chardonnay @KLUB (95)

Suvremena vinarija Matić U istarskom trokutu Kaštelir , Višnjan , Vižinada smješteno je mnogo vinarija. Samo na području Višnjana njih čak 16 među kojima su Košeto, Prodan ,Poletti, Poleis, Aldo i Denis Bernobić a u Baškotima su Matići. Vin... Više [+]

Suvremena vinarija Matić

U istarskom trokutu Kaštelir , Višnjan , Vižinada smješteno je mnogo vinarija.
Samo na području Višnjana njih čak 16 među kojima su Košeto, Prodan ,Poletti, Poleis, Aldo i
Denis Bernobić a u Baškotima su Matići.
Vinogradarenjem i vinarenjem se obitelj bavi već šest generacija. Milenko je
zajedno sa svojim ocem Otaviom počeo buteljirati vina godine 1997. Do tada se vino
prodavalo u litarskim bocama i rinfuzi. Erik Matić je diplomirao na Agronomskom
fakultetu u Zagrebu prošle godine i sada zajedno sa ocem Milenkom udruženim
snagama idu u osvajanje vinskog tržišta. Erik je kao stipendist proveo četiri
mjeseca u Kaliforniji, prošao više vinarija a u najdubljem sjećanju mu je ostala
vinarija Merry Edvards ekološke orjentacije sa najsuvremenijim strojevima za
obradu. Sada ta iskustva zajedno sa ocem provodi u vlastitoj vinariji. Istra je
poznata po svojoj crvenici a uzgoj vinove loze daje odlične
rezultate na dovoljno mineralnim poljima i odličnoj nadmorskoj visini.
. Matići imaju svoja glavna polja Markovac (uz druge sorte tu je muškat
ruža i 75%muškata žutog), Rožino, Njive, Konfin i Vrh na visinama su od 275 do 290
metara. Vinarija ima pjenušac Apolon (80% glere i 20% malvazije), rose Eros
(85.ruže i 15% muškata žutog) , svježu malvaziju, Afroditu (malvazija odležana
godinu dana u drvu), chardonnay, merlot, teran, cabernet sauvignon i uskoro na tržištu cuvee
Dioniz (sastavljen od 5 sorti: merlot, cabernet sauvignon , game, borgonja i teran). Ukupno imaju
17.5 hektara od kojih je 10 malvazija, 1.5 ha chardonnaya, te po 1 ha ruže,
muškata žutog, merlota, terana i 0.75 cabernet sauvignona. Modernom mehanizacijom obrađuju
15 hektara starih nasada i 2.5 ha zasađenih 2021. (samo malvazija) a berbu
isključivo rade strojem. Matić je predočio prednosti takvog načina berbe.
Strojem koji visokom frekvencijom usisava bobe,peteljka i zeleno ostaju na trsu pa
jedan hektar uberu za nešto više od sata i u najkraćem mogućem
roku od dvadesetak minuta grožđe bude u podrumu na preradi. Bere se rano
ujutro prije izlaska sunca. Po svemu što se čulo na predstavljanju u Zagrebu u Češkom
domu na promotivnoj tribini "Vrijeme je ZA..."ovakav način berbe bez brojnih berača je efikasniji, brži i jeftiniji
Matići su na Vinistri dobili na desetke zlatnih i srebrnih medalja:
chardonnay je od 2008. četiri godine za redom bio zlatan i najbolje ocijenjeno vino
u ovoj kategoriji. Već 10 godina malvazija dobija zlato a 2019. i su se
pripetavali za šampionsko vino sa Marijanom Armanom a dvije godine kasnije sa
Bernobićem. Njihova odležana malvazija Afrodita iz 2019. je na IWC-u
2021.osvojila srebro sa najvećim brojem bodova te razine a na Decanteru 2022.
zlato sa velikih 95 bodova. Milenko je završio srednju poljoprivrednu školu u
Poreču i do kompletnog posvećivanja vinariji radio je u Agrolaguni.

Od osam vina koja se kušalo nazočni sommelieri posebno su opisali četiri.

Chardonnay 2023.13%alkohola i 5.7 g/L kiselina je slamnato žute boje sa zelenim nijansama,
kristalno bistro, intezivnog mirisa na bijelo voće (jabuka, vinogradarska breskva).elegantnog tijela sa puno mineralnosti sazrijevanjem će dobitidodatnu kvalitetu. Ovaj chardonnay je na velikoj zimskoj smotri u Gračišću osvojio zlato sa 86 bodova. Sommelier Lugarić gastronomski preporučuje carrpaccio od tune, pečenu škarpinu ili puretinu sa šparogama i pljukancima.

Malvazija Afrodita 2021 13.4 %alkohola i 6.4 g/L kiselina, perjanica je vinske kuće.Matić . Nakon fermentacije 10 do 15 dana vino odležava godinu dana u 500-litarskim bačvama od francuskog hrasta. Vino je zelenkasto žute boje , kristalno bistro intezivnog mirisa po cvjetno- voćnim aromama sa primjesama citrusa i tropskoga voća. Grožđe za ovo vino bere se sa položaja Rožino. Robusno je i kao takvo može biti dobar par uz mesna jela,istarski žgvacet, kozlića, vitello tonnato (hladna,narezana teletina) i biftek od boškarina.

