Gaura - grmolike biljke koje osvajaju dvorišta

Gaura Gaura lindheimeri je trajnica koja sve više osvaja naša dvorišta i bašte, a ime je dobila po naučniku Ferdinandu Jacobu Lindheimeru. Potiče iz Sjeverne Amerike. To su grmolike biljke koje rastu polako i odlikuju se velikim brojem lijepih cvjetova. Postoje razne sorte Gaure koje se međusobno razlikuju po visini, veličini grma, boji cvjetova i listova. Visina biljke je od 50 d0 150cm, a cvjetonosne stabljike su duge od 10 do 90cm u zavisnosti od sorte. Cvijeta od juna do kraja oktobra.

Svojim mirisom privlači pčele i leptire. Cvjetovi mogu biti jednobojni ili prošarani. Boja cvijeta može biti bijela, ružičasta ili ljubičasta u raznim nijansama. Pojedinačni cvjetovi traju samo jedan dan, a sledećeg dana se pojavljuju novi cvjetovi. Cvjeta od juna pa do prvih jesenjih mrazova. Na cvijetnim stabljikama se prvo otvaraju i cvjetaju donji cvjetovi.

Gajenje gaure

Može da se gaji kao jednogodišnja ili višegodišnja biljka. Da bi bila višegodišnja biljka gauru je preko zime potrebno zaštititi od niskih temperatura. Često se gaji u saksijama koje se preko zime unose u zaštićem prostor. Biljke se prikraćuju na 10 do 15cm, a biljke koje prezimljavaju na otvorenom prikratite tokom proljeća. Prikraćivanje će potaknuti biljku da razvije više cvjetnih pupoljaka. Da bi uspješno prezimila na otvorenom biljku gaure je potrebno zaštiti slojem grana od crnogoričnog drveća, tresetom, lišćem ili agrotekstilom. Na ovaj način biljka ćemo zaštititi od uticaja niskih temperatura i padavina.

Da bi uspješno prezimila na otvorenom biljku gaure je potrebno zaštiti slojem grana od crnogoričnog drveća, tresetom, lišćem ili agrotekstilom.

Sorte Gaure sa bijelim cvjetovima su otpornije na niske temperature. Grm gaure za svoj rast, razvoj i cvjetanje traži dobro osunčana mjesta, ne podnosi sjenu. Gauri smetaju i zemljišta koja su preobilno đubrena. Ne podnosi zabarene terene i povišenu vlažnost u zoni korjena. U takvim uslovima korijen gaure počinje da truli.

Sjetva ili sadnja gaure se ne izvodi prije nego što prođe opasnost od mraza - niskih temperatura. Za sjetvu u saksije birati sorte manje bujnosti.

Razmnožavanje sjemenom ili reznicama

Razmnožava se iz sjemena ili reznicama. Razmnožavanje sjemenom je jednostavnije. Sjetva se obavlja u posudice ispunjene smjesom treseta i pijeska od druge polovine marta i tokom aprila. Klijavost sjemena gaure nije visoka, oko 50%. Površina zemlje u posudicama treba da je vlažna, zbog toga posudice prekriti folijom, vlažnim papirom ili staklom. Gaura klija na 20ºC. Nakon 21 do 28 dana niču mlade biljčice. Tada je potrebno ukloniti vlažan papir, prozirnu foliju ili staklo.

Temperatura se snižava na 15ºC. Biljke se mogu pikirati u zasebne saksijice kada imaju prvi list. Nastaviti sa redovnim zalijevanjem i pođubriti biljke. Kada biljke gaure dostignu visinu 10 do 15cm biljčice se prikrate za polovinu visine. Ovo prikraćivanje će rezultirati boljim razgranjavanjem i formiranjem ljepšeg grma gaure. Ukoliko ih razmnožavamo reznicama možemo to uraditi zelenim i zrelim reznicama. Zelene reznice uzimamo tokom proljeća, a zrele tokom ljeta.

Presađuju se na stalno mjesto kada prođe opasnost od mraza. Sorte gaure koje se odlikuju bujnošću sade se na razmak od 35 do 45cm, dok se sorte koje karakteriše manja bujnost i dimenzije sada na manji razmak od 20 do 25cm. Na 1m² dovoljne su tri ili četiri biljke. Prve godine bijka gaure raste i tek narednih godina dolazi do izražaja njena ljepota. Cvjetaju tokom cijelog ljeta i sve do prvog mraza. U avgustu se može malo prikratiti kako bi potaknuli bujnije cvjetanje. Veoma su lijep ukras dvorišta.

Presađuju se na stalno mjesto kada prođe opasnost od mraza.

Mogu se saditi u grupama ili u kombinacijama sa lavandom, stipom, petunijom, ukrasnom žalfijom, rudbekijom ili ukrasnom veronikom. Gaure nisu zahtjevne što se tiče zalijevanja i đubrenja. Dovoljno je da ih posadimo na sunčano mjesto, ne pretjerano humusno zemljište, pođubrimo jednom ili dva puta tokom ljeta i povremeno zalijemo. Kao takva idealna je ukrasna biljka za vikendaše.

Otporne ako su na dobroj lokaciji

Njihove cvjetonosne stabljike su pogodne za rezanje, dugo ostaju svježe kada su u vodi i zbog te osobine često se koriste za pravljenje cvjetnih aranžmana.

Ukoliko su posađene na dobroj lokaciji gaure su veoma otporne i formiraju bogat grm. Problemi se mogu javiti ako je biljka posađena na vlažno mjesto. U ovom slučaju biljka će biti podložna pojavi pepelnice i rđe. Slabe biljke napadaju biljne uši i tripsi. Ukoliko je posadimo u sjeni biljka će formirati manji broj cvjetonostih stabljika.

Foto: Pixabay/Hans