Pretraga postova
Bogat opus predavanja i radova 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu
Užurbani koraci, ambiciozni pogledi, živopisni paneli, interaktivne međunarodne radionice, unikatne nošnje te cjelokupno blago hrvatskog sela i kulture, samo su dio bogat...
Dojmovi iz Austrije 🇦🇹 Još jedan vrlo uspješan trening tjedan je iza nas! Ovog smo tjedna prisustvovali obuci za trgovce i partnere kod našeg sistemskog partnera #Göweil @goeweil u prekrasnom Kirchschlagu blizu Linza. Usvojili smo znanje u... Više [+]
Dojmovi iz Austrije 🇦🇹
Još jedan vrlo uspješan trening tjedan je iza nas! Ovog smo tjedna prisustvovali obuci za trgovce i partnere kod našeg sistemskog partnera #Göweil @goeweil u prekrasnom Kirchschlagu blizu Linza. Usvojili smo znanje u teoriji i praksi kako bismo se dobro pripremili za nadolazeću sezonu malčiranja - 💪🏽
#müthing #muething #muethingmulcher #göweil #goeweil #tehnologijamalčiranja #poljoprivreda #austrija #obuka #praktičnaobuka #morethanmulching
Beč, Pariz i Rim protiv mesa iz laboratorija - a Zagreb?
Dvanaest EU zemalja koje predvode Austrija, Francuska i Italija tvrde da je meso uzgojeno u laboratoriju prijetnja tradicionalnim metodama proizvodnje hrane. Smatraju da...
Naslijedila novac od osnivača njemačkog kemijskog diva BASF - podijelit će građanima 25 milijuna eura
Marlene Engelhorn potomkinja je i nasljednica bogatstva Friedricha Engelhorna, osnivača njemačke kemijske i farmaceutske kompanije BASF. Nakon što je njezina baka Traudl...
Povjesničar Zdenko Samaržija piše: "Slavonci do početka 20. stoljeća praktično nisu jeli svinjetinu niti su proizvodili “delicije” jer nisu postojale tehnologije kojima bi se odstranile nečisti i neugodni mirisi iz unutrašnjih organa svinje... Više [+]
Povjesničar Zdenko Samaržija piše:
"Slavonci do početka 20. stoljeća praktično nisu jeli svinjetinu niti su proizvodili “delicije” jer nisu postojale tehnologije kojima bi se odstranile nečisti i neugodni mirisi iz unutrašnjih organa svinje (debelo crijevo za krvavice, tanko crijevo za kobasice, slijepo crijevo za kulen, žečudac za švargl), začini koji se stavljaju u kulene i kobasice (i srodne proizvode) bili su jezivo skupi i prisupačni tek dijelu vlastele i prelata, a sol kao središnji konzervans vrijedila je suhog zlata. Sol se koristila za usoljavanje riba, kavijara, vrhunske jelenske divljači te dabrovog mesa koje su Slavonci za dobre novce prodavali i na Istoku (Osmansko Carstvo) i na Zapadu (Austrija, Mletačka Republika, njemačke i talijanske državice, Francuska...).
Na bolje je krenulo kada je 1956. osnovan Poljoprivredni institut u Osijeku koji je proizvodio sjeme krušarica i krmiva te organizirao osjemenjivanje goveda, a križanjem stvorio neraste izvrsnog genetskog potencijala. Tek se oko 1960. stvara i zakonodavna osnovica za uzgoj svinja u svinjcima i to svinja koje u nekoliko mjeseci narastu do 80 do 120 kilograma, čija je mast i meso dovoljno kvalitetno a začini zbog postupnog oporavka tržišta pristupačni pa seljaci proizvode mesne delicije što za svoje potrebe što za tržište. Golem pomak je slavonskom svinjogojstvu dala gospođa Canecki koja je primijenila najvažnija znanstvena dostignuća i organizirala proizvodnju Valpovke, dodatka prehrani prasića i tovnih svinja. Tek tada počinje razdoblje koje patetično nazivaju “tradicija”."
