Pljušte reakcije na novi Pravilnik o provedbi izravne potpore i IAKS mjera - svi su na gubitku?

Novi Pravilnik o provedbi izravne potpore i IAKS mjera koji je u javnom savjetovanju još sutra, 24. veljače, izazvao je brojne reakcije poljoprivrednika. Osnovna bojazan je da mnogima slijedi smanjenje potpora i to u vrijeme kada je pred proizvođačima niz izazova zbog prilagodbe novim eko shemama, općenito zelenom planu te smanjivanju uporabe pesticida. 

Među brojnim komentarima, stoji da je u prijedlogu novog Pravilnika predviđena intervencija 70.01. Smanjenje korištenja zaštitnih sredstava u višegodišnjim nasadima koja podrazumijeva operacije 70.01.01. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki, 70.01.02. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima, 70.01.03. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada, s tim da je moguće kombiniranje dvije mjere.

"Za intenzivne nasade jabuka to nije prihvatljivo ni dovoljno, treba dati mogućnost kombinacije više mjera i na postojeće podignuti iznose potpora budući da neke od dosadašnjih više nisu predviđene pravilnikom", ističe korisnik koji predlaže i uvođenje korištenja organskih gnojiva i kondicionera tla s ciljem njegove zaštite i povećanja plodnosti kao i sufinanciranje korištenja prirodnih neprijatelja i makroorganizama za štetne organizme koji su prihvatljivi u sustavu ekološke poljoprivrede.

Što donosi novi Pravilnik o provedbi izravne potpore i IAKS mjera?

Slično je mišljenje drugog voćara koji pita: "Komunicirate li vi u Ministarstvu poljoprivrede s drugim članicama EU? Zašto recimo Slovenija u jabuci ima 6 kombinacija, a neke zemlje mogu koristiti sve kombinacije?" te moli da se za intenzivne nasade jabuke podignu iznosi i dozvoli veći broj kombinacija mjera.

Uz voćare, nezadovoljni su i stočari koji drže da bi stavkama 2. i 5., članka 49., a što se odnosi na podintervenciju 32.01.01. PVP za krave u proizvodnji mlijeka, trebalo regulirati da se za potporu uvaže sva grla koja su propisane pasmine, odnosno da u periodu obaveznog držanja posjednik ne smije imati mjesečno manji prosječan broj grla od onoga koji je prijavljen za potporu.

Mljekari zbog remonta gube potporu 

"Kako je ovo proizvodno vezana potpora koja za cilj ima očuvanje proizvodnje, time bi se osigurala konstantnost proizvodnje", pojašnjavaju uz upozorenje da, ukoliko se ovaj članak ne promijeni, proizvođači mlijeka u realnosti gube potporu za proizvodnju 15-20 posto stada, i to zbog standardnog remonta u mliječnom govedarstvu od 35% godišnje. 

Napominju da se proizvodnja, u obimu u kojem je prijavljena za potporu, održava čitave godine s tim da zbog tehnoloških procesa neka grla izlaze iz proizvodnje, ali ih se zamjenjuje novim koja nisu bila na samoj prijavi poticaja. 

"Upravo stoga predlažemo da kao kontrolu održanja obima proizvodnje uzmete prosječan broj krava u svakom mjesecu perioda obaveznog držanja, životinja. Na isti način se odrađuje pravo na prihvatljivi broj grla za dobrobit", stoji u savjetovanju. 

Primjedbe su i na članak 51. st. 2. Intervencije 32.02. PVP za tov junadi koji kaže da su prihvatljiva grla muška i ženska grla koja u trenutku izlučenja u JRDŽ-u nisu mlađa od 12 mjeseci niti starija od 30 mjeseci, i kod kojih je evidentirano izlučenje u JRDŽ-u na klanje u Republici Hrvatskoj ili izlučenje za izvoz (uključujući krizno klanje u slučaju više sile).

"Predlažemo da se u ovom stavku nadoda da su prihvatljiva i grla mliječnih pasmina proizvedena u RH, propisno upisana u JRDŽ, uz predviđeni period obaveznog držanja, ali bez uvjeta starosti kod klanja, odnosno da za ta grla obavezan period držanja krene teći od dana rođenja i da za njih ne postoji ograničenje da moraju biti minimalno 12 mjeseci starosti kod klanja", stoji u reakciji na pravilnik. 