Teran 2019 13% alkohola i 6.4 g/L kiseline je vodeća istarska crna sorta. Vino
koje sa umjerenom količinom šećera (ovdje je ostatak 1.9) i visokom kiselinom 6.4
uz reducirani prinos može dati odlično dugotrajno vino. Darko Lugarić se prisjeća i
onih starih 15-estak godina. Rubinsko crvene boje (zečja krv) s
ljubičastim tonovima. Na nosu i u ustima osjeti se crno i crveno voće (višnja,
maline), miris duhana, papar, živi tanini... Elegantnog tijela, suh, pitak , visoke
kiseline sa svim karakteristikama sorte. U ovom vinu osjeća se utjecaj drva a
pomalo zbunjuje još uvijek visoka kiselina. Upravo to daje nadu da će ovo vino tek za koju godinu doživjeti vrhunac.

Muškat ruža 2023 11% alkohola i 5.8 g/L kiseline je vino Poreštine. Sortno prepoznatljivo, nježnih mirisa ruže, voće, malina.Ima ostatak šećera od 40 grama i time je postignut puni sklad , odnosno fini balans između šećera i kiseline. Lagane je tanične strukture i niskog alkohola. Ovo vino odlično pristaje uz slastice počevši od pince do kremastih i suhih kolača. Sorta je nastala na pokušalištu Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču još u vremenu Austro-Ugarske i dalje se širila u Italiju i u, Južni Tirol. Cvijet je jednospolan a kao oprašivači služe sorte toga kraja teran, hrvatica i borgonja.Zbog toga i osjetljivosti nije za očekivati dobar urod svake godine.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Vinum Academicum Akademska vina Zlatne doline pod vodstvom doc.dr.sc Berislava Andrlića, prodekana za razvoj i poslovanje, stvaraju se na požeškom Fakultetu turizma i ruralnog razvoja. Požeška Zlatna dolina jedan je od nazjnačajnijih vinogr... Više [+]

Vinum Academicum

Akademska vina Zlatne doline pod vodstvom doc.dr.sc Berislava Andrlića, prodekana za razvoj i poslovanje, stvaraju se na požeškom Fakultetu turizma i ruralnog razvoja.
Požeška Zlatna dolina jedan je od nazjnačajnijih vinogradarskih krajeva Hrvatske. Povijest uzgoja vinove loze na ovom prostoru seže još od Rimljana, koji su je i nazvali „zlatnom“ (Vallis Aurea) upravo zbog – zlatne vinske kapljice, odnosno izvrsne kvalitete vina. Čak i nakon nesretne filoksere, u drugoj polovici 19. stoljeća, ovaj je kraj bio među prva tri u Hrvatskoj u kojima je započela obnova nasada po naputku vinogradarskih stručnjaka sa Austrougarskog dvora. Zlatna dolina danas je sinonim za vinsku izvrsnost, a upravo ovdje počinje i priča o novom vinskom brendu Vinum Academicum.
Na osam ha površine, studenti požeškog Fakulteta turizma i ruralnog razvoja, koji je odnedavno dio osječkog Sveučilišta, uzgajaju 12 sorti vinove loze. Uz najznačajniju i domicilnu graševinu, tu su još sauvignon blanc, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, muškat žuti, merlot, pinot crni, zweigelt, cabernet sauvignon i syrah. Uz stručnu pomoć svojih profesora i mentora - među kojima su i neki od najznačajnijih enologa istočne Hrvatske, poput doc.dr.sc Josipa Mesića - stvaraju vrhunska, pretežno monosortna vina koja su odnedavno brendirana i plasirana na tržište pod nazivom Vinum Academicum.
„Vina proizvedena na našem Fakultetu već otprije imaju svoje vjerne kupce, no smatramo da snažnijim brendiranjem ovih vina širimo i glas o uspjesima naših studenata – koji nerijetko prelaze granice Hrvatske. Stoga smo odlučili postati tržišno vidljiviji.“ - ističe doc.dr.sc Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje, inicijator (re)dizajna brenda Vinum Academicum
Dizajn etiketa potpisuje.Vanja Cuculić, a kao središnji motiv preuzete su poznate Rudinske glave – kamene konzole s isklesanim ljudskim licima i cijelim ljudskim figurama koje potječu iz Srednjeg vijeka, a danas se čuvaju u Gradskom muzeju Požega.
Na prezentaciji brenda Vinum Academicum u zagrebačkom diWine Baru predstavljeno je sedam etiketa, sljubljenih sa prigodnim malim zalogajima. Kušalo se Sivi pinot sa položaja Kumovo, Chardonnay, Bijeli pinot, Merlot, Cabernet Sauvignon, dva arhivska Syraha iz 2013 i 2011 godine, te izbornu berbu Crnog pinota. Vina su prezentirali predstavnici Fakulteta doc.dr.sc Josip Mesić, doc.dr.sc Berislav Andrlić te nastavnik ing Tomislav Soldo.
Svo grožđe za ova vina uzgojeno je u vlastitim vinogradima, te je prerađeno u fakultetskom podrumu i laboratoriju. Studij turizma i enogastronomije sve je traženiji obrazovni smjer, što ne čudi obzirom na značaj turističkog sektora u ukupnoj ekonomiji Hrvatske, ali i na značenje enogastronomije kao sve važnijeg „alata“ u brendiranju turističkih odredišta.
Ova vina predstavljaju apsolutnu vrijednost za novac. Tržišne cijene ovih butelja, kreću se između 5 i 9 EUR što ih čini pristupačnima za svačiji džep.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Irena Lučić, diWine Croatia

Cijeđenje ili turnjanje komine, Chardonnay #RuralFoto #Proizvodnja

Vinogradi u Lici i Gorskom kotaru - jedan je od prijedloga kojega je iznjedrio projekt "Crovizone - prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama", a o čemu je danas bilo riječi na završnoj konferenciji održanoj na Ekonomskom faku... Više [+]

Vinogradi u Lici i Gorskom kotaru - jedan je od prijedloga kojega je iznjedrio projekt "Crovizone - prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama", a o čemu je danas bilo riječi na završnoj konferenciji održanoj na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

"Potvrdili smo prisutnost klimatskih promjena i na više načina ih dokazali, a između ostalog iznjedrili više prijedloga kako prilagoditi vinogradarsku proizvodnju novim uvjetima i kroz određeni period prilagoditi vinogradarske zone novim uvjetima", rekao je Marko Karoglan redoviti profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji je uz Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu te Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu partner na ovom projektu.