Što se događalo prije 20. stoljeća i prije osnivanja Poljoprivrednog instituta u Osijeku, čitajte u zanimljivom štivu profesora Samaržije.
SVINJOKOLJA: Na naredne pregovore dolazi ministar, najsretni...
Mjesto gdje se ruše predrasude, brišu granice među ljudima, promovišu dobre ideje, vr...
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
Popis Slavonije 1702 , za moje rodno selo , konja 29 , volova 59 , krava 65 , teladi 73 , ovaca i koza 86 , svinja 137 , pčelaca 6 ! Konji i volovi Više [+] služili su za obradu zemlje , a ovce , koze i svinje za prehranu . Bili su kršćani ! 2024 samo jedna obitelj drži nekoliko goveda , ovaca ima nekoliko stotina , koza isto ima jedna obitelj ,a desetak obitelji još drže svinje ! PČELACA , ako su žive general Vrbanac i ja imamo 50 ! > Povjesničar > Zdenko Samardžija , nema veze o povijesti !
Maja Celing Celić
prije 3 mjeseca
2023. godine obilježeno je 150 godina od predstavljanja visokokvalitetne mesne pasmine crne svinje fajferice. Tim je povodom u organizaciji Udruge Više [+] "Korijeni pustare" održan okrugli stol i istoimena izložba "Fajferica se vraća kući" u Staroj pekari u Tvrđi. https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/fajferica-se-vraca-kuci-11302113?fbclid=IwAR2lybl8o4ZNBBBSY2P8m-vaQ98skzzpDe_SmK1v-7KtVyp2pBiWNzLFzsw
Božidar S.
prije 3 mjeseca
Riječ kobasica je prema etimološkom rječniku slavenska, a Turci su posuđivali riječi od Slavena. To ne znači da je kobasica slavenski izum, čitao sam Više [+] negdje da je prva kobasica nastala u Austriji. To što u hrvatskom ima oko 2.000 turcizama i nije neka impozantna brojka jer hrvatski jezik, kao i većina europskih jezika, ima više od 400.000 riječi. Uopće ne razumijem zašto je nekima važno dokazati da svinjokolja nije izvorni hrvatski proizvod, da to nije naša tradicija?! Tradicija je sve što smo naučili i naslijedili od svojih neposrednih predaka, a to što su naši preci nešto uzeli od Austrijanac, nešto od Mađara, nešto od Turaka... koga je briga za tim?! Pa i oni su uzimali od nas!
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
Hrvoje , pišem da su od Turaka vršeni POPISI Slavonije u kojim piše koliko je stoke bilo u selu ; svinja , konja , krava , volova , !Od 1536 veliki Više [+] broj Slavonaca PREŠLI su na ISLAM ! Da li su nastavili jesti svinjetinu nije mi poznato ! Moji preci prema POPISU Slavonije 1702 , živjeli su u BRDSKOJ Slavoniji ! Od 1536 u Slavoniju doseljavaju ZAPADNO od Zemuna , Srbi i Vlasi , a nakon PROTJERIVANJA Slavonaca islamske vjere ( oko 250 tisuća ili pola stanovništva ) Savojski vrši PLJAČKAŠKI pohod do Sarajeva i dovodi preko 40 TISUĆA kršćana , Srba i Hrvata koji u bosni nisu prešli na islam ! Od 1700 vrši se KOLONIZACIJA i sa Nijemcima , Česima , Slovacima ! I Slavonija postaje mješavina VIŠE naroda koji su donijeli dio običaja i iz svojih MATIČNIH država ! Od Turaka imamo oko 2000 riječi ; ambar - drveni silos za žitarice , avlija , kapija , arman , ćuprija , kazan , rakija , sokak itd ! U svakom slučaju 2 bravca su prerađena u kobasice i slaninu i nešto kostiju sa mesom za grah ! To još mogu osušiti u sve gorim klimatskim uvjetima !
