u Agrolaguni.

Od osam vina koja se kušalo nazočni sommelieri posebno su opisali četiri.

Chardonnay 2023.13%alkohola i 5.7 g/L kiselina je slamnato žute boje sa zelenim nijansama,
kristalno bistro, intezivnog mirisa na bijelo voće (jabuka, vinogradarska breskva).elegantnog tijela sa puno mineralnosti sazrijevanjem će dobitidodatnu kvalitetu. Ovaj chardonnay je na velikoj zimskoj smotri u Gračišću osvojio zlato sa 86 bodova. Sommelier Lugarić gastronomski preporučuje carrpaccio od tune, pečenu škarpinu ili puretinu sa šparogama i pljukancima.

Malvazija Afrodita 2021 13.4 %alkohola i 6.4 g/L kiselina, perjanica je vinske kuće.Matić . Nakon fermentacije 10 do 15 dana vino odležava godinu dana u 500-litarskim bačvama od francuskog hrasta. Vino je zelenkasto žute boje , kristalno bistro intezivnog mirisa po cvjetno- voćnim aromama sa primjesama citrusa i tropskoga voća. Grožđe za ovo vino bere se sa položaja Rožino. Robusno je i kao takvo može biti dobar par uz mesna jela,istarski žgvacet, kozlića, vitello tonnato (hladna,narezana teletina) i biftek od boškarina.

Teran 2019 13% alkohola i 6.4 g/L kiseline je vodeća istarska crna sorta. Vino
koje sa umjerenom količinom šećera (ovdje je ostatak 1.9) i visokom kiselinom 6.4
uz reducirani prinos može dati odlično dugotrajno vino. Darko Lugarić se prisjeća i
onih starih 15-estak godina. Rubinsko crvene boje (zečja krv) s
ljubičastim tonovima. Na nosu i u ustima osjeti se crno i crveno voće (višnja,
maline), miris duhana, papar, živi tanini... Elegantnog tijela, suh, pitak , visoke
kiseline sa svim karakteristikama sorte. U ovom vinu osjeća se utjecaj drva a
pomalo zbunjuje još uvijek visoka kiselina. Upravo to daje nadu da će ovo vino tek za koju godinu doživjeti vrhunac.

Muškat ruža 2023 11% alkohola i 5.8 g/L kiseline je vino Poreštine. Sortno prepoznatljivo, nježnih mirisa ruže, voće, malina.Ima ostatak šećera od 40 grama i time je postignut puni sklad , odnosno fini balans između šećera i kiseline. Lagane je tanične strukture i niskog alkohola. Ovo vino odlično pristaje uz slastice počevši od pince do kremastih i suhih kolača. Sorta je nastala na pokušalištu Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču još u vremenu Austro-Ugarske i dalje se širila u Italiju i u, Južni Tirol. Cvijet je jednospolan a kao oprašivači služe sorte toga kraja teran, hrvatica i borgonja.Zbog toga i osjetljivosti nije za očekivati dobar urod svake godine.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

ŠKRLETOVO Manifestacija ŠkrletOvO održana je 6. travnja 2024. godine u Hotelu Sport u Ivanić-Gradu. Od 2018. godine, ovo događanje ima za cilj popularizaciju škrleta, jedinstvene sorte s moslavačkih brežuljaka. „Uz kušanje vina različitih p... Više [+]

ŠKRLETOVO

Manifestacija ŠkrletOvO održana je 6. travnja 2024. godine u Hotelu Sport u Ivanić-Gradu. Od 2018. godine, ovo događanje ima za cilj popularizaciju škrleta, jedinstvene sorte s moslavačkih brežuljaka. „Uz kušanje vina različitih proizvođača iz našeg kraja, promičemo Moslavinu kao regiju i Ivanić-Grad, a škrlet kao autohtonu sortu vina ovog kraja sljubljujemo s hranom kako bi dobili lijepu zaokruženu priču“, istaknuo je gradonačelnik Grada Ivanić-Grada Javor Bojan Leš.
Proizvođači okupljeni u Udrugu škrlet Moslavina već sedam godina promoviraju škrlet i rade na njegovoj popularizaciji. Škrlet je autohtona sorta kontinentalne Hrvatske, a poglavito šire zagrebačke regije. Na tu temu održan je panel koji je vodila prof. dr. Zvjezdana Marković sa Agronomskog fakulteta. Izvanredna profesorica na Agronomskom fakultetu Ana-Marija Jagatić Korenika istaknula je kako je na svjetskoj, pa tako i na hrvatskoj razini izražen pad proizvodnje i potrošnje vina. Prisutan je i velik negativan utjecaj klimatskih promjena koje imaju loš utjecaj na proizvodnju, poglavito u ekološkom vinogradarstvu a nedostaje i radne snage.

Vinski publicist Saša Špiranec naglasio je kako već duže vrijeme ljudi piju manje, no piju bolje i kvalitetnije. Ističe se povećana količina prodaje vina u buteljama. Trendovi se mijenjaju, a nove vinarije stalno se pojavljuju. Vinski turizam sve se više širi, dogodila se eksplozija interesa za vino, pa tako i vinari svojom kvalitetom i marketingom na tržištu sve više rastu. Kultura vina se izgradila, ljudi danas razmišljaju što jedu i što piju, cijene ono što imaju ispred sebe i pokušavaju razumijevati sadržaj čaše.

O tome kako trendovi na modernoj vinskoj sceni mogu utjecati na proizvodnju govori i činjenica da u posljednje vrijeme sve više raste potražnja i proizvodnja rosé i pjenušavih vina. U Hrvatskoj se proizvodi 75% bijelih vina. To dokazuju malvazija i graševina koja su u samom vrhu prihvaćenih autohtonih hrvatskih sorti, a tu je i ulaznica za škrlet.
Elegantna vina danas su cjenjenija, a škrlet odgovara tom trendu. Dodatna promocija uz povećanje proizvodnje moraju biti imperativ za budućnost u cilju njegovog snažnijeg prodora na tržište i popularizacije u javnosti.

