#šunka @KLUB (7)

Kutinski škrleti u diWine Baru Seletković, Košutić, Glavica i Klet Romić, vinari nove generacije – pokazali su veliku umješnost u proizvodnji različitih stilova škrleta. U novootvorenom zagrebačkom diWine Baru u četvrtak 20. listopada, održ... Više [+]

Kutinski škrleti u diWine Baru
Seletković, Košutić, Glavica i Klet Romić, vinari nove generacije – pokazali su veliku umješnost u proizvodnji različitih stilova škrleta.
U novootvorenom zagrebačkom diWine Baru u četvrtak 20. listopada, održana je prezentacija vina škrlet kutinskih mladih vinara. Na prezentaciji su se mogli kušati mladi, još nefiltrirani škrleti, prošlogodišnji – još uvijek zavodljivo svježi – škrletni uratci, ali i moćni „odležanci“ i macerati, školovani u bačvama i amforama. Kušalo se i druga zanimljiva vina, poput muškata ottonela vinarije Seletković, kupaže osam piwi sorti kojom se poigrao Antun Glavica i frankovke mladog Nikice Katića iz Kleti Romić.
Vinarija Seletković, najmlađa od svih predstavljenih vinarija, rezultat je udruženih snaga brata Zvonimira i sestre Ivane, čuvara djedovine, odlučnih u namjeri da nastave i unaprijede obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. Svjesni su, kažu, kako je škrlet sve traženija i sve popularnija sorta, pa su škrlet odlučiti oblikovati u svježe vino namijenjeno vinski osviještenim i educiranim potrošačima, koji znaju uživati u dobroj kapljici. Proizvode 15.000 butelja škrleta godišnje. Ostatak proizvodnje čine muškat ottonel i rosé kupaža Mons Anima, sastavljena od cabernet sauvignona, merlota i frankovke – te Cabernet sauvignon 2019. velikog potencijala.
Hrvoje Košutić, vinskim je znalcima već otprije poznat po zapaženim rezultatima koje postiže sa svojim škrletima, a nedavno je na popis uspjeha upisao još jedno značajno priznanje, osvojivši drugo mjesto na ocjenjivanju „Vinske zvijezde“ za svoj Košutić Familia 2020. To vino kušalo se u magnum izdanju. Vino je rezultat „dizajna“ nastalog u vinogradu, a zatim i znalačkog podrumarenja u kombinaciji dvodnevne maceracije i 15 mjeseci sur lie odležavanja u velikom hrastu. Osim škrleta vinarija Košutić ima i druge, pretežito bijele kontinentalne sorte, poput graševine, rajnskog rizlinga i bijelog pinota a u kupaži pod nazivom Sedminac čije ime potječe od 40-ak godina starog vinograda sađenog u sedam redova, prevladavaju graševina i škrlet. Ponudu ove vinarije zaokružuju pjenušac Noel i cabernet sauvignon.
Na Mramor brdu kod Repušnice smjestili su se vinogradi Antuna Glavice, koji je vina proizvodio za osobne potrebe i tek je odnedavno prisutan na komercijalnom tržištu.Kušalo se macerate iz amfore s 9-mjesečnim odležavanjem na tropu. Najveću pažnju privukla kupaža osam piwi sorti, pokusno uzgojenih na dva vinogradarska položaja.
Na prezentacijskom stolu Nikice Katića, vinara poznatog moslavačkog gastro odredišta Klet Romić, bili su škrleti i tri godine stara, ručno rezana šunka, koju Katić načinje samo u posebnim prilikama poput Božića, rođendana i - eto – vinske kušaonice u diWine Baru. Osim odležanih škrleta kušalo se i potpuno mlado vino buteljirano samo za ovu priliku, pjenušac Larita, jednogodišnji škrlet i "odležanaci" 190 i 329 koje Katić imenuje prema broju dana provedenih u bačvi i vina DragoNade, kupaže graševine i škrleta. Kušala se i dobro izbalansirana frankovka. Većina vina plasira se u Kleti Romić, čija tradicija ugostiteljstva seže u 1974. godinu.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: diWine Portal

Moji Sikirevčani to rade ovako - šunku kuhaju skupa s kulinom, kobasicom, kulinačom i slaninom. Sve ovo nije stalo u jednu oraniju.
#tradicijskakuhinja #HRana #Uskrs #šunka

USKRSNI OBIČAJI ZAGREBAČKE OKOLICE Uskrs je proslava najvećeg kršćanskog blagdana i proslavu dolaska proljeća i novog početka. A u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštin... Više [+]