Kaže da su uvjeti prilagodbe isti i za kontinentalni i za primorski dio Hrvatske. Odnose se prije svega na poduzimanje i promjenu određenih ampelotehničkih zahvata koje se obavljaju u vinogradima, a koje treba prilagoditi novim uvjetima. Prije svega se misli na prilagodbu uzgojnih oblika, zahvata zelenog reza, termina berbe koji postaju sve raniji.

Dodaje da treba razmišljati i o navodnjavanju kao neizostavnoj mjeri, ali i deficitu navodnjavanja jer je voda vrlo bitan resurs koji je ograničen, posebno u svjetlu klimatskih promjena.

"Osim toga, moramo razmišljati i o prilagodbi sortimenta. Većina sorti na koje smo se tradicionalno navikli je dobra, ali postoje nove koje treba razmotriti i dati im priliku. Konačno, ono o čemu definitivno moramo uzeti u obzir je širenje vinogradarskih područja na neka nove zone, regije, a malo su hladnije i kao takve bi bile pogodnije za vinogradarsku proizvodnju", kaže Karoglan misleći na dijelove gorske Hrvatske koji su se do sada smatrali nepogodnima za uzgoj vinove loze.

"Izračun agroklimatskih indeksa pokazuje da bi rubna područja Like i Gorskog kotara mogla biti vinogradarska zona "A" i u novim vremenima zanimljiva područja za uzgoj vinove loze", otkrio je.

Kaže kako su se pri istraživanju držali tradicionalnih sorata, istraživali su one koje su najraširenije u Hrvatskoj, pratili ih kroz duži period. Riječ je o o graševini, malvaziji istarskoj, plavcu malom i nekim internacionalnim sortama poput chardonnaya, merlota i drugih.

"Nismo puno zadirali u autohtone sorte kojih Hrvatska ima jako puno, a što planiramo obuhvatiti sljedećim istraživanjem. Međutim, ono što vidimo, temeljem istraživanja navedenih, i one polako izlaze iz svog uobičajenog areala. Graševina koja je bila tipična za Slavoniju, polako sve bolje rezultate daje u nekim hladnijim područjima, u zapadnim, sjeverozapadnim područjima Hrvatske", navodi ovaj stručnjak koji zaključuje da su vinogradari i vinari svjesni situacije te da već provode određene mjere i zahvate kako u vinogradu tako i u podrumu.

Chardonnay ili Žilavka?

Poletti Xmas Crno vino ukusnije je ako ga pijete uz glazbu Jimija Hendrixa ili Rolling Stonesa a i bijelo ima svoje glazbene miljenike, pokazalo je istraživanje škotskih znanstvenika na Sveučilištu Edinburgh. Stručnjaci su otkrili da okus c... Više [+]

Poletti Xmas
Crno vino ukusnije je ako ga pijete uz glazbu Jimija Hendrixa ili Rolling Stonesa a i bijelo ima svoje glazbene miljenike, pokazalo je istraživanje škotskih znanstvenika na Sveučilištu Edinburgh. Stručnjaci su otkrili da okus cabernet sauvignona jača kad se pije uz "jaku i tešku glazbu" a chardonnay bolje prija uz "poletne i osvježavajuće" melodije.
Na temu sljubljivanja vina i glazbe diWine Bar odlučio je provesti istraživanje uz pomoć renomiranog istarskog vinara Petera Polettija – najboljeg DJ-a među vinarima i najboljeg vinara među DJ-ima, koji već godinama prakticira spajanje vina i glazbe.
Večer pod nazivom Poletti Xmas sastojalo se od radionice sljubljivanja vina, hrane i glazbe namijenjene predstavnicima medija i vinskim profesionalcima, te od druženja namijenjenog ljubiteljima vina koji su uz Poletti malvaziju, teran i ukusne plate uživali u zvucima biranih vinila koje je Poletti puštao tijekom večeri.
Na radionici predstavljena su četiri vina, koja su udruženim snagama prezentirali otac Piero i sin Matteo Poletti, nasljednik ugledne vinarije koja je ove godine proslavila 180 godina postojanja. Piero Poletti, je objasnio temeljne principe sljubljivanja vina i glazbe: „Kada biram glazbu uz neko vino, to vino zamislim kao osobu. Zapitam se je li staro ili mlado, je li muško ili žensko, kako izgleda, je li nježno i elegantno ili pak snažno i robusno. Tada mi spontano u glavi dolaze ideje za pjesme koje bi takva osoba slušala, odnosno koje odgovaraju s određenim vinom.“
Prvo vino, Malvazija 2021 sljubljena je sa zalogajima od mozarelle u umaku od vrhnja i jogurta sa koricom limete, uz koje se slušalo Fresh od Cool And The Gang i klasik Tea For Two od Nat King Colea. Nešto ozbiljnija, odležana Malvazija Classica i brie sljubljeni su sa pjesmom Bee Geesa How Deep Is your Love. "Merlot 1842.", kupaža iste sorte iz dvije različite godine (2016. i 2018.) sljubljen s paštetom od tune, spojen je s pjesmom Misty Arethe Franklin i s Wild Horses od Rolling Stonesa. . Posljednje vino, Cabernet sauvignon sljubljen je uz Barry Whitea i pjesmu Baby Blues.
U nastavku večeri, gosti diWine Bara popunjenog do zadnjeg mjesta uživali su u biranim pjesmama od 1920-tih do 1980-tih, te u duhovitim Pierovim anegdotama iz vremena kada je radio kao DJ.
Vinarija Poletti uzgaja vinovu lozu na devet ha vlastitih vinograda i ima sedam vinskih etiketa. "Ako želiš raditi vino, neka bude onakvo kakvo bi i sam želio piti." - prisjeća se Piero Poletti riječi svoga oca, koji ga je u ranoj dobi uveo u svijet vinarstva. Upravo su te riječi bile glavna motivacija Peteru Polettiju u vrijeme socijalizma kada je vinarstvo Istre patilo od nametnutog sindroma visokih prinosa i niske kvalitete. Jedan je od prvih vinara koji se odvažio proizvoditi kvalitetno vino po visokoj cijeni, što je u početku dočekano sa podsmijehom od strane kolega i prekupaca, a sama obitelj pretrpjela je financijski vrlo izazovno razdoblje. Zato si danas vinarija Poletti može priuštiti da, primjerice, njihov Cabernet sauvignon odležava pet godina u podrumu, a zatim bude nagrađen na svjetskom natjecanju The Global Cabernet Sauvignon Masters 2020 kao peti najbolji Cabernet Sauvignon u svijetu. Osim ka ekološkom vinarstvu, obitelj se sve više okreće prema vinskom turizmu. Zajedno sa suradnicom Jasnom Matić prije nekoliko godina renovirali su staru kuću u središtu Poreča i pretvorili je u eno-gastro hram pod nazivom Wine & Food Casa Manzolin.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Irena Lučić