Maja Celing Celić
prije 3 mjeseca
Oblikovanje mesa u kobasice, kulen, krvavice i sl. nije naš običaj, rade ga svugdje po svijetu, a koliko znam, dolazi upravo iz istočnih zemalja. Više [+] Riječ kobasica, koliko sam čitala, je turskog porijekla, a turski jezik pripada ugro-finskoj skupini jezika i otud poveznica i s Mađarskom. Etimologija kaže i ovo: ✧ prasl. *kъlbasa, *klobasa (rus. kolbasá, češ. klobása) ← ? turk. Tako da, svi narodi koji su živjeli na ovim prostorima imali su određeni utjecaj. Što se tiče mojih Nikolića, oni su prema legendi došli iz Crne Gore ;) Četiri brata Nikolića koji su naselili taj prostor. I zaista, u Sikirevcima ima nekoliko obitelji Nikolić koji međusobno nisu rod.
Hrvoje Horvat
prije 3 mjeseca
Svirac slažem se sa vama, otkad je došao diktator Tuđman država sve podređuje velikim igračima, a Đuro Japarić teško da su turci išta naučili Više [+] tzv.Slavonce o preradi svinjetine jer im to vjera ne dopušta. Slavonija je kroz povijest naseljavana sa Mađarima(Nađ)Francuzima(Gal,Galović,Francuzević),Srbima(Radovanović,Nikolić),a zadnjih 50 g sa Bosancima, tako je kroz stoljeća nastala mješavina ono što mi u Slavoniji nazivamo bećarac.
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
1536 Slavoniju su OSLOBODILI Turci ! I od tada vrše se POPISI iz kojih se vidi koliko je u selu bilo OBRADIVE zemlje , broj stoke , pčela ! U doba Više [+] bez struje i škrinja , baka po majci zatapala je kobasice u MAST da duže traju . Dok nisu izmišljena korita dlaka svinja se palila u vatri , a kobasice nadjevale kako je pojasnio Svirac . Još imam u očevoj kući napravu za nadjevanje kobasica ! Od TURAKA imamo oko 2 000 riječi , pa tako i riječ TURŠIJA , to je tehnologija za spremanje voća i povrća u burad ! Za neke vrste krušaka koristio se ORAHOV list !
Svirac
prije 3 mjeseca
Moj je pradjed rođen u 19 stoljeću i živio je od uzgoja svinja,ovaca i goveda.Imao je više desetaka ha zemlje,i od prodaje životinja je sagradio kuću Više [+] u selu i hranio obitelj.Moj mi je otac pričao da su pravili kobasice i ostale prerade od svinja kao i danas,jer ga je pradjed odhranio.Još u doba Rimljana susjedno selo Soljani su dobili ime po soli jer je bilo središte za istočnu Slavoniju i Srijem jer se iz Bosne,Tuzla dovozila sol.Nisu imali moderne mesoreznicu i ostale strojeve ali se nadjevale kobasice i kulin na spravi koju se guralo stomakom da se istjera meso.I ja pamtim a imam samo 62 godine.Meso se usitnjavalo noževima.Toliko o običajima,a izgleda da hrvatska povijest počinje kad je došao diktator na vlast,pobili i rastjerali hrvatsku inteligenciju pa nisu imali tko da uči djecu i učitelje pa tjerali bose svećenike da ih uče.Možete si zamisliti kako je tad bilo.Nakon propasti Turskog carstva,opet pod tuđom vlasti Austro-Ugarska,i tad su postojali traktori na paru,još imam knjigu o poljoprivredi iz tog doba.Moja baka mi pričala da porez plate sa desetak gusaka,a ako si gradio kuću ili druge zgrade imali su besplatnu građu.To se zvalo praužitničko pravo,kao starosjedioci.A danas,što se sve ne plaća.Zamislite,plaćamo kišnicu što nam pada po kući,pa gdje to ima.