USKRSNI OBIČAJI ZAGREBAČKE OKOLICE
Uskrs je proslava najvećeg kršćanskog blagdana i proslavu dolaska proljeća i novog početka. A u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštine. U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo svečano vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.
Uz čitav Veliki tjedan vežu se brojni narodni običaji. Na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice u krajevima gdje masline rastu. No po selima oko Zagreba nekad su se na posvećivanje nosile grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite od nevremena. Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju.Vjeruje se također da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. U nekim se krajevima vjerovalo da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca. U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć. Vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona na Veliki četvrtak biti lijepa te da može otkloniti probleme s kožom.
Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac je bila Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.
Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak. Na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof. Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzoracima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.
Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica mogu se pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije.
PINCA
Recept za svoju verziju nezaobilaznog slatkog kruha podijelila je slastičarka, inače Samoborka, Petra Jelenić.
Sastojci (za dvije pince):
Tijesto:
250 g glatkog brašna tip 550
250 g Manitoba brašna
40 g svježeg kvasca
100 ml mlakog mlijeka
10 g soli
2 jaja
2 žumanjka
75 g šeće
50 g meda
1 mahuna vanilije (srž)
fino naribana korica 2 limuna
fino naribana korica 1 naranče
1 žlica ružine vodice
1 žlica ruma
50 g maslaca sobne temperature
50 g svinjske masti sobne temperature
Premaz:
jedno jaje
krupni šečer
Sve namirnice moraju biti sobne temperature. Kvasac otopiti u 100 ml mlijeka, dodati malo brašna (2 do 3 žlice od ukupne količine) i žličicu šećera. U ostatak brašna dodati uzašli kvas i sve ostale sastojke. Izraditi u glatku smjesu. Miješati tijesto dok se ne odvoji od stijenki posude. Ako je tvrdo, dodati još malo mlijeka. Dobro izrađeno tijesto ostaviti oko jedan sat na toplome da se diže i udvostruči. Dignuto tijesto potom premijesiti te pustiti da se još jednom diže. Podijeliti tijesto na dva dijela, oblikovati pince, odnosno loptice i staviti ih na toplo da se dignu 2/3, oko 20 minuta. Pince premazati razmućenim jajetom i posuti krupnim šećerom. Zarezati škarama ili nožem na tri mjesta i staviti ih peći u pećnicu na 160 ˚C oko 30 minuta. Ako prebrzo dobiju boju, a još su sirove (probajte štapićem) pokrijte ih aluminijskom folijom. Pince su pečene kada štapić ostane suh.
ORAHNJAČA/MAKOVNJAČA
Tradicionalni desert prisutan u mnogim svečanim prigodama rado je viđen i na uskrsnom stolu.
Sastojci:

Tijesto:

1 kg brašna
40 g kvasca
150 g maslaca
1 jaje
400 ml mlijeka
½korice limuna
1 prstohvat soli
100 g šećera
2 žumanjka za premaz

Nadjev:
60 g suhih grožđica
100 ml ruma
600 g mljevenog maka/oraha
600 ml mlijeka
220 g šećera

Grožđice prelijemo rumom i ostavimo da se namaču, a u posudu stavimo šećer, dodamo suhi kvasac, ulijemo mlijeko, promiješamo i stavimo na stranu, 20 minuta, da se napravi pjenica. U posudu miksera za tijesto stavimo brašno, ulijemo pjenicu, naribamo polovicu limunove kore, dodamo dva žumanjka, šećer, prstohvat soli, rastopljeni maslac, ulijemo mlijeko i izradimo jednolično tijesto. U uljem premazanu zdjelu premjestimo dobiveno tijesto, prekrijemo ga kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom, jedan sat, da se tijesto digne. Za to vrijeme u lonac iznad vatre ulijemo mlijeko, dodamo šećer, a kad zavrije dodamo natopljene grožđice, mljeveni mak ili orah i miješajući kuhamo 1-2 minute na laganoj vatri da se sastojci prožmu. Dignuto tijesto premjestimo na pobrašnjenu dasku, još ga malo pobrašnimo i izvaljamo u izduženi četvrtast oblik, na debljinu od oko jedan i pol centimetar. Zatim tijesto prerežemo po širini, obje polovice nadjenemo mješavinom od maka, strane tijesta prema kojima ćemo tijesto savijati premažemo umućenim jajetom, i tijesto savijemo. Dobivene savijače premjestimo u posudu za pečenje, prekrijemo ih kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom 20-ak minuta, da se tijesto još jednom digne. Potom savijače premažemo umućenim žumanjkom i stavimo ih peći u pećnicu zagrijanu na 175 °C, 50-ak minuta. Gotovu makovnjaču izvadimo iz kalupa i stavimo je na rešetku da se ohladi prije rezanja.

