Poljoprivrednici pomoć trebaju odmah, poslije sjetvenog roka nema efekta

Neizvjesnost, nagli skok cijena energenata, sjemena, đubriva i repromaterijala u segmentu poljoprivredne proizvodnje neumoljivo podsjeća na period od prije dvije godine i početka globalne pandemije Covid-19. Kao i tada, i danas smo svjedoci da u neizvjesnim vremenima proizvodnja hrane postaje prioritet.

Na sav glas se poziva da poljoprivrednici zasiju više površina i proizvedu što više hrane. To postaje i dodatni pritisak na poljoprivrednike, koji sigurno ne bježe od rada, truda i proizvodnje, ali isto tako očekuju dodatni vjetar u leđa, koji je trenutno više nego neophodan.

Iz ugla poljoprivrednika

Početak trećeg mjeseca znači da su poljoprivrednici uveliko u pripremi proljetne sjetve. Nabavka sjemena, đubriva, obrada zemlje i slično. Sve to košta, a nakon skoka cijena neke stavke su čak i više od 300 posto skuplje te predstavljaju dodatni udar na njihov džep. Sami sigurno ne mogu podnijeti finansijski teret ovogodišnje proljetne sjetve.

Najavljena pomoć još uvijek je samo na papiru. Prateći poljoprivredni kalendar, za neke kulture već za koji dan stiže optimalni sjetveni rok. Prosto rečeno poljoprivrednici finansijsku injekciju trebaju odmah. Nažalost, realnost je potpuno drugačija, većina predviđenih mjera i poticaja je još uvijek u fazi nacrta i izrade. Ako se bude radilo ovim tempom, dok prođu sve zakonske administrativne procedure usvajanja, objavljivanja i predavanja zahtjeva, pomoć za sjetvu će uveliko biti iza optimalnog roka.

Poticaji ne prate proizvodnju

Svaka pomoć je dobrodošla, isplaćeni poticaj znači očuvanje domaće proizvodnje, koja jača bh. ekonomiju i tako bi se još desetine segmenata moglo pobrojati u ovom lancu. Međutim, sve to podrazumijeva isplatu na vrijeme. Na to su mnogi poljoprivrednici, udruženja i pojedinci skretali pažnju.

Uslov za poticaje - manje od mjesec dana za ažuriranje podataka u RPG-u

Poticaj pred sjetvu, nabavku repromaterijala ili jesenju berbu su neki od perioda kada ovaj sektor treba finansijsku pomoć. Razumljivo, priliv sredstava u budžete i administrativni postupak od predaje zahtjeva i isplate poticaja su osnovni parametri koji diktiraju vrijeme isplate. Jedan od bitnih koraka je pokušati približiti optimalne rokove te ih definirati programima.

Usaglasiti mjere 

Bosna i Hercegovina ima 13 ministarstava poljoprivrede, počevši od entiteta, kantona i distrikta, što znači isto toliko različitih programa poticaja, plus dodatni programi općina/gradova. Niži nivoi imaju manje sredstava pa sami ne mogu podnijeti trenutne potrebe interventnog djelovanja.

Rješenje može biti usaglašavanje s višim nivoima te udruživanje sredstava koja bi se u ovom momentu i retroaktivno mogla isplatiti poljoprivrednicima konkretno za potrebe proljetne sjetve. To znači da se predvide sredstva u stavkama programa poticaja npr. općina/gradova i kantona kojim pripadaju, koji bi udružili sredstva i podnijeli manji finansijski teret, a s obzirom na vrijeme i period realizovalo bi se kao interventno djelovanje. "Iz prazne ne puca", dobro poznata izreka, u kontekstu sjetve znači da iz puste, zapuštene njive ništa ne niče.