Barunov svjetski pjenušac Hrvatska boutique vinarija Barun predstavila je pjenušac 100+ od grožđa iz vinograda starijeg od 100 godina u Dolini kardinala u okolici Krašića. „Zlatne je boje, na granici sa starim zlatom. Mirisom dominira zrela... Više [+]

Barunov svjetski pjenušac

Hrvatska boutique vinarija Barun predstavila je pjenušac 100+ od grožđa iz vinograda starijeg od 100 godina u Dolini kardinala u okolici Krašića.
„Zlatne je boje, na granici sa starim zlatom. Mirisom dominira zrela marelica, a prvi gutljaj podsjeća na najfiniju krušku. Potom se osjete vinogradarska breskva i sočna zrela jabuka pa prekrasni nježni tanini koji iznimno dugo miluju usta. Gust je, gotovo uljnat i lijeno se ljulja u čaši, a prepun je sitnih mjehurića. Pojavljuje se i aroma korice kruha, tipična za zrele pjenušce, a ovaj je doista zreo!“– govori vinski kritičar, ocjenjivač i publicist Ivo Kozarčanin.

Vinograd na položaju Gorice obitelj Barundić kupila je prije 30 godina od osamdesetogodišnjaka koji se nije sjećao kad je sađen. Više od deset sorata raste u njemu, među ostalima štajerska belina, graševina, kraljevina, muškat bijeli, muškat žuti, plavec žuti, plemenka. Tijekom proljetnog druženja u vinogradu s prijateljima, Ivanom Dropuljićem, direktorom Festivala Vino.com, novinarom i vinskim kritičarem Željkom Suhadolnikom te Ivom Kozarčaninom dogovorili su se da će to grožđe izdvojiti i pokušati napraviti posebno vino. Berba je bila u kolovozu 2018., druga fermentacija u boci pokrenuta je u srpnju 2019., a degoržiran je, dakle pripremljen za tržište, u listopadu 2022. Ovom pjenušcu nije dodavan ekspedicijski liker kojim se reguliraju arome i slatkoća pa je sasvim suh. Napunjene su 252 magnum boce ovog ekskluzivnog pjenušca.

Priča o vinima Barun i obitelji Barundić je priča o uspjehu u koji je utkano puno ljubavi i dugogodišnjeg velikog rada. Na nekoliko lokacija u i oko Krašića, u Dolini kardinala, peteročlana obitelj prema vinogradu se odnosi s puno pažnje i ljubavi. Od djedova i baka naučili su osnove koje su bile temelj današnjem uspjehu. Učili su i od drugih vinara i na vlastitim pogreškama.

“Prije 12 godina odlučili smo se ozbiljnije baviti proizvodnjom vina. Prvi pjenušac bio je iz berbe 2013. Moji roditelji uvijek bi iz Francuske donosili pjenušce koje smo s veseljem kušali. Dosta smo putovali po Francuskoj, Italiji, Americi, i drugim vinskim odredištima te smo tako došli na ideju da počnemo proizvoditi pjenušac. Po struci nisam agronom te smo angažirali stručnjaka Gorana Marmilića koji nas je uveo u ekološku proizvodnju. Tu se razvila još veća strast i nastavili smo tim putem!”– govori Josip Barundić.

Ova boutique vinarija godišnje proizvede između 25 i 28 tisuća boca pjenušaca. Za prvi pjenušac 2013. dobili su nagradu za najbolji kontinentalni pjenušac na 47. Izložbi vina kontinentalne Hrvatske.