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Gospodin Samardžija iznosi neistine i to nema veze sa činjenicom koliko se često jelo meso u to vrijeme.Tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda Više [+] seže daleko dublje u povijest,ato kod nas u selu to svatko dobro zna.Zašto tako piše ne znam,ili piše zlonamjerno,ili je promašio profesiju.
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Da, Hrvoje, ja sam izdvojila dio koji bi bio najzanimljiviji pa su mnogi krivo protumačili. Što se tiče jedenja mesa, sjećam se početka 80-ih, dok Više [+] sam bila dijete... pa ni tada se nije meso jelo svaki dan. Nisam se ja zgražala nad ničim. Nikada u mojoj obitelji nije bilo zle krvi i mržnje zbog tog čina. U mojoj obitelji je bilo važno raditi, što god da se dogodi, ustani, nastavi raditi i gledaj svoja posla.
Hrvoje Horvat
prije 4 mjeseca
Možda ste malo nespretno napisali članak tako da ispada kao da je vaš iako ne vidim razloga sumnjati u istinitost činjenica profesora Samaržije. Više [+] Vjerujem da je sve tako i bilo, desetljeće gore,dole manje je važno. Kada su Slavonci masovnije počeli konzumirati sušenu svinjetinu što se poklopilo i sa sve većom upotrebom mehanizacije odnosno manje fizičkog rafa vidi se i u opsegu njihovih strukova i debljini podbradaka. Sjećam se priča svoje prabake iz vremena prije WWII da su jeli meso nedjeljom i blagdanima, "pa sinko moj nije to bilo toliko mesa ko danas" govorila je. Jedino što mi je čudno je vaše zgražanje što su partizani napravili vašim precima čiji su sunarodnjaci zajedno sa domaćim ustašama godinama ubijali, spaljivali, klali u sve koje su smatrali nepodobnima, inferiornima ili se nisu slagali sa fašističkim režimom.
Agica Ferić
prije 4 mjeseca
Koje Vi gluposti pišete, majke mi, kako vas nije sramota ic pisat tak nest o svinjogojstvu?! Koje Vi gluposti pišete, majke mi, kako vas nije sramota ic pisat tak nest o svinjogojstvu?!
Zeljko Skripek
prije 4 mjeseca
https://zupanjac.net/gdje-i-kako-je-nastao-kulin-kulen-crtice-iz-povijesti/ Evo gospođo i gospodo pa naučite nešto o povijesti svinjogojstva u Više [+] Slavoniji .
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Tvoje je selo mali poljoprivredniče mlado , vjerovatno je nastalo nakon što su iskrčene šume ! U popisu Slavonije 1702 piše koliko je svinja , goveda Više [+] , konja , pčelaca itd bilo u selu ! Paljenje dlake u slami to nisam vidio .Palio sam dlaku PUHOVA , poslije odlična aroma . Moji su dlaku skidali u drvenim koritima i vrućom vodom !Kao mali čuvao sam mungolice imale su dlaku skoro ko ovce i nju su otkupljivali ! Tekst uglavnom nema veze sa činjenicama ! Činjenice su da je dio STRUČNIH ljudi UNAPREDIO uzgoj svinja na FARMAMA kao što su uveli i mesnatije pasmine !
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Moja je obitelj jedna od osnivača našeg sela prema crkvenim knjigama 1716g.Moj pradjed je bio stolar u 19st i radio je sve ručnim alatima,a djed je Više [+] bio kovač i varili su na vatri šinje za kola.Znam pozdano da su svinjokolje obavljali davno prije gore navedenih datuma.Sve se radilo ručno,rezalo meso i nadivalo sa rzv topovima.Svinje se nisu šurile,nego su ih palili sa slamom i motikama strugali.Netko je ovdje pobrko lončiće,namjerno ili nenamjerno.