ŠUNKA U KRUHU
Kuhana šunka, kraljica uskrsnog doručka, neodoljiva je umotana u mirisni domaći kruh.
Sastojci:
oko 1,5 kg kuhane šunke
750 g brašna za dizana tijesta
sol
200 ml mlijeka
1 žlica šećera
1 svježi kvasac
50 ml otopljenog maslaca
Kuhanu šunku ohladite, ocijedite i dobro osušite. Pomiješajte brašno i sol te napravite udubinu u sredini. Kvasac rastopite u mlakom mlijeku sa šećerom. Ulijte tu smjesu u brašno, pokrijte i ostavite kratko da kvasac naraste, a zatim ulijte i rastopljeni maslac te malo po malo mlaku vode, oko 250 ml. Umijesite rukama tijesto. Ostavite tijesto na toplom da se udvostruči pa ga premijesite. Zatim tijesto razvaljajte u oblik pravokutnika dovoljno velikog da u njega umotate šunku. Stavite šunku na tijesto i umotajte je sa svih strana tijestom. Ako treba, spojeve malo navlažite vodom. Ostavite još pola sata da tijesto opet naraste. Zagrijte pećnicu na 220 °C, zajedno s posudom u kojoj ćete peći kruh. Stavite štrucu u posudu pa poklopite i pecite 40-50 minuta. Izvadite štrucu, premažite je kistom namočenim u vodu, pa bez poklopca pecite još 15-20 minuta na 200 °C, po potrebi premazujući vodom. Nakon što je izvadite iz pećnice, šunku u kruhu ostavite da se ohladi.
DOMAĆI UMAK OD HRENA
Uskrsnoj šunki najbolja je pratnja umak od hrena – priprema je jednostavna, pa umjesto kupovnog radije poslužite domaću verziju.
Sastojci:
jedan korijen svježeg hrena
kiselo vrhnje
sol i papar
malo jabučnog octa ili limunova soka

Hren ogulite i naribajte na na sitno. Pomiješajte ga s oko 100-200 ml masnijeg kiselog vrhnja, ovisno o željenoj gustoći i ljutini. Dodajte sol, papar i žličicu do dvije octa ili limuna. Promiješajte, dobro ohladite i poslužite uz šunku i ostale uskrsne delicije.
Pripremio: Tomislav Radić

Pjenušavi Zagorci na Vuglecu Na Vuglec bregu kod Borisa Vugleca, u zatišju između dvaju napada korone, dakle nedavno, pjenušavo vino teklo je " potocima". Na Pjenušavi zagorski doručak u vinogradu došlo je više stotina vinoljubaca koji su s... Više [+]

Pjenušavi Zagorci na Vuglecu


Na Vuglec bregu kod Borisa Vugleca, u zatišju između dvaju napada korone, dakle nedavno, pjenušavo vino teklo je " potocima". Na Pjenušavi zagorski doručak u vinogradu došlo je više stotina vinoljubaca koji su se razmili po Vuglecovom etno selu koje uz restoran ima desetak zagorskih kuća koje izvana djeluju kao seoske a unutrašnjost je luksuzno uređena. Od Krapinskih toplica udaljen četiri kilometra Vuglec brijeg već godinama privlači goste zbog domaće hrane i vina iz vuglecove vinarije. Došle su mnoge obitelji pa su djeca mogla jahati na poniju a mogli su se koristiti i tereni za tenis i male sportove. Na prostranoj lijepo održavanoj livadi s pogledom na brežuljkasti vinogradski krajolik bile su postavljane ležaljke koje su livadu pretvorile u zagorsko brdsko sunčalište,
Pili su se pjenušci zagorskih vinara Borisa Vugleca, Borisa Drenškog Bodrena, Hrvoja Petrača i Tomislava Bolfana. Uz mjehuriće, jagode i trešnje doručak su pripremili restoran Vuglec breg , mljekara Veronika i mesnica Vugrinec. Jele su se salame, kobasice, tvrdo kuhana jaja, razni sirevi, kuhana šunka i bakini kolači i još mnogo toga.
Uz pjenušava vina, koja su se točila na početku događanja uz zagorski doručak, na programu je bio »En primeur zagorskih vina“ - premijera jednog novog vina ili nove berbe (posebnog vina po izboru pojedine vinarije). U ovome dijelu programa domaćin Boris Vuglec predstavio je novo vino “Zagorski bregi” - mješavinu tradicijskih zagorskih sorti (graševina, kraljevina, zeleni.silvanac i belina).
Tomislav Bolfan je premijerno točio svoj macerirani Sivi pinot orange (2017), Petrač novu Karizmu (2017), a Bodren je ponudio nekoliko svojih slatkih predikatnih vina.
Nakon nedavnog vikend-piknika u trsju kod obitelji Kos-Jurišić kod Nespeša u Svetom Ivanu Zelini , Pjenušavi doručak kod Vugleca osmislila je promotorica vina Marija Vukelić.
Pripremio: Tomislav Radić
snimke: Marko Čolić