O povezivanju vinarstva i turizma, Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada, rekla je "Turisti žele cjelovito iskustvo, strukturirani proces od dolaska do odlaska, uz primjenjivu interpretaciju vinske baštine. U kontekstu održivog turizma poljoprivredu gledamo kao cjelinu. Ulaganja u kušaonice su izrazito financijski zahtjevna, no ona će na kraju duže zadržati gosta koji će biti zainteresiran i za ponovni dolazak. Dobra organizacija, prometna dostupnost i uređenje vinarija velike su prednosti našeg kraja koje cijene i vrednuju današnji turisti.“

Sommelier Tomo Jakopović održao je radionicu o potencijalima škrleta u gastronomiji tijekom koje se uživalo u sljubljivanju različitih stilova škrleta s delikatnim zalogajima iz cijele Hrvatske.

Gipsy jazz band "Oridano" upotpunio je večer u promenadnom kušanju šrkleta 12 vrhunskih vinara. Kušalo se vina; Kezele, Voštinić – Klasnić, Florijanović, OPG Ivan Kosovec, Klet Romić, Glavica, Seletković, Košutić, Lagena Winery, OPG Zoran Jančar, Miklaužić i Mikša.

Organizatori događaja bili su Turistička zajednica Ivanić-Grada i Udruga škrlet Moslavina, a za koordinaciju projekta bili su zaduženi vinska promotorica Ivana Pranjić i Janko Kezele, predsjednik Udruge Škrlet Moslavina
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: TZ Ivanić- Grad

Vinum Academicum Akademska vina Zlatne doline pod vodstvom doc.dr.sc Berislava Andrlića, prodekana za razvoj i poslovanje, stvaraju se na požeškom Fakultetu turizma i ruralnog razvoja. Požeška Zlatna dolina jedan je od nazjnačajnijih vinogr... Više [+]

Vinum Academicum

Akademska vina Zlatne doline pod vodstvom doc.dr.sc Berislava Andrlića, prodekana za razvoj i poslovanje, stvaraju se na požeškom Fakultetu turizma i ruralnog razvoja.
Požeška Zlatna dolina jedan je od nazjnačajnijih vinogradarskih krajeva Hrvatske. Povijest uzgoja vinove loze na ovom prostoru seže još od Rimljana, koji su je i nazvali „zlatnom“ (Vallis Aurea) upravo zbog – zlatne vinske kapljice, odnosno izvrsne kvalitete vina. Čak i nakon nesretne filoksere, u drugoj polovici 19. stoljeća, ovaj je kraj bio među prva tri u Hrvatskoj u kojima je započela obnova nasada po naputku vinogradarskih stručnjaka sa Austrougarskog dvora. Zlatna dolina danas je sinonim za vinsku izvrsnost, a upravo ovdje počinje i priča o novom vinskom brendu Vinum Academicum.
Na osam ha površine, studenti požeškog Fakulteta turizma i ruralnog razvoja, koji je odnedavno dio osječkog Sveučilišta, uzgajaju 12 sorti vinove loze. Uz najznačajniju i domicilnu graševinu, tu su još sauvignon blanc, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, muškat žuti, merlot, pinot crni, zweigelt, cabernet sauvignon i syrah. Uz stručnu pomoć svojih profesora i mentora - među kojima su i neki od najznačajnijih enologa istočne Hrvatske, poput doc.dr.sc Josipa Mesića - stvaraju vrhunska, pretežno monosortna vina koja su odnedavno brendirana i plasirana na tržište pod nazivom Vinum Academicum.
„Vina proizvedena na našem Fakultetu već otprije imaju svoje vjerne kupce, no smatramo da snažnijim brendiranjem ovih vina širimo i glas o uspjesima naših studenata – koji nerijetko prelaze granice Hrvatske. Stoga smo odlučili postati tržišno vidljiviji.“ - ističe doc.dr.sc Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje, inicijator (re)dizajna brenda Vinum Academicum
Dizajn etiketa potpisuje.Vanja Cuculić, a kao središnji motiv preuzete su poznate Rudinske glave – kamene konzole s isklesanim ljudskim licima i cijelim ljudskim figurama koje potječu iz Srednjeg vijeka, a danas se čuvaju u Gradskom muzeju Požega.
Na prezentaciji brenda Vinum Academicum u zagrebačkom diWine Baru predstavljeno je sedam etiketa, sljubljenih sa prigodnim malim zalogajima. Kušalo se Sivi pinot sa položaja Kumovo, Chardonnay, Bijeli pinot, Merlot, Cabernet Sauvignon, dva arhivska Syraha iz 2013 i 2011 godine, te izbornu berbu Crnog pinota. Vina su prezentirali predstavnici Fakulteta doc.dr.sc Josip Mesić, doc.dr.sc Berislav Andrlić te nastavnik ing Tomislav Soldo.
Svo grožđe za ova vina uzgojeno je u vlastitim vinogradima, te je prerađeno u fakultetskom podrumu i laboratoriju. Studij turizma i enogastronomije sve je traženiji obrazovni smjer, što ne čudi obzirom na značaj turističkog sektora u ukupnoj ekonomiji Hrvatske, ali i na značenje enogastronomije kao sve važnijeg „alata“ u brendiranju turističkih odredišta.
Ova vina predstavljaju apsolutnu vrijednost za novac. Tržišne cijene ovih butelja, kreću se između 5 i 9 EUR što ih čini pristupačnima za svačiji džep.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Irena Lučić, diWine Croatia