Božidar S.
prije 4 mjeseca
Čini mi se da je netko pobrkao lončiće. Tradicija nije povijest, tradicija je ono što smo naučili i preuzeli od naših neposrednih predaka, a ne od Više [+] kralja Zvonimira. Svi znamo da su seljaci na ovim našim prostorima u prošlosti bili više gladni nego siti, seljaci su bili kmetovi, a delicije, koje su svojim radom i svojom mukom stvarali seljaci, jeli su vlastelini. Nisu te delicije pale s Marsa, one su nastale u Slavoniji i hvala Bogu da smo dostigli takav civilizacijski napredak da ih si mogu priuštiti i seljaci.
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Meni se čini da većina vas nije pročitala cijeli članak Zdenka Samaržije, no to vas nije spriječilo da nas počastite osobnim uvredama. Osim Više [+] Samaržije, na internetu se, hvala Bogu može naći niz radova o uzgoju svinja na ovim prostorima. A ako vam ni to nije dovoljno, možda da se prisjetite pjesme "Ej kad su stari svinje žirovali" koja govori o načinu ishrane svinja koje su većinu vremena provodile na paši, u šumi, rujući po zemlji, tražeći gomolje i sl., o čemu Samaržija također piše u članku. Svinje su uzgajali, ali najviše zbog masti, o čemu govori ovaj rad https://hrcak.srce.hr/file/119783 Također, uzgoj je još u vrijeme između dva svjetska rata bio primitivan u odnosu na današnji, o čemu govori ovaj rad https://hrcak.srce.hr/file/176106 Na razvoj poljoprivrede na ovom prostoru koji je bio pokriven s jedne strane šumama, a s druge močvarno područje, je donijela Habsburška monarhija, od 1770-ih godina. Obitelji su većinom uzgajale po dva bravca do 120 kg. Znate kako to znam? Tako što je moja obitelj (Nikolić) s mamine strane na ovim prostorima, točnije u Sikirevcima od 16. stoljeća. Imam fotografije iz 60-ih godina upravo s klanja svinja. No, vrlo se dobro znalo kada se jedu šunka, kulen, kobasica, a kada slanina, čvarci, krvavica i dr. proizvodi. Isto je tako i s uzgojem drugih domaćih životinja. Moja baka je držala piliće na dvorištu, tek ih dohranjivala s nešto žitarica, izgledali su kao malo veći golubovi, a danas za 42 dana dosegnu masu od 2,5 kg. Kokoši nisu nosile jaja kao danas, a dokaz tome je koliko ije malo bilo jaja da ih je trebalo tjednima odvajati i čuvati da bi se napravili uskrsni i božićni kolači. Moram spomenuti i obitelj s tatine strane koji su podunavski Švabe i na ovim su prostorima od 18. stoljeća. Doselili su u Vojvodinu, a moj dida, Franjo Franc (Franz) rođen je u Slavonskom Šamcu 1895. godine. Bio je kolar, a braća su mu također bili svi redom zanatlije. Naravno, bavili su se i poljoprivredom, za svoje potrebe, a za vrijeme 2. svjetskog rata su im vršaću mašinu kakvu je malo tko imao u selu, oteli partizani, a njih strpali u logor. Tako da, eto, nisam ni partizanski okot. Moja baka, Ana Celing (Zelling) bila je vrlo pismena i načitana žena koja je brinula i o djeci, bašči, kući, šegrtima i kalfama koji su radili s didom, a bila je prva u selu koja je uzgajala špinat, vjerojatno i drugo povrće. I na kraju, Drago Šimičiću, prije nego što sam sjela u kancelariju, još kao dijete sam prošla svinjokolja i svinjokolja na kojima sam i prala crijeva i rezala slaninu za čvarke i bilo što što su mi dali raditi. A hvala Bogu, nije mi stran niti jedan posao na selu, od klanja pilića do rada na zemlji. Ovi komentari su dokaz kako o povijesti razvoja poljoprivrede na ovim prostorima jako malo znamo, a nadam se da ćemo na Agroklubu imati prilike pisati o tim temama.
