Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izmena Uredbe
  • 24.02.2021. 16:00

Šta je sve smanjeno Izmenama Uredbe o podsticajima i zašto?

Vest o smanjenju podsticajnih davanja, poljoprivrednici nisu srećno dočekali, a sudeći po našoj anketi - 97 odsto njih je razočarano ovom odlukom Vlade.

Foto: Depositphotos/AndrewLozovyi
  • 1.681
  • 254
  • 0

Nedavno je Vlada Srbije usvojila Izmene Uredbe o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2021. godini sa značajnim smanjenim planiranim iznosima. Smanjene su subvencije po hektaru za biljnu proizvodnju, direktna plaćanja, iznos za mere ruralnog razvoja...Ovu vest, poljoprivrednici nisu srećno dočekali, a sudeći po našoj anketi - 97 odsto njih je razočarano ovom odlukom Vlade.

Najveće razočarenje su smanjeni podsticaji po hektaru sa 5.200 na 4.000 dinara.

Međutim, kako nas podseća diplomirani inženjer poljoprivrede za ekonomiku Saša Stamenković, Uredbom iz 2019. godine subvencije po hektaru takođe su iznosile 4.000 dinara, da bi prošle godine bilo dodatno 1.200 dinara kao regres za gorivo.

Smanjenje subvencije po hektaru sa 5.200 na 4.000 dinara

"Iz ovih izmena se vidi da su praktično vratili ono što je bilo pre dve godine, dakle, bez tog regresa za gorivo. Same izmene su u skladu sa agrarnom politikom, ali je sve u nivou prošle godine, premija za mleko je ostala sedam dinara, podsticaji po grlu 15.000...", objašnjava Stamenković.

Šta je onda drugačije?

Iako pojedinačne subvencije nisu bitno menjane u odnosu na prošlu godinu, čini se da su, nastupajućom izmenom Uredbe, desetkovani ukupni iznosi za određene mere subvencionisanja, naročito u poređenu sa onim što je bilo propisano prethodno donetim aktom.

Za osnovne podsticaje prošle godine izdvojeno je 9,7 milijardi, a ove, izmenom 7,5 milijardi dinara. Podsticaji za mere ruralnog razvoja prošle godine bili su oko šest milijardi dinara, za ovu taj iznos je tek 1,4 milijarde!

Što se tiče investicija u preradu i marketing poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i proizvoda ribarstva, značajno je smanjen iznos u odnosu na prošlu godinu i ono što je obećano za ovu i to sa pet miliona na 500.000 dinara. S druge strane, za kontrolne markice za poljoprivredno-prehrambene proizvode i evidencione markice za vino izdvajanja su na nivou prošle godine - 500.000 dinara.

Ono što na neki način, naročito, zbunjuje jeste što su smanjena izdvajanja za organsku proizvodnju i očuvanje životne sredine kao stavki koje su često promovisane u prethodnom periodu od strane predstavnika Ministarstva poljoprivrede, ali i nadležnih u Vladi. Za organsku proizvodnju ove godine izmenom Uredbe iznos je prepolovljen i sad je 100 miliona dinara, gde će za biljnu biti izdvojeno 40 miliona, a za organsku stočarsku preostalo.

Na primeru izdvajanja za očuvanje životne sredine i prirodnih resursa, za ovu godinu izdvojeno je duplo manje od obećanog i čak pet puta manje nego prošle godine - oko 100 miliona dinara.

Ipak, za direktna plaćanja više u odnosu na prošlu godinu

Jedino je u poređenju sa 2020. godine, obim sredstava za direktna plaćanja viši. Prošle godine iznosio je 18,3 milijarde dinara, a ove opredeljeno je 22,5, ali opet manje od prvobitno zamišljenog - 24,7 milijarde dinara.

Kolliko će i kako sve ove promene uticati na običnog poljoprivrednika i da li će smanjenjem ukupnih davanja neko biti uskraćen, pitali smo agroekonomistu i člana Nacionalnog tima za preporod sela Milana Prostrana.

"Ja sam zagovornik većih direktnih plaćanja, jer je nekada po hektaru bilo 12.000 dinara. Jedan sam od onih koji smatraju da agrarni budžet Republike Srbije treba da bude u korelaciji sa učešćem poljoprivrede u stvaranju BDP-a. Ako bi imali više novca, onda bi mogli da razgovaramo o toj ozbiljnijoj podršci poljoprivrede", kaže Prostran.

Milan Prostran: Agrarni budžet bi trebalo duplirati

Naš sagovornik smatra da je jedna od kritičnih tačaka u poljoprivredi Srbije - nizak nivo agrotehnike i da bi kroz sredstva direktnih davanja morali namenski da podignemo nivo agrotehnike kroz upotrebu kvalitetnih đubriva u skladu sa analizama zemljišta, deklarisanog sortnog semena, goriva, delova za poljoprivrednu mehanizaciju...

Podsetimo da je u okviru smanjenja ukupnih davanja za mere ruralnog razvoja smanjen i iznos za investicije u fizičku imovinu sa 750 na 550 miliona dinara i to za podizanje višegodišnjih zasada voća, vinove loze i hmelja, nabavku novih mašina i opreme u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, kao i za nabavku novih traktora.

Našim sagovornicima, ni uredništvu nisu još uvek poznati razlozi smanjenja ukupnih iznosa podsticaja za ovu godinu, a na upit resornom Ministarstvu o svemu ovome nismo dobili odgovore do objave ovog teksta.

Čudi činjenica da se očekivan rast BDP-a, povećan izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ostvareni rekordni rezultati i najavljene investicija u srpski agrar, ne ogledaju i na subvencijama namenjenim našim proizvođačima. 


Tagovi

Subvencije Direktna plaćanja Milan Prostran Uredba o podsticajima Izmena uredbe Saša Stamenković Podsticaji po hektaru


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.