Trnjina - voćka iz davnina

Trnjina je biljka čiju ljekovitost narodna medicina poznaje od davnina. U ljekovite svrhe koriste se svi dijelovi trnjine: korijen, kora, cvijet, listovi i plodovi. Postoje dokazi da se koristila u ishrani još u kamenom dobu, a bila je redovna na trpezama stare Grčke i starog Rima.

Gdje možemo pronaći trnjinu?

Poznata je i pod nazivima trnina, trn, crni trn, crni grm, trnjavka, trnavka, divlja šljiva, kukinja i grmulja. Prema botaničkoj nomenklaturi pripada porodici ruža Rosaceae, rodu šljiva Prunus. Široko je rasprostranjena u Evropi, sjevernoj Africi i Maloj Aziji. Raste kao samonikli grm po pašnjacima, sunčanim brežuljcima, rubovima šuma, krčevinama. Uzgaja se kao živa ograda, pojedinačni grmovi, stabla, ili kao ukrasna biljka, ali i zbog svog bujnog korijena i stvaranja mnoštva izdanaka radi sprečavanja erozije. Koristi se i kao podloga u rasadničarskoj proizvodnji voća.

Kao grm, trnjina naraste do 3 m visine, a kao pojedinačno drvo 5 m i više. Ima raširene trnovite grane. Listovi su manjih dimenzija, od 2 do 4 cm i na rubovima malo nazubljeni. Trnjina prvo cvjeta, a zatim lista. Cvijetovi su sitni do 1,5 cm promjera sa pet latica pojedinačni ili po 2 do 3 zajedno i prekrivaju cijele grančice. Cvjetovi ugodnog mirisa, cvjetaju od marta do kraja aprila pa i tokom maja, što zavisi od vremenskih prilika i lokacije.

Karakteristike ploda trnjine

Plod trnjine je koštunica tamnoplave boje sa pepeljkom, promjera od 1 do 1,5 cm, iznutra mesnat i zelenkasto obojen, trpka i kiselog okusa. Sadrži 5 do 8% šećera, organskih materija 1,5 do 3%, pektina 1,5%, vitamina C 8 do 26%, jabučne kiseline 1,7%, vitamina P do 4000 mg, što je više od aronije, tanina do 1% bojene materije, arome. U 100g ploda nalazi se 200 mg vitamina C.

Počinje sazrijevati tokom septembra, ali se zbog trpkog okusa konzumira tek nakon mraza. Može da se bere i ranije ali je tada potrebno prethodno zamrznuti da bi se izgubio trpak okus i stežući efekat. Tada se mogu koristit i u svježem stanju. Od takvih plodova mogu se praviti sirupi, džemovi, miješane marmalade, likeri. Poboljšava okus voćnih kompota i povećava njihovu ljekovitost. Koristi se u gastronomiji kao začin jelima od divljači. Listovi trnjine sadrže vitamine C i E, antocijane, flavonoide. Prosječan prinos po grmu je 12 do 14 kg. Važno je još spomenuti da seme sadrži otrovni glikozid.

Cvjetovi se beru u aprilu, kora sa korijena i plodovi se sakupljaju u oktobru i novembru. U narodnoj medicini trnjina se koristi za liječenje kašlja, grčeva, pročišćavanje krvi, za jačanje želuca pa i mršavljene. Plod trnjine se koristi za saniranje dijareje i problema sa organima za varenje. Cvijet se koristi kao blago laksativno sredstvo i diuretik, podstiče i znojenje kod težih upala i groznica.

Kako uzgajati trnjinu?

Sjeme se koristi za razmnožavanje, a treba 2 do 3 mjeseca biti izloženo hladnoći. Preporučuje se sjeme staviti u vreću sa vlažnim pijeskom i držati u frižideru. Klijanje sjemena je veoma sporo, zbog čega se trnjina najčešće razmnožava izdancima iz korijena. Prije sadnje kopaju se rupe dimenzija 0,8x0,4 m i u njih doda đubrivo. Nakon sadnje vrši se prikraćivanje izdanaka na visinu od 15 cm, što će u proljeće rezultirati bujnim razgranjenjem jer trnjina stvara veliki broj izdanaka. U narednim godinama treba redovno uklanjati suvišne izdanke, polomljene i oštećene grane.

Potrebno je đubriti svake godine da bi ova biljka dala bogat urod. U vrtu se sadi na razmak 2,5 do 3 m između sadnica. Veoma je pogodna za formiranje žive ograde. Može se zasaditi jedan niz sa razmakom između biljaka od 0,5 do 0,7 m ili dvostruki niz u cik cak formi sa rastojanjem od 0,8 do 1 m. Sadnice se postavljaju pod uglom od 45 stepeni. Životni vijek grma trnjine je oko 40 godina. Važno je stanište divljih životinja i ptica. Naseljavaju je i mnogi insekti. Može da posluži i kao ograda za stoku jer svojim dugim trnjem brani prolaz životinjama. Važna je medonosna biljka jer cvjeta u rano proljeće.

Čaj od cvijeta trnjine

Ovaj čaj jača i čisti krv, posebno u slučajevima kožnih bolesti, bolesti pluća i dišnih organa. Čaj se priprema tako što se jedna velika žica osušenog ili sedam velikih žlica svježeg cvijeta prelije sa 2,5 dl vrele vode i prokuha 1minutu. Ostavi se da stoji poklopljeno oko 10 minuta. Dnevno se pije po jedna šalica tokom 3 do 4 dana i to po gutljaj svaki sat. Ako ovaj procijeđeni čaj ponovo prokuhamo sa jednom velikom žlicom meda, blagotvorno djeluje kod upale pluća i bronhija, omekšava sluz i olakšava iskašljavanje. Dnevno se piju 2 do 3 šalice svakih pola sata po jedna velika žlica.

Liker od trnjine

Plodovi trnjine, bez peteljki, se stave u teglu (400g ploda trnjine), pospu sa 200g šećera ili preliju sa 2dl meda i 5dl lozovače ili šljivovice. Ako je tegla na suncu bit će potrebno oko 3 sedmice da se med ili šećer otope. Ukoliko je tegla u tamnoj prostoriji povremeno ju je potrebno protresti. Bit će potrebno oko 6 sedmica da voće pusti sok. Ovaj liker je intenzivnijeg okusa i boje.