Sporne odredbe uporabe stajskog gnoja 

Traži se i brisanje stavaka 14. i 15. iz članka 41 Intervencije 31.04. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama: (14) Korisnik koji posjeduje stoku obvezan je u spremištima stajskog gnoja primjenjivati anorganske tvari za vezanje amonijaka (adsorbense), što dokazuje preslikom računa, koje je u obvezi dostaviti Agenciji za plaćanja do 31. prosinca 2023. godine. (15) Korisnik koji posjeduje stoku obvezan je imati pokrivena spremišta stajskog gnoja u cilju smanjenja onečišćenja vode i zraka.

"Ne dođe li do brisanja, ovo nije mjera potpore. Pravilnikom se predviđa propis za korisnike koji drži stoku, a istodobno to nije uvjet za one koji su stajnjak kupili, a što je krajnje diskriminatorno za stočarski dio proizvođača", komentirate. 

Reagira se i na stavak 12. istog članka iz kojeg se, kako pišete, da iščitati da poljoprivrednik od kojeg se kupuje stajnjak nije obvezan u spremištima stajskoj gnoja primjenjivati anorganske tvari za vezanje amonijaka, niti je obvezan pokriti spremišta dok je korisnik koji posjeduje stoku obvezan ispuniti te uvjete kako bi ostvario pravo na potporu.

"Na taj način je isplativije kupiti stajski gnoj, nego koristiti vlastiti uz navedene uvjete korištenja", napominje se dodajući da u stavku 14. nije pojašnjeno u kojoj količini je potrebno koristiti adsorbense, te je li ih nužno koristiti ako se u hranidbi goveda isti preventivno dodaju. Također, pišete da stavkom 15. nije decidirano na koji način je potrebno pokriti spremišta stajskog gnoja, a ispunjavanjem novonastalih obveza trošak se povećava te se dovodi u pitanje isplativost potpore.

"Sada se nas koji imamo platoe i lagune kažnjava dodatnim ulaganjima s natkrivanjem istih. Ispada po ovome da će biti jednostavnije kupiti stajski gnoj nego koristiti vlastiti", nastavljaju se reakcije.

Poljoprivrednici iz 58 općina i gradova ostat će bez dodatne potpore po hektaru

Da neće ostvariti proizvodno vezana plaćanja, upozoravaju i uzgajivači povrća. "Tražena minimalna količina proizvedene šparoge nije realna. Iz komunikacije s proizvođačima, a vjerujemo da je i vidljivo iz prijavljene proizvodnje u prethodnim razdobljima, realna bi se trebala kretati na razini od 2,5-3 t/ha", komentar je uz molbu da se uskladi navedeno kako bi se omogućavanjem ostvarenja potpore za ostvarene realne prinose omogućio razvooj povrtlarskog sektora.

Odgodite primjenu novog pravilnika 

Razloga za zadovoljstvo nemaju ni ratari koji vjeruju da će biti uskraćeni za potpore, posebice IAKS mjera jer za prilagodbu novim eko shemama nema dovoljno vremena. 

Podsjećaju, naime, da je cilj smanjivanje upotrebe pesticida i mehanička obrada tla, no nemaju svi potrebnu mehanizaciju kojom bi na ovaj način pristupili suzbijanju korova. Između ostalog, zimska brazda više se ne bi mogla ostaviti "gola" već ju treba ozeleniti, podrivati, malčirati...

"Cvjetne trake, zeleni pojasevi, leguminoze, to je toliko složeno da će biti potrebni privatni predavači", kaže nam i predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić napominjući da mu posljednjih dana "gori" telefon, a proizvođači traže reakciju HPK i odgodu primjene novih pravila. 

"Prema našim saznanjima, Njemačka i Poljska su tražile od Brisela i dobile odgodu primjene novog pravilnika pa molimo naše ministarstvo da učini isto", napominje. 

Javno savjetovanje, dakle, traje do 24. veljače, a ovdje ga možete pronaći.