Piknik u vinogradu Korona odlazi, proljeće je došlo. Nakon loših dana, nakon što smo dugo bili zatvoreni u svojim domovima krenimo u prirodu, u zelenilo na čisti zrak. Obitelj Kos Jurišić zajedno s Turističkom zajednicom Svetog Ivana Zeline... Više [+]

Piknik u vinogradu

Korona odlazi, proljeće je došlo. Nakon loših dana, nakon što smo dugo bili zatvoreni u svojim domovima krenimo u prirodu, u zelenilo na čisti zrak. Obitelj Kos Jurišić zajedno s Turističkom zajednicom Svetog Ivana Zeline, u idiličnom prostoru, u vinogradu organizira piknike.
Vinarija Kos-Jurišić obiteljsko je gospodarstvo sa 3,5 ha vinograda, 30 kilometara od Zagreba u mjestu Nespeš na zelinskoj vinskoj cesti
U izletištu vinarije Kos Jurišić tijekom vikenda nude se košare s toplim kruhom, domaćom hranom i vinima, a u vinogradu se bale sjena pretvaraju u stolove, koje okružuju dekice i jastuci te pozivaju na čaroban ugođaj. Špekec, picek i pajcek su spremni a vinčeko ja također tu a pogled na brežuljke na kojima su vinogradi otkriva zelene kutke prigorskog kraja.
U košarama su domaći naresci, pohani piceki, svinjsko pečenje, krumpir salata, grah salata, štrukle, pita od jabuka, zelinska loparka, domaći kruh bake Dragice, sokovi od jabuke i bazge i zelinsko vino.
U košari „Špekec“ (Cijena za 2 osobe 250,00kn) su domaći naresci ,sir , šunka, kobasica i špek, zapečene štrukle, kruh bake Dragice, vino Kos-Jurišić 0,75 , domaći sok od jabuke ili bazge 1 l i 1l mineralne vode.
U košari „Picek“ (Cijena za 2 osobe 360,00kn) su pohani picek, krumpir salata,pita od jabuke,kruh bake Dragice, vino Kos-Jurišić 0,75l, domaći sok od jabuke ili bazge 1l i mineralna voda 1l
U košari „Pajcek“ (Cijena za 2 osobe 380,00kn) su svinjsko pečenje,grah salata, zelinska Loparka, kruh bake Dragice, vino Kos-Jurišić 0,75l, domaći sok od jabuke ili bazge 1l i mineralna voda 1l.
Za taj dan dan sreće u prirodi za djecu je uređeno igralište i puno mjesta za zabavu i trčanje u prirodi na svježem zraku.
Radno vrijeme:Petak, subota, nedjelja od 12.00h-19.00h a broj mjesta je ograničen pa dolazak treba najaviti na telefon 091 511 00 73 ili na info@vina-kos-jurisic.hr
Obitelj Kos- Jurišić, kada su došla teška vremena, kada su zatvoreni ugostiteljski objekti, nije se predala. Osim najnovijeg projekta "Piknik u vinogradu" odlučili su nuditi vina od vrata do vrata . Tako svakoga dana Mario Jurišić razvozi svoja vina po zagrebačkim adresama. Letak s telefonom vinarije 098 377 907 bio je u poštanskim sandučićima. Razvozi se poznata zelinska kraljevina, pinot sivi, chardonnay, muškat žuti i mješavina sorata. Osim vina koja razvoze po Zagrebu vinarija Kos- Jurišić ima još i kerner, ranjski rizling i pjenušac. Dakako Zelina je poznata po kraljevini koju spominje još 1841. glasoviti ampelograf Franz Xaver Trummer koji je sredinom prošlog stoljeća popisivao hrvatske sorte. Daje vrlo užitna vina niskih alkohola, nježnih aroma i malo izraženije, ali ugodne kiselosti.
I sada kada zaredaju lijepi proljetni dani dobar izbor za vikend je izlet u vinograd na špek, piceka i pajceka i na nekoliko gutljaja zelinske kraljevine.
Tekst: Tomislav Radić
Snimio: Marko Čolić