“Kod nas u obitelji žene su pokretačice svega. Josipova baka bila je veliki radnik kao i mama koja je željela nastaviti tradiciju vinogradarstva u obitelji. Kada postoji srast prema vinu nije problem orezivati trsove danima što smo mi i radile. Ja sam to zavoljela, a da nisam bila niti svjesna. Prije 12 godina Josipovi roditelji su nam prepustili posao, a mi smo ga s veseljem nastavili. Oduvijek se znala ljubav ove obitelji prema vinima i vinogradima!”– ističe Mara Barundić koja je ljubav prema vinogradima prenijela i na njihovu djecu - kćer Anamari te sinove Josipa i Tomislava.

Mara i Josip Barundić sa sinovima Josipom i Tomislavom, predstavili su i Seigneur 2019., prvi chardonnay iz njihova vinograda na položaju Kremenica. Grožđe je macerirano dva tjedna, a vino nakon fermentacije dvije godine njegovano na finom talogu čime se u njemu razviju složenije arome i jedinstvena punoća. Napunili su 2500 butelja ovog vina uz koje su posluženi carpaccio od kozica s kaparima i cvijetom soli te rižoto sa škampima.
Treći novi adut vinarije Barun je Perle noir, crveni pjenušac od crnog pinota iz berbe 2017. Maceracija i fermentacija grožđa trajale su 50 dana, odnjegovan je 150 dana na finom talogu u bačvi i potom je pokrenuta druga fermentacija u boci u kojoj je na finom talogu proveo još 50 mjeseci. Pjenušac je dovoljno svjež za vratinu na roštilju, dovoljno snažan za nježno pečen steak i dovoljno fin za kolač od crne čokolade s borovnicama i čilijem, a zahvaljujući finim taninima ovom je prilikom bio dobro društvo i tatarskom bifteku.
Poker novih vina “zaokružen” je Cardinalom 2016., crnim pinotom iz vinograda posađenog na terenu koji je vlasništvo krašićke Župe presvetog trojstva, a obrađivao ga je i Alojzije Stepinec tijekom boravka u Krašiću. Nakon 50 dana maceracije na niskoj temperaturi, vino je dvije godine odležalo u bačvicama od hrvatskog i francuskog hrasta, a napunjeno je 215 magnum boca. Toliko je 2016. u svijetu bilo kardinala. Uz ovaj zreli, ali iznimno elegantni crnjak uživalo se i u confitu od patke s mlincima te ciklom sa hrenom.
Prezentacija je poslužila i kao svojevrsni enogastro putokaz za predstojeće blagdane, a lijepu je večer posebno začinila i glasovita violončelistica Ana Rucner. Odsvirala je temu iz Carmine burane Carla Orfa te Odu radosti Ludwiga van Bethovena toliko strasno da joj je prvi put u karijeri puknula struna na gudalu. Zbog toga je na kraju ovog vinskog putovanja prekrasno otpjevala romsku himnu Đelem, đelem.
Vina Barun tako su zaokružila broj etiketa na deset. Dosad su imali tri pjenušca, Elegance od manzonija, muškatni i slađi Amoureux te Le Rosé od crnog pinota, kao i tri mirna vina: Graševinu, Manzoni i Marquiz od crnog pinota.
Pjenušac 100+ Pas dosage 2018. obiteljska vinarija Barun iz Krašića predstavila je u najvišem zagrebačkom ugostiteljskom prostoru Rooftop Lateralu.
Danas su vina Barun na vinskim kartama ponajboljih hrvatskih restorana i vinoteka.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Vivodina na vinskoj Spitzi U zagrebačkom diWine Baru održana je još jedna Vinska Shpitza. Riječ je o manifestaciji koja je kombinacija vinske edukacije i kušanja vina, a ovoga se puta zagrebačkoj publici predstavila regija Vivodina. Iako im... Više [+]