Drago Šimičić
prije 4 mjeseca
Ovo piše jedna velika neznalica koja nije mrdnula od stola iz kancelarije , a pravi se KVAZI PAMETNA.Po ovom napisu hrvati su umirali do 20 stoljeća Više [+] od gladi.
Anton Pritisanac
prije 4 mjeseca
Ovaj Zdenko Samaržija piše gluposti.neznam tko je ložio vatru u rerni jer nisu znali čemu služi. Ovaj Zdenko Samaržija piše gluposti.neznam tko je ložio vatru u rerni jer nisu znali čemu služi.
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Orahova, jeste pročitali cijeli članak kojeg je napisao naš povjesničar Zdenko Samaržija. Ja sam samo prenijela. Ima tu puno drugih zanimljivosti. Orahova, jeste pročitali cijeli članak kojeg je napisao naš povjesničar Zdenko Samaržija. Ja sam samo prenijela. Ima tu puno drugih zanimljivosti.
Orahova
prije 4 mjeseca
Koje gluposti pišete da Slavonci nisu jeli sol,usoljavali meso,jeli svinjetinu. Pa moja je majka crijeva prala do prije 15 god.,a svega su ali za Više [+] ovaj običaj,svinje,sol,ljutu papriku,lukpa i oprana crijeva,gospođo. Jeli su svi jetinu i ljeti,pečenu ,pa u masti u kantama čuvanu,tako je moj otac sestri,u toku školovanja,radio. Ovakovo ozračje ima za cilj otjerati Slavonca sa zemlje,te ju ustupiti bogatima,našim ,ili zapadnim europljanima. I još, uzgoj svinja bio je pretežno na otvorenim pašnjacima, za osobne potrebe i prdaju,još davno prije,a ne 1956. Nemojte nas vrijeđati i omalovažavati,sramota
Farma svinja "Schnopp Agrar" iz Asperhofena (Austrija) uzgaja 600 grla landras rase, ali i austrijskih domaćih. Proizvode hranu na 70 ha - soje i kukuruza, ali ne koriste za hranidbu stoke, na primer, svoju soju, jer je ne mogu u tom obliku... Više [+]
Farma svinja "Schnopp Agrar" iz Asperhofena (Austrija) uzgaja 600 grla landras rase, ali i austrijskih domaćih. Proizvode hranu na 70 ha - soje i kukuruza, ali ne koriste za hranidbu stoke, na primer, svoju soju, jer je ne mogu u tom obliku upotrebiti već je kupuju od drugih proizvođača. Zbog strogih pravila EU o pravima i uslovima držanja životinja, u potpunosti su rekonstruirali svoju farmu koja ih je koštala 300.000 evra. Štrojenje obavljaju samo sa anestetikom, a budući da ne mogu da seku repove prasićima, postavljaju im "igračke" od raznih materijala poput drveta i kanapa da se time zanimaju. Imaju petogodišnji ugovor sa klaničarem u blizini, te svoje prasiće prodaju za 2,40 do 2,50 evra za kilogram. Zbog te obaveze dobijaju 15 centi/kg više nego što je cena na tržištu. Koriste subvencije, EU i austrijske - oko 20 evra po grlu dobijaju uz dodatnu pomoć koje se odnosi na meru za mlade proizvođače. Interesantno je to, što potrošači zahtevaju manju cenu za proizvod farmera, ako znaju da on za to prima subvencije.
ABC sir osvaja tržišta Austrije i Njemačke Više od 50% ukupne proizvodnje ABC svježeg sira se plasira u izvozu, a izlaskom na nova tržišta taj će udio dodatno rasti ABC svježi krem sir može se nabaviti u vodećim trgovačkim lancima u Austrij... Više [+]
ABC sir osvaja tržišta Austrije i Njemačke
Više od 50% ukupne proizvodnje ABC svježeg sira se plasira u izvozu, a izlaskom na
nova tržišta taj će udio dodatno rasti
ABC svježi krem sir može se nabaviti u vodećim trgovačkim lancima u Austriji i Njemačkoj. Rezultat je to nove suradnje Belja plus i tvrtke Adriatic Group, dugogodišnjeg distributera na tim tržištima.
