Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Žabe u vrtu
  • 27.07.2019. 11:00
  • Prijedorska regija, Republika Srpska, Rijeka Blatna

Žabe su najbolji insekticid u vrtu - kako ih privući

Žabe i krastače pojedu više insekata nego ptice. Jedna odrasla žaba tokom ljeta može da pojede 10 000 insekata. Neke vrste žaba i krastača su aktivne noću. Osim insekata na njihovom meniju su puževi, noćni leptiri, moljci, gusjenice i drugi štetni organizmi.

Foto: Ranka Vojnović
  • 1.786
  • 275
  • 0

U borbi protiv biljnih štetočina, opasnih i dosadnih insekata veoma često posežemo za hemijskim preparatima, a možemo u pomoć pozvati žabe i krastače. Nema boljeg insekticida od njih. I pored toga što su veoma korisne često ih proglašavaju nepoželjnim gostima u voćnjacima, baštama, dvorištima pod izgovorom da prenose bradavice, da jedu plodove. U stvarnosti žabe i krastače su izuzetno korisne životinje koje nas i naše usjeve štite od raznih insekata i drugih organizama.

Žabe i krastače pojedu više insekata nego ptice. Jedna odrasla žaba tokom ljeta može da pojede 10.000 insekata. Neke vrste žaba i krastača su aktivne noću. Osim insekata na njihovom meniju su puževi, noćni leptiri, moljci, gusjenice i drugi štetni organizmi. Nema boljeg insekticida protiv komaraca od žaba i krastača. Osim toga, one jedu insekte koji su neukusni pticama. Zanimljivo je da žabe jedu kukuruznu zlaticu i njene larve dok ih većina ptica izbjegava.

Ugrožene zbog zagađenja

Populacija žaba i krastača se svake godine smanjuje zbog zagađenja njihovih staništa. Pošto je njihova koža propusna i dišu kroz kožu žabe su direktno ugrožene zbog zagađenja prirode. Posebno su ugrožene zbog zagađenja vodenih tokova, izložene su najrazličitijim otrovima kojima trujemo prirodi, a sve to dovodi do raznih mutacija među žabama. Tamo gdje nema žaba i krastača nije dobro ni ljudskim bićima. Tamo gdje vidimo mutirane primjerke ovih vrsta, najčešće deformisanih ili dodatnih ekstremiteta, priroda nam šalje signal da je zagađena.

Pronađi žabu!

Zajedno sa članicama Udruženja žena "Bubamara" Banja Luka sam provela projekat "Pronađi žabu" koji je obuhvatao istaživanje i identifikaciju žaba i krastača u dolini rijeke Blatne, u selu Matavazi, opština Novi Grad. Obradovalo nas je stanje na terenu, jer je ova dolina pravi raj za žabe. Mnoštvo potočića i bara, nezagađena priroda doprinijeli su da ovu dolinu za svoje stanište izaberu brojne vrste žaba i krastača. Osim tri vrste zelenih žaba tu su svoje stanište pronašle: livadska smeđa žaba, obična krastača, zelena krastača i gatalinka.

Raj za žabe

Neke vrste su strogo zaštićene i pravo je otkriće da se u ovoj dolini nalaze povoljni uslovi za njihov život, razmnožavanje, opstanak populacije i velika brojnost jedinki.

Što je više žaba na nekom području to je područje čistije, a populacije štetnih insekata nemaju šansu da se namnože i pričinavaju veću štetu.

Obezbjedite jezerca i skloništa za saveznike u bašti i voćnjaku

Zbog izuzetne pomoći žabe i krastače treba čuvati, štititi i stvoriti uslove da žive i prezime u našim baštama, voćnjacima i dvorištima. Kako bi privukli žabe i krastače potrebno je poznavati način života žaba i krastača. Žabe za cjelokupan život trebaju vodu, dok krastače svoj život provode na kopnu, a za razmnožavanje i razvoj trebaju vodu.

Kako bi privukli žabe i krastače možemo izgraditi skloništa i jezerca. Za skloništa će odgovarati mjesto ispod drveća i grmlja. Opalo lišće pružiće sklonište za mnoge žabe i krastače. Neke vrste prezimljavaju ispod slojeva opalog lišća. To će omogućiti žabama da prezime u dovoljno toplom skloništu i da se ne smrznu tokom zime. Takođe, opalo lišće može poslužiti za skrivanje od predatora.

Gomile kamenja srednje veličine predstavljaju sigurno mjesto za skrivanje. Mnogo šupljina osiguraće tokom ljeta dovoljno hladno i skrovito mjesto.

Najjednostavnije sklonište je kada se ispod drveta, u blizini vode postave izvrnute keramičke saksije ili se iskopa rupa preko koje se stavi crijep. Crijep može da se pokrije travom koja će bolje da reguliše temperaturu i vlagu ispod crijepa. Saksije trebaju biti dovoljno velike kako bi se krastače mogle uvući unutra. Najbolje je ukoliko su saksije jednim dijelom slomljene.To će omogućiti da se krastače mogu ukopati u zemlju direktno iz svog skloništa.

Sklonište za žabe

Za sklonište može da se iskopa rupa dubine oko 5cm. U tu rupu se poredaju grane i to tako da stvaraju mnogobrojne šupljine. Grane prekrijemo slojem trave i zemlje koju smo iskopali prilikom kopanja rupe.

Voda je neophodna i žabama i krastačama. Da bi se razmnožavale, obe vrste moraju u vodenoj sredini položiti jaja, a u vodi će se razvijati punoglavci. Jezerce dubine oko 30cm sa muljevitim dnom će odgovarati nekim vrstama, jer će biti idealno da se tokom zime ukopaju u dno i tu prezime. Bočne strane jezerca trebaju postepeno da se spuštaju kako bi žabe i krastače mogle nesmetano da ulaze i izlaze. Jezerce treba da je u sjeni drveta ili bar djelimičnoj sjeni. Biljke u jezercu će omogućiti punoglavcima i mladim žabama i krastačama da se sakriju od ptica i drugih predatora.


Fotoprilog


Tagovi

Žabe u vrtu Žabe korisne Jedu insekte Ugrožene žabe Pronađi žabu Sklonište Jezerce


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.