Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gajenje mente
  • 04.08.2015. 10:30

Kako pravilno gajiti mentu?

Menta ili nana se uspješno može gajiti i plantažno!

Foto: depositphotos.com/Premium_shots
  • 5.730
  • 104
  • 0

Menta je poznata i popularna od davnina kao ljekovita biljka koja se odlikuje ugodnim i aromatičnim mirisom i okusom mentola. Porijeklo ove biljke nije utvrđeno, ali je raširena svuda. Sve je veći interes za njen plantažni uzgoj zbog velike potražnje na tržištu.

Upotrebljavaju se lišće i mladice sa cvijetovima kao čaj u slučajevima probavnih smetnji, grčeva crijeva, bubrežnih i žučnih kolika, a za vanjsku upotrebu kao dodatak kupkama, za punjenje jastučića za spavanje, kao migrenski štapići protiv glavobolje, zatim u slučaju svrbeža i reume, u kozmetici, kulinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

Medonosna je biljka, a produktivnost meda je 200kg/ha. Med je veoma gust, boje ćilibara sa prijatnom aromom mente.

Morfološke osobine

Višegodišnja je biljka iz porodice Lamiaceae, raste u visinu 30-80-110cm zavisno od sorte. Na 1m2 može da se nalazi 10-20 biljaka. Formira mnoštvo rizoma u koje deponuje hranjive materije i putem kojih se širi. Postoji više vrsta i podvrsta ove ljekovite biljke: divlja menta (Mentha spicata) i njena podvrsta ljuta menta, pitoma menta (Mentha piperita), kudrava menta (Mentha crispa), barska menta (Mentha aquatica), poljačak (Mentha pulegium), jabukova menta (Mentha suaveolens), konjski bosiljak (Mentha longofolia), poljska menta (Mentha arvensis).

Najčešće se ipak upotebljava pitoma ili paprena menta, nastala od barske i divlje mente

Najčešće se ipak upotebljava pitoma ili paprena menta, nastala od barske i divlje mente. Otkrivena je u Engleskoj, odakle se proširila po cijelom svijetu. Danas je selekcionisano mnoštvo sorti pitome mente sa različitim karakteristikama: od sadržaja mentola, ulja, mirisa do ukrasnih menti sa šarenim lišćem. U intenzivnom uzgoju najčešće se koriste dva oblika mente koji se razlikuju po boji listova, stabljike i sadržaju eteričnih ulja.

Bijela menta Alba

Stabljika i lišće su blijedo zelene boje, delikatesnijeg ukusa, srednjim sadržajem mentola i 60% ulja, uglavnim se uzgaja u Francuskoj i naziva se francuska menta.

Crna menta

Sadrži više ulja, ali ima i oštriji ukus, prepoznaje se po tamnozelenoj i ljubičastoj boji listova i stabljike. Zbog ljubičaste boje, posebno u proljeće, lišće se čini tamno i otuda naziv za ovu vrstu "crna metvica". Cvjeta od juna do septembra ružičastocrvenim ili ljubičastim cvjetovima. Plod je oraščić od četiri dijela sa po jednom sjemenkom u svakom dijelu.

Specifični zahtjevi u uzgoju

Menta raste na rahlim zemljištima pH vrijednosti 6,0 do 7,2 (blago kisela i neutralna). Na jednom mjestu može da se zadrži 5-6 godina, a u intenzivnoj proizvodnji 2-3 godine:

  • odgovaraju joj sunčane pozicije, ali odlično uspijeva i u polusjeni
  • na teškim,kiselim zemljištima koja imaju visok nivo podzemne vode menta raste veoma sporo
  • organska đubriva najbolje je u zemljište unijeti sa prethodnom kulturom
  • otporna je na hladnoću: Pod snježnim prekrivačem debljine 10-20 cm može da podnese mraz -25 do -30 stepeni, ali tokom zima sa toplim periodima, bez snježnog pokrivača, često strada rizom na dubini 3-4 cm pri temperaturi -10 do -12 stepeni i tada je treba zaštititi malčiranjem, prekrivanjem piljevinom ili smrekovim granama.
  • u proljeće menta počinje rasti već na teperaturi od 2-5 stepeni, a mladi izdanci mogu izdržati proljećnje mrazave -8 stepeni
  • to je kultura umjerene zone,optimalna temperatura za rast 18-20 stepeni,sa povećanjem temperature do 25 stepeni sadržaj ulja raste.

Menta voli vodu. Procjenjuje se da za formiranje 1t mente u fazi cvjetanja treba 1.500 m3 vode. U fazi intenzivnog rasta mentu je poželjno zalijevati, ali 5-7dana pred žetvu treba prestati zalijevati, jer će listovi mente imati više ulja.

Najčešće se razmnožava reznicama rizoma

Sadnja i razmnožavanje

Razmnožava se sjemenom, reznicama rizoma ili dijeljenjem grma. Najčešće se razmnožava reznicama rizoma i na taj način osigurava ujednačenost zasada. Imajte na umu da se veoma brzo razvija i širi na zasađenoj parceli. Ima plitak korijen i zato voli rahla zemljišta sa dovoljno vlage.