Vivodina na vinskoj Spitzi
U zagrebačkom diWine Baru održana je još jedna Vinska Shpitza. Riječ je o manifestaciji koja je kombinacija vinske edukacije i kušanja vina, a ovoga se puta zagrebačkoj publici predstavila regija Vivodina.
Iako ima višestoljetnu tradiciju vinarstva i vinogradarstva, te vrlo kvalitetna vina, Vivodina je relativno nepoznata vinska regija. No tamošnji vinari namjeravaju to promijeniti, te su odlučili svijetu pokazati svoje pravo lice. Naime, čitavo područje Kupa postaje sve traženija gastro destinacija – osim megapopularnog Štrudlafesta u Jaškovu, koji je pronašao svoje mjesto čak i u Guinessovoj knjizi rekorda, regija postaje sve poznatija po dobroj janjetini i ponudi tradicionalne kontinentalne hrane a uz dobru hranu i vina su sve bolja.
Na Vinskoj shpitzi vinoljupcima se predstavilo pet vinarija: Lešćanec, Darko Vrbanek, Viktorovski, Frlan i Šoštar.
Vinarija Lešćanec smještena na obroncima Plešivice u kojoj se vinogradarsko i vinarsko znanje prenosi s koljena na koljeno. U obitelji svi rade zajedno ali ipak, najviše vremena u vinogradu i u podrumu odrađuje ženska ruka, mame Ljiljane koja je glavna i odgovorna za kvalitetu vina, pa se može reći kako ona daje ženski dodir svim Lešćanec etiketama. Vinogradi Lešćanec smješteni su na povišenim terenima (300 m nadmorske visine), a prostiru se na 3,5ha. Godišnje proizvedu 30 hektolitara vina od sorti graševine, rajnskog rizlinga, kernera i sivog pinota.
Obiteljsko gospodarstvo Viktorovski nalazi se u Vivodini, tik ispod crkve Sv. Lovre. Njihovi su vinogradi „sretno“ smješteni na južnim, sunčanim obroncima brežuljaka. Obrađuju 1,5 ha vinograda, koji su pod nasadima graševine, pinot bijelog, chardonnaya i pinot crnog. Na brijegu iznad vinograda smjestio se moderno opremljeni vinski podrum sa kušaonicom.
Vinarija Darka Vrbaneka, dipl. ing. Agronomije, obiteljsko je gospodarstvo sa dugogodišnjom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu. Prve ozbiljne korake poduzimaju već 90-tih godina prošloga stoljeća, kada pokreću samostalnu vinsku proizvodnju i započinju ulagati u nove nasade visokokvalitetnih sorata. Danas vinarija obrađuje 4,5 hektara vinograda, no osim ulaganja u vinograde mnogo su uložili i u izgradnju novog, modernog podruma s uređajem za kontroliranu fermentaciju i hladnu stabilizaciju te zaštitu vina inertnim plinom. Tradicija, iskustvo i ljubav prema vinu i dalje će ostati glavne smjernice razvoja ove obiteljske vinarije.
Obiteljsko gospodarstvo Frlan nastalo je iz obiteljske ugostiteljske tradicije i razvija se od 1905. godine. Tada je otvorena gostionica Vivodina. Sadašnji vlasnici već su treća generacija koja uspješno vodi ovo gospodarstvo i kroz sva burna vremena u stogodišnjoj povijesti, gostionica Vivodina još uvijek je omiljeno odredište izletnika, planinara i ljubitelja dobre hrane i kapljice. Sve generacije Frlanovih oduvijek su udovoljavale željama svojih gostiju nudeći raznolike specijalitete zdrave, domaće hrane i vrhunsko vino. U gastronomskoj ponudi naglasak je na domaćim i svježim sezonskim namirnicama. Od autohtonih jela nadaleko je poznata Frlanova janjetina s ražnja koja se priprema po recepturi staroj 100 godina.
Sklad stoljetne tradicije i modernih tehnologija u proizvodnji vina rezultira visokokvalitetnim vinima obitelji Šoštar. Obitelj Šoštar članovi su krovne udruge vinara Vino Croatica, Udruge vinara, vinogradara i voćara Ozalj te Hrvatskog sommelier kluba. Ljubav prema uzgoju loze i konjima u ovoj se obitelji prenosi s generacije na generaciju o čemu svjedoče i njihova vina koja se rijetko gdje izvan podruma mogu nabaviti i predstavljaju pravo skriveno vinsko blago vivodinskog kraja.
Prezentacija vivodinskih vina okupila je vinske novinare i vinske profesionalce. Kušalo se : Lešćanec Kerner, Frlan Sauvignon blanc, Šoštar Traminac, Vrbanek Rose te Viktorovski Crni pinot. Na predstavljanju govorilo se i o brendiranju Vivodine kao vinske regije. složili kako su izložena vina Ponuda Art&Wine, slikanja uz vino, već je tražena i popularna priča koju uspješno promovira obitelj Lešćanec, a odnedavno je i Vivodina dobila svoj Wine&Walk. Slijedeći korak je, nadamo se, udruženo predstavljanje vinara, kreiranje zajedničke vinske etikete i stvaranje prepoznatljivog vinskog identiteta.
Manifestacija Vinska shpitza: Vivodina održana je uz potporu Turističke zajednice područja Kupa koju vodi direktor Toni Šarić. Za glazbeni okvir ovog veselog događanja pobrinuo se gitarski jazz virtuoz Darko Gulić Gula.
Pripremio: Tomislav Radić
Snime: Željko Novaković, diWine portal

Slavko Kalazić-upornost, predanost i intuicija Vina jednog od vodećih baranjskih vinara, Slavka Kalazića predstavljena su na tribini za vinske stručnjake i "vinske" novinare u Češkoj besedi u Zagrebu. Slavko Kalazić, inženjer elektrotehnike... Više [+]

