Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kompostiranje
  • 11.01.2021. 14:00

Zrelost komposta odredite i pomoću semena zelene salate

Nije lako dobiti kvalitetan i zreo kompost. Na taj proces će delovati mnogobrojni faktori, a uz pomoć semena zelene salate možemo odrediti njegovu zrelost.

Foto: Depositphotos/wolterke (ilustracija)
  • 368
  • 299
  • 0

Sve je više amaterskih baštovana koji žele da uzgajaju povrće bez primene veštačkih đubriva i pesticida, ali se suočavaju sa problemom kvaliteta zemljišta. Većina je ili istrošena (umorna) zbog intenzivne proizvodnje ili se odlikuje malim rodnim potencijalom.

Iznošenjem biljnih ostataka iz bašte i voćnjaka, smanjuje se rodnost. Takva zemlja iz godine u godinu postaje sve siromašnija hranjivim materijama, mineralima, a kvalitet i struktura gube pozitivne karakteristike.

Priprema i upotreba komposta predstavlja jedan od načina održavanja i popravke zemljišta u organskoj i ekološkoj proizvodnji.

Ne dodavati ostatke južnog voća

Na taj način vraćaju se hraniva ponovo u tlo i pozitivno se deluje na plodnost. Za kvalitetan kompost potrebno je da se odabere dobro mesto, koje treba da je zaklonjeno od vetra i da se nalazi u delimičnoj senci. Na taj način će se obezbediti dovoljno vlage za neometane procese razlaganja organske mase.

Za dobro formiranu gomilu neophodno je da prvi sloj bude drenažni, koji će omogućiti oticanje suvišne vode, dobru prozračnost i glistama, bakterijama i drugim organizmima da se nasele u kompostnu hrpu. Za tu namenu će poslužiti grane i grančice koje se seku na dužinu do 50 cm. Debljina ovog sloja trebalo bi da bude maksimalno do 20 cm.

Šta sve 'ide' u kompost, a šta ne?

Kvalitetna masa će se dobiti ukoliko koristimo baštenski i kuhinjski otpad poput svežih i osušenih biljnih ostataka, ljuski jaja, taloga od kafe, ostataka od raznih čajeva, cveća, lekovitog bilja i slično. Talog od kafe svojim mirisom privlačiće kišne gliste, a odbijati puževe. Kod ostataka od čajeva i lekovitog bilja, treba izbegavati pelin i žalfiju jer mirisom odbijaju kišne gliste. Slama, pokošena trava koja se još nije osemenila, korov koji smo počupali iz bašte, pepeo od drveta, suvo lišće, grane, paprat, takođe se mogu iskoristiti za pripremu komposta.

U njega nikako ne treba dodavati: ostatke pesticida, plastičnu ambalažu, staklo, metal, ostatke od južnog i egzotičnog voća (koru plodova) zbog velikog sadržaja štetnih materija. Posebno treba izbegavati biljke sa simptomima oboljenja i napadima štetočina. Takve biljne ostatke najbolje je spaliti.

Koji se problemi mogu javiti ?

O slaganju organske materije u gomili mnogo se piše i govori, ali u samom procesu kompostiranja možemo se susresti i sa mnogobrojnim problemima. Kako bi se dobio dobar, zreo kompost potrebno je znati šta učiniti kada se primeti neki od problema.

Najčešće se poljoprivrednici susreću sa neprijatnim mirisom kompostne mase. Razlog njegovog nastanka je velika zbijenost u gomili i nedostatak vazduha. Zbog toga je potrebno pretresti masu i ne sabijati kompostni materijal.

Opština Ražanj od organskog otpada pravi kompost koji besplatno deli

Nedostatak ili višak vode može se javiti tokom procesa kompostiranja. Suva gomila problem je sa kojim se najčešće suočavamo tokom visokih letnjih temperatura. Zbog toga je potrebno da kompostište bude u delimičnoj hladovini kako bi se masa zaštitila od direktnog zračenja sunca. Ukoliko se primeti da je suva, potrebno je zaliti. Kod zalivanja treba izbegavati hladnu vodu, direktno iz slavine.

Kada je hrpa mala može se desiti da se krajnji slojevi osuše, a vlažnost da se zadržava u središnjem delu. Male kompostne gomile brže se hlade. U oba slučaja potrebno je dodati još organske materije.

Ukoliko se u njenom sastavu nalazi više otpada od voća, ono će svojim mirisom privući razne insekte. Kako bi to sprečili, prekriti masu slojem zemlje, zrelog komposta ili posuti je kamenim brašnom.

Jednostavna ocena zrelosti komposta

Najbolje je upotrebljavati zreo kompost koji je u potpunosti prošao kroz kompletan proces i gde se sav biljni otpad razložio. Za ovu namenu najbolje je upotrebiti seme obične zelene salate. Dovoljno je uzeti manju količinu i napuniti saksiju. U tu masu poseje se seme, zalijemo i ostavimo na sobnoj temperaturi. Kada je kompost zreo mlade biljčice niču za tri dana, a posle deset dana dobiju se dobro razvijene biljke. Ovakav kompost dobar je za upotrebu.

U slučaju da nije dovoljno zreo, seme neće proklijati i neće doći do nicanja. Ukoliko i niknu mlade biljke, slabo su razvijene i blede boje. U tom slučaju, kompost treba ostaviti da se biljni materijal u potpunosti razloži.


Tagovi

Kompostiranje Zreo kompost Proces kompostiranja Kvalitet zemljišta Drenažni sloj Kompostna gomila Organska materija


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]