Divani i Street food na slavonski način u Zagrebu U Slavoniji se živi osam tisuća godina, tu je pronađen najstariji indoeuropski kalendar, vino se punilo u butelje gotovo 200 godina prije Burgundije i Bordeauxa, tu se proizvelo prvo pivo u... Više [+]

Divani i Street food na slavonski način u Zagrebu


U Slavoniji se živi osam tisuća godina, tu je pronađen najstariji indoeuropski kalendar, vino se punilo u butelje gotovo 200 godina prije Burgundije i Bordeauxa, tu se proizvelo prvo pivo u svijetu, ali i prvi hrvatski pjenušac. Slavonija ima i najveći crkveni trg nakon Rima, tu je bila prva kovnica novca u Hrvatskoj i prvi puta se u Hrvatskoj zakotrljala nogometna lopta i zaigrao tenis.
U Zagrebu u vinoteci Procaffea, direktori pet turističkih zajednica predstavili su turističku ponudu Slavonije uz vrhunska slavonska vina i jela koja su pripremili kuhari iločkog hotela Dunav, prvog nositelja Michelinove preporuke u tom dijelu Hrvatske.
Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije, Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije, Ružica Vidaković, direktorica TZ Brodsko-posavske županije, Mislav Matišić, pomoćnik direktorice TZ Osječko-baranjske županije i Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko srijemske, koja je i koordinatorica Klastera Slavonija, predstavili su turističke atrakcije najistočnije hrvatske regije.

„Slavonija je destinacija koja ima što za ponuditi svih 365 dana u godini. Jedan od osnovnih motiva posjeta našem kraju je gastronomija, imamo i dva parka prirode Kopački rit i Papuk. Slavonija nudi spoj tradicije i urbanog, moćni Dunav, ali i Savu i Dravu, vinograde, Zlatnu dolinu, Plemićku rutu, Požešku goru, Psunj , Erdut i Bansko Brdo. Tu su biciklističke rute, quadovi, kajak, planinarenje i još mnogo toga “ ispričao je Mislav Matišić.
A čvarci su bili najbolji uvod u birane specijalitete kojima je Turistička zajednica Požeško-slavonske županije na Adventu u Zagrebu na Starčevićevom trgu predstavila bogatu eno-gastro ponudu. Ispred četiri adventske kućice za predjelo se uz čvarke, servirala šunka, slanina, sir i kulen. Za glavno jelo posluženi su funky burgeri sa svinjetinom, potom krpice s kupusom i za kraj buncek u sendviču. Uz slavonsku šljivovicu u prohladnom danu grijači nisu bili potrebni, a vrhunska vina i pjenušci stigli su iz Kutjeva, jednog od tri vinogorja Požeško-slavonske županije.
„Za gurmanski doživljaj naše županije nismo slučajno odabrali novu lokaciju u okviru Adventa u Zagrebu. Tu je naglasak na ekologiji i ekološkim materijalima, a upravo te principe podržavamo i u Požeško-slavonskoj županiji poznatoj zelenoj destinaciji na čijem je području Park prirode Papuk, hrvatski geopark pod zaštitom UNESCO-a. Pokazali smo kako uspješno spojiti trendove moderne i tradicionalne kuhinje.“ rekla je Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

„Favorit slavonske hladne plate su čvarci s paprikom koji se proizvode u okolici Požege, a posebno smo poznati po rolanom odojku te porkwichu i steakwichu, pravim iznenađenjima za nepce. Naše kobasice su bez aditiva, od kvalitetnog domaćeg mesa“, kaže Požežanin Nikola Stanišić jedan od vlasnika Funky Fooda.

Slavonska jela u street food varijanti dobar su način da se urbana publika upozna s raznolikošću i ljepotom kuhinje Požeško-slavonske županije. Njezin poznati brend Okusi Zlatne Slavonije predstavljen je i u novoj eno-gastro brošuri županijske turističke zajednice a prezentacija u Zagrebu organizirana je u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.

Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Borna Subota, Tomislav Smoljanović
Exe produkcija, Marko Čolić

Zalihe od Božića još su na broju, a sve me strah kad krenu jaja, šunka, kolači... Hrčak ima pravo - ajmo po zelenom =D