Slavko Kalazić-upornost, predanost i intuicija
Vina jednog od vodećih baranjskih vinara, Slavka Kalazića predstavljena su na tribini za vinske stručnjake i "vinske" novinare u Češkoj besedi u Zagrebu. Slavko Kalazić, inženjer elektrotehnike, bavi se poslom u struci a jedna manja vikendica u Baranji s vinogradom uvela ga je i u vinarstvo. Hobi kroz nekoliko godina prerastao je u strast pa i u poslovni interes da se okuša kao proizvođač vina. Kupuje pažljivo odabrano zemljište na Banovoj kosi te 2004. i 2005. sadi vinograde. Osim neizostavne graševine tu su pinot sivi, chardonnay, traminac, sauvignon, rajnski rizling, pinot bijeli, te tri crne sorte: cabernet sauvignon, pinot crni i frankovka. Već prva berba 2007. je u Hrvatskom zavodu za vinarstvo i vinogradarstvo ocijenjena izuzetno dobro. Prema rješenjima Hrvatskoga zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo, na tržište je iz te berbe izašlo sedam vrhunskih vina, od prijavljenih deset. Slijedeća 2008. je bila berba sa punim urodom i od tada kreće uspješna priča vinarije koja je i u Hrvatskoj i na međunarodnim natjecanjima do sada dobila više od sto zlatnih medalja.
Već 2010. Kalazić odlučuje da će krenuti putem ekološkog vinarstva. Ekološki je certifikat, prema pravilima, dobiven četiri godine kasnije. Priča o vinima i vinarstvu nije jednostavna. Sve više je vinara u Hrvatskoj koji se odlučuju na takvu vrstu obrade zemljišta i zaštitu loza. Primjerice, gotovo svi vinari nadinskoga kraja, a bard hrvatskoga vinarstva Ivo Enjingi tako radi desetljećima.Vino proisteklo iz takvoga tretmana je najbolja nagrada potrošačima i vinaru. Vinar kaže da je često intuitivno reagirao, kao i neki drugi iz te branše, ne znajući pouzdano kakav će biti krajnji rezultat, međutim u njegovom slučaju to su redovito bila pozitivna iskustva. Nije bila rijetkost da njegova vina na tržištu imaju i 17% alkohola kao izravni rezultat terroira, a traminac iz 2017. imao je čak 19.2% ukupnih alkohola ! Grožđe za ovo vino brano je potkraj rujna i početkom listopada. Zlatne je boje kao rezultat maceracije, dok je ekstreman alkohol posljedica visokih nakupljenih šećera u bobici. Unatoč tome je skladno zaokruženo i užitno. Inače, traminac iz ranijih berbi bio je šampion Beowine-a 2012., pobjednik u Slovačkoj i šampion našega GAST-a.
Na predstavljanju u Zagrebu kušalo se osam vina. Sauvignon iz 2021. sa 12.5% alkohola i graševina iz iste godine sa 13% alkohola suha su i svježa vina sa alkoholima i kiselinama. Kušalo se zatim robusni pinot sivi s 13.5% alkohola iz 2018 godine. Po riječima vinara grožđe je macerirano 12 sati, a odležalo je 18 mjeseci u velikim drvenim bačvama od 2500 litara što je rezultiralo izvrsnom aromatikom u kojoj se savršeno prepoznaje sorta. Vino je punjeno u teške, reprezentativne burgundijske boce. Chardonnay 2018., prvo vino iz linije Premium s 13% alkohola maceriran je 12 sati. Vino ima lijepe kiseline samim time i svježinu i izrazitu aromatiku.
Pinot crni 2012. s 14% alkohola s likom divlje patke na etiketi sada je u pravoj formi nakon punih 10 godina. Vino je još uvijek svježe, boja mu je tamnija, dok je klasična pinotovska blijedo crvena. Kalazić kaže: "U Baranji (majci vina na mađarskom) crno vino koje nije odležalo barem 3 godine ne može ići u Premium klasu". Ovo vino je u vrlo jakoj konkurenciji dalmatinskih vina bilo šampion na Dubrovnik Wine Festu 2018., dok je tada Kalazićev Cabernet Sauvignon zavrijedio zlatnu medalju.
Cabernet sauvignon 2017. sa 13.5% alkohola je bran u dva navrata, prije pune zrelosti i kao prezrelo grožđe. Rezultat je moćni vepar (životinja na etiketi) tamne boje, jakog tijela, gdje se uz svježinu osjete i prezrele note. Ovome vinu kvalitet još raste jer pet godina mu je tek. Vrhunac te večernje rapsodije u vinima je bio Cabernet sauvignon iz 2008. godine! Desertno je to poluslatko vino s raznim aromama suhoga voća. Grožđe je brano u studenom, a ima 15.5% alkohola. Vino je skladno, zaokruženo i punih tanina.
Nova vinarija na širem području Zmajevca sa najsuvremenijom opremom, dugogodišnji uposlenik, agronom, Samir Nađ i vječna znatiželja Slavka Kalazića su jamci da će i ubuduće iz ovoga dijela Baranje stizati kvalitetna i vrhunska vina u tri proizvodne linije: Classic, Silver i Premium.
Na kraju predstavljanja dugogodišnji enolog u najvećim hrvatskim vinarijama, sommellier, čovjek sa najvišom reputacijom u tom poslu Franjo Francem je rekao: " Stil vina apsolutno odaje autora- sadržajna, bogata, putrasta njegova vina bih usporedio sa kalifornijskima. Kod nas još uvijek prevladava mišljenje da su slavonska vina tanka, a dalmatinska bogata. Međutim, usporedite neko bijelo ili crno Kalezićevo vino sa spomenutim dalmatinskima i vidjet ćete da će ga Kalazićeva nadjačati. Prednost Baranje je tlo. Ista sorta će sačuvati više svježine. Vinorodni dio Baranje ima idealno tlo i klimu za proizvodnju vrhunskih vina. Kalazićeva vina su sofisticirana, nema ekstrema ni gore ni dolje. Koncentrirana su, zadržavaju svježinu nakon više godina pa i desetljeća. Kalazić je jedan od najboljih proizvođača sa tog područja i šire u Hrvatskoj."
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Na Vino uz žlicu u Ježevu kućicu !6. Eno gastro projekt 'Vino uz žlicu' održan je u zagrebačkom restoranu Ježeva kućica. U idiličnom okruženju maksimirske šume i Zoološkog vrta, pet sljedova jela pripremio je chef Stefan Prelić, koji zajedn... Više [+]

Na Vino uz žlicu u Ježevu kućicu

!6. Eno gastro projekt 'Vino uz žlicu' održan je u zagrebačkom restoranu Ježeva kućica.
U idiličnom okruženju maksimirske šume i Zoološkog vrta, pet sljedova jela pripremio je chef Stefan Prelić, koji zajedno s Ivom Laštro vodi ovaj restoran, čiji je interijer inspiriran istoimenom basnom književnika Branka Ćopića.

Dobrodošlicu je poželio s Tapenadom od maslina, Kroketom od bakalara s bakalar umakom i Tuna tartarom, uz dodatak ekstradjevičanskog maslinovog ulja Oio Vivo, otvarajući apetit uz prosecco Tenuta Sant'Anna, koji na naše tržište plasira wine bar Bornstein.