Termin sjeteve iz sjemena je u martu na dubinu 0,5 - 1 cm. Sade se sadnice starosti 35 - 45 dana. Sjeme je teško dobiti. Menta se sadi na otvorenom u proljeće, u aprilu ili u ljeto, u avgustu. Rizomi za sadnju trebaju da su dužine 15 cm, a najmanja 8 cm. Sadnice ili rizomi se sade u brazdu dubine 8-10 cm na udaljenost 12-15 cm jedan od drugog, međuredni razmak 40-60 cm. Za 1ha potrebno je obezbjediti oko 1.500 kg rizoma.

Njega

Dva puta u sezoni menta se prihranjuje složenim mineralnim đubrivima u količini 15-20 g/m2 ili ptičijeg izmeta ili pepela 25-30 g/m2. Pretjerano đubrenje azotom u vlažnim godinama može da utiče na pojavu pepelnice i hrđe i na to treba obratiti pažnju.

Korijen mente nalazi se plitko u tlu 15-20 cm, najveći dio je na dubini 2-5 cm, a zbog guste mreže sočnih rizoma može podnijeti kratkotrajno sušno razdoblje. Pretjerana vlaga i nedostatak svjetlosti tokom pupljenja i cvjetanja smanjuju sadržaj i kvalitet eteričnog ulja. Zalijevanje je najbolje uraditi u početku vegetacije, u periodu stvaranja bočnih rizoma, početkom faze pupanja, nakon košnje u količini od 40-60 mm/m2, a zalivna norma zavisi od padavina u toku vegetacije.

Prikupljanje i čuvanje mente

Prikuplja se u vrijeme cvjetanja zavisno od namjene. Menta za list se kosi kada je veći udio lista u odnosu na stabljiku tj. neposredno pred cvjetanje, a za destilaciju kada je u cvijetu. Najbolje je brati neposredno pred cvjetanje, jer tada sadrži najviše djelotvornih materija.Vrhovi biljke se skaraćuju za 10 do 15 cm i suše na sjenovitom mjestu. U toku sezone menta se ubire dva puta, a ako se navodnjava i tri do četiri puta.

Zbog velikih i sočnih listova osjetljiva je na bolesti i štetočine

Košnja se obavlja kombajnom. Potrebno je mentu što brže odvesti na mjesto prerade, jer zbog visokog udjela vlage može doći do fermentacije ili truljenja. Prosječan prinos suvog lista se kreće oko 15t/ha ili 50l/ha eteričnog ulja.

Bolesti i štetočine

Menta je biljka koja privlači mnoge štetočine i napadaju je mnoge bolesti, jer ima velike i sočne listove i rizome, zbog toga je potrebno stalno biti na oprezu.

Na našem području najopasnije oboljenje mente je hrđa koju izaziva gljivica Puccinia menthae. Ovom gljivičnom oboljenju doprinosi razvoj velike vlažnosti, niska temperatura vazduha, višak azota u zemljištu, kao i dugogodišnji zasad na istoj parceli. Za hrđu je karakteristična pojava tamnosmeđih pjega na naličju listova i na lisnim peteljkama. Pjege se šire od donjih listova prema vrhu i pri jakoj zarazi može dođi do potpunog uništenja mente. Jedna od mjera suzbijanja je prijevremena košnja, kada se primjete simptomi zaraze, gajenje otpornih sorti. Kišovito vrijeme pogoduje širenju ovog patogena. Najbolje je zaštitno tretiranje izvesti u proljeće, kada su biljke visine 4-5 cm.

Pored hrđe na menti se javljaju i druga gljivična oboljenja: pepelnica (Erysiphe sp.), septorija, koju izaziva Septoria menhtae, zatim verticilijum, antraknoza, mikoplazme i mnoga druga manje značajna oboljenja.

Veoma često oboljenje je pepelnica

Karakteristični simptom pepenice jest bijela navlaka na listovima koja se pojavljuje u drugoj polovini vegetacije, a kasnije se pojavljuju plodonosna tijela crne spore. Veoma često oboljenje, javlja se tokom avgusta, kada hladni i vlažni vjetrovi potpomažu širenje gljivice.

Ne gajiti poslije krompira

Što se tiče štetočina mentu napadaju mnogi insekti koji su u zasadu mente prisutni već od proljeća. Navjažnije štetočine su lisne vaši, cikade, žičnjaci, cvrčak, popac, rovac, pipe, livadski moljac i mnoge druge. Zbog toga što razvija sočne rizome mentu ne treba gajiti poslije krompira zbog nakupljanja pojedinih štetočina (npr. žičnjaci).

Prevencija je najvažnija mjera borbe protiv pojave štetočina i prouzrokovača biljnih bolesti. U tom cilju treba obratiti pažnju na đubrenje azotom, jer višak pospješuje pojavu mnogih bolesti. Nasuprot azotu, kalijum povećava otpornost biljke. Preporuka je sakupljati ostatke i spaljivati ih, ako se primjete početni simptomi neke bolesti, moguće je i ranije košenje, a obavezno je vršiti stalno nadgledanje usjeva u cilju suzbijanja prouzrokovača oboljenja i štetočina.

Foto: depositphotos.com/Premium_shots


Povezana biljna vrsta

Metvica

Metvica

Engleski naziv: Mentha | Latinski naziv: Mentha sp.

Metvicu karakteriše ugodan miris mentola, a jedna je od najvažnijih ljekovitih biljaka za proizvodnju eteričnog ulja, lijekova i čajeva. Djeluje osvježavajuće i umirujuće i... Više [+]

Tagovi

Menta Nana Ljekovito bilje Uzgoj mente Štetočine mente


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, ide... Više [+]