Brojnim turistima koji iz Austrije i Njemačke svake godine dolaze na Jadran, ABC svježi krem sir je dobro poznat, a nerijetko se događalo da su turisti slali upite gdje ga mogu kupiti u svojoj zemlji. Od ovog tjedna ABC je je prisutan i na tim tržištima.
„Iznimna nam je čast što smo dogovorili suradnju i plasman ABC krem sira na tržište Austrije i Njemačke s tvrtkom Adriatic Group, Austrija. Na obostrano zadovoljstvo potpisana je višegodišnja suradnja, a prva isporuka ABC sira u trgovine diljem Austrije i Njemačke je uspješno realizirana. Ostvarili smo partnerski odnos s distributerom pa očekujemo odlične prodajne rezultate na ova dva vrlo važna europska tržišta. Hrana visoke kvalitete je tražena svuda u svijetu pa nam kontinuirano raste prodaja na tržištima na kojima smo prisutni s ABC sirom, a vrlo brzo očekujemo i potpisivanje novog ugovora za distribuciju ABC sira na Dalekom Istoku čime ćemo dodatno povećati udio izvoza. U ovom trenutku se više od 50% ukupne proizvodnje ABC sira plasira na izvozna tržišta“ izjavio je Marko Žeravica, rukovoditelj izvoza Belja plus d.o.o.
„Adriatic Group distribuira vodeće prehrambene brendove s prostora Adria regije na tržište Zapadne Europe. Kao vodeći distributer sa dugogodišnjim iskustvom u ovom segmentu uvjereni smo da je ABC sir proizvod velikog potencijala i da će biti izvrsno prihvaćen na ovom tržištu. Proizvode iz Adria regije plasiramo u vodeće trgovačke lance, ali i na tržište Zapadne Europe.“ izjavio je Amir Bekić, iz CEO Adriatic Group.
ABC svježi krem sir je poznat po svojoj jednostavnosti i bogatom okusu za koji je zaslužno ekstra kvalitetno mlijeko s vlastitih farmi i farmi kooperanata.
Pripremio: Tomislav Radić
Za vrijeme Austro-Ugarske svaki je mještanin bio zadužen čistiti mrginj ispred svoje površine. Priča se, a to je bilo odmah početkom stoljeća, da je glavar sela javio nadšumariji u Zadar da je sve čisto, da su ljudi počistili mrginj. Ali on... Više [+]
Za vrijeme Austro-Ugarske svaki je mještanin bio zadužen čistiti mrginj ispred svoje površine. Priča se, a to je bilo odmah početkom stoljeća, da je glavar sela javio nadšumariji u Zadar da je sve čisto, da su ljudi počistili mrginj. Ali oni su poslali inspekciju, koja je utvrdila da na dva mjesta mrginj nije bio očišćen. I sad, kako je Austrija, koja je po meni bila prva i posljednja pravna država na ovom terenu, postupila? Bio je kažnjen glavar sela, i to, kažu, za paprenu sumu u krunama, da si par volova mogao za nju kupiti. To je bila jako velika kazna, čim se 50 godina poslije o njoj pričalo. Bio je kažnjen on, a ne oni koji nisu bili očistili, jer je bio odgovoran. On je javio da je sve u redu, a nije bilo
Poznatom agronomu u potpunosti izgorio maslinik: Dovoljno je...
Priča o požarima za Davorina Pamića, diplomiranog inženjera agronomije u mirovini i d...
Obuka na Massey Ferguson zelenoj liniji Austrija.