Sezonski i na žlicu - slijedila je gusta, kremasta Bučina juha s malo đumbira, poškropljena stopostotnim bučinim uljem Agro Noršića iz Odre, koje je predstavio Josip Noršić. Njegova obitelj već je dugo u tom poslu. Imaju 20 hektara zasađenih bučom, a u posljednje četiri godine prerađuju ih u vlastitoj uljari, koju daju na raspolaganje i drugim proizvođačima. Sve proizvode (bučino ulje, koštice, brašno) prodaju na kućnom pragu i u dvadesetak odabranih restorana u Zagrebu i okolici. Da se buča voli s vinom, pokazalo je kombiniranje sa svježim i aromatski razigranim Šoškićevim Sauvignon blancom 2021., koji je predstavio njihov prodajni menadžer Matija Pajvot. Bila je ovo prilika za podsjetiti da plešivička vinarija Šoškić iduće godine slavi 30. obljetnicu, ali ne spava na lovorikama ovogodišnjeg platinastog Decantera za kupažu Haiku 2, nego u svome podrumu priprema još niz iznenađenja.

Izlet na more - u tanjurima I čašama - dogodio se s Raguom od sipe s crnim njokima. To jelo sa žlicom traži jako i robusno vino. Upravo takav bio je Viški grdelin Plavac mali 2018., vino koje je pretpremijerno predstavljeno na ovom eventu, a službena premijera bit će na skorašnjem festivalu Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi. Ambalažom 'običnog' vina s navojnim čepom i najjednostavnijom bocom htjelo se staviti naglasak na iznenađenje kušača kvalitetom proizvoda u boci, poručio je Tonći Gudelj iz Splita, većinski udjeličar u tvrtki Marinje zemlje koja je vlasnik vinograda na Visu, iznad uvale Ruda.

Ragu od junećeg repa - jelo je na koje je najponosniji chef Stefan Prelić. Meso se kuhalo 18 sati na tihoj vatri da bi postalo gotovo kremasto kao mille feuille krumpir, kojim je upotpunjen okus ovog ragua. Cabernet sauvignon 2018. Damira Bogdanovića izvrsno je pratio ovaj zaista poseban specijalitet.

Vinarija Bogdanović ima sjedište u Vukovaru, ali vinogradi su u obližnjem Iloku, na Radošu, jednom od vrhunskih položaja s kojeg dolazi i chardonnay. Zasad je proizvodnja u malim količinama, ali Bogdanović namjerava proširiti vinograd i više se posvetiti vinu. Fokus mu je u posljednje vrijeme bio usmjeren na Oio Vivo & WINE Shop Bar u Zagrebu, (Vlaška 33), koji je otvorio u suradnji s proizvođačem ekstradjevičanskih maslinovih ulja OIO Vivo a koja je predstavio direktor Velimir Jurić. Maslinik se nalazi na glavnom putu koji spaja Pulu i Vodnjan, i jedan je od najvećih maslinika Južne Istre s više od 15.000 stabala. Ova maslinova ulja prvoklasne kvalitete proizvode se od šest sorti (buža, žižolera, rozinjola, bjelica, gajardo, bon), a samo ove godine osvojila su čak 17 zlatnih medalja širom svijeta.

Nakon svega poslužena je talijanska kava Cagliari, koju je predstavila njihova zastupnica Anamarija Šimović. Inače kava je u raznim varijantama - mljevena, u zrnu i kapsulama - a poslužena je kao klasični espresso. Uživati u njoj može se i u njihovu maloprodajnom dućanu na Peščenici u Zagrebu (Kosorova 19) te u partnerskom ugostiteljskom objektu u Gajevoj ulici.

Kušalo se I destilate Perković iz Bregane ( Viljamovka, Smokovača, liker od višnje Morlačka krv, Medovača i Teranino te razna shots pića u popularnim mix epruvetama). Obitelj Perković spada u elitni krug malih proizvođača, koji svojim rakijama i likerima ukazuju na istinsku prirodu voćnih destilata pa im je dodijeljena titula hrvatskog proizvoda, rezervirana samo za izvozne proizvode.

I na kraju na stolovima Ježeve kućice našle su se količinski prilično zahtjevne Kremšnite od batata uz koje je posluženo vrlo neobično vino raskošne arome i svježine Chresno Cabernet cortis Rose 2020. iz svega pet godina stare vinarije iz Pitomače. Vlasnik Miroslav Slaviček na obroncima Bilogore ima 4 hektara vinograda, ali u njima, prema ekološkim standardima, uzgaja čak 17 sorti. Od toga su četiri hibridne, među kojima i cabernet cortis, križanac cabernet sauvignona i solarisa. Vinariju su nazvali po srednjovjekovnom imenu Male Črešnjevice u kojoj se nalazi vinograd, a u planu je izgradnja kušaonice kako bi se vinoljupcima i turistima što bolje približila njihova vina velikog potencijala.
Eno gastro priču ove večeri, upotpunila je zanimljiva prezentacija brenda The Fabric, iza kojeg se kriju luksuzni i personalizirani jelovnici, vinske karte i ostale grafičke potrepštine za ugostiteljstvo. Svi proizvodi ručno su rađeni, od vrhunskih materijala i grafički dosljedni u kreaciji za što se pobrinuo dizajner Denis Marelić, dok je njegova supruga Zrinka Ljevar Marelić zadužena za marketinške i prodajne aktivnosti.
Pet sljedova jela, isto toliko vina, maslinovo i bučino ulje, kava i puno ozarenih i nasmijanih lica bila su glavna obilježja druženja u maksimirskoj šumi uz stihove iz 'Ježeve kućice': 'Niže se ručak četverosatni, zategnu trbuh k'o bubanj ratni.'
Pripremio: Tomislav Radić
Foto:Marko Čolić