ODRŽAN 8. PINK DAY Na natkrivenoj otvorenoj terasi novozagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti( MSU) održan je 8. Pink Day - Međunarodni festival ružičastih vina, pjenušaca i šampanjaca. Nastupilo je pedeset vinara s više od 100 etiketa ruž... Više [+]
ODRŽAN 8. PINK DAY
Na natkrivenoj otvorenoj terasi novozagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti( MSU) održan je 8. Pink Day - Međunarodni festival ružičastih vina, pjenušaca i šampanjaca.
Nastupilo je pedeset vinara s više od 100 etiketa ružičastih vina. Dio Festivala Green in Pink ugostio je desetak hrvatskih proizvođača ekstra djevičanskog maslinovog ulja.
Na festivalu je u suradnji s Miva Galerijom vina, organiziran Masterclass - Svijet ružičastih šampanjaca grupacije Moët Hennessy powered by Premium Visa. Prezenter je bio ambasador brenda Ted Lelakas.Održane su i radionice: Ružičasta Austrija, powered by Austrian Wine koja je organizirana uz pomoć Ureda Saveznog Ministarstva poljoprivrede, regija i turizma pri Veleposlanstvu Republike Austrije, a bila posvećena austrijskim roséima, te radionici ekstra djevičanskih maslinovih ulja, Istra: kraljica maslinovog ulja powered by Catering Lisak, pod vodstvom poznatog istarskog maslinarskog eksperta Edija Družetića.
Pink Day je po prvi puta imao i zemlju partnera – Republiku Austriju – te se svečanom otvorenju pridružio i austrijski veleposlanik, Njegova Ekselencija Josef Markus Wuketich u društvu konzula Gerharda Götza i direktorice EBRD-a Hrvatska, Victoria Zinchuk a festival je službeno otvorio predsjednik Gradske skupštine grada Zagreba Joško Klisović.
Ove godine na Pink Day-u je organizirana i prodaja vina, s obzirom da su vinarima prošla i ova godina bile izuzetno teške, a svaki vinar je od festivala dobio ružičaste vrećice sa znakon Pink Daya, za prodaju svoga vina. Također, Pink Day je nastavio i s nagrađivanjem najmaštovitije i najkreativnije uređenog izlagačkog stola. Prošlogodišnju nagradu, ružičaste Jimmy Choo cipele, osvojila je talijanska vinarija Bottega, a ovoga puta dodijeljene su četiri nagrade. Glavna nagrada, ponovno ružičaste Jimmy Choo cipele – ovoga puta model Smokey - vrijedan tisuću dolara osvojila je Enosophia iz Feričanaca, dok su ostale tri nagrade bile jednakopravne. Umjetničko djelo „DESIDERIO N°1 ART MUST BE TASTED“ austrijskog umjetnika Andrewa Stixa, izrađeno specijalno za Pink Day, otišlo je vinariji Kutjevo, kolekciju Priveé kozmetike Nikel, hrvatske inovatorice Mirjane Brlečić dobila je uljara Buršić, a posebni zatvarač za boce Coravin u vrijednosti 300 eura, osvojila je vinarija Belje.
U okviru mini projekta „Drink Pink“ koji je nezavisno od Pink Daya zamišljen u sklopu koncepta iVino, osnivača novinara Ane Rogač i Ive Kozarčanin stručni ocjenjivački žiri je ocijenio najbolja ružičasta vina Po njihovom sudu su dva najbolja mirna roséa, oba s osvojenih 87 bodova, Trs Franka 2020.iz Iloka i Poletti Rosella 2020. iz Višnjana, a Kurtalj Brut Rosé je najbolji pjenušac.
Svi posjetitelji uz ulaznicu su na dar dobili ružičaste naočale – da bi nakon dugog pandemijskog razdoblja svijet pokušali pogledati na vedriji i optimističniji način, a hladovinu u ovim vrućim danima našli su u WOW kutku powered by Kraš gdje su se opustili u udobnom namještaju Meblo Kare - uz fine čokolade.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
