Za jedan litar ulja potrebno je 3,5 kg suhih bundevinih sjemenki

Zdraviji način život, a samim tim i zdravija ishrana zauzimaju sve veću pažnju ljudi u našem regionu. Tako sve češće konzumiramo proizvode za koje ranije nismo ni čuli da postoje. Osim egzotičnog voća i povrća, na jelovnicima su sve zastupljenije i prerađevine onoga što raste u našim baštama, a do sada smo ih koristili samo u svježem obliku.

Tako je tikva ili bundeva korištena najviše kao svježa namirnica ili stočna hrana, ali se pokazalo  da je ulje bundeve golice (tikva buča, uljna tikva) veoma zdravo, pa čak i ljekovito. Poznato je kao proizvod  bogat  brojnim vitaminima (A, E, C, K, vitamina B grupe), nezasićenim masnim kiselinama, mineralima (fosfor, kalcij, magnezij, kalij), ali i važnim elementima u tragovima (željezo, cink, mangan). Sadrži višestruko nezasićene masne kiseline koje sprječavaju nastanak ateroskleroze, pozitivno djeluje na osobe s bolestima želuca i crijeva, djeluje i kao diuretik, a odlična je i za problematičnu kožu.  

Uzgoj bez pesticida na lumbri humusu 

Goran Jotanović živi u selu Gajevi, na prostoru općine Prnjavor. Iako je zaposlen u lokalnom vodovodu, poslije radnog vremena rado se bavi poljoprivredom. Osim stočarstva, bavi se i zemljoradnjom, a 2018. je počeo i s proizvodnjom ulja od bundeve golice. Krenuo  je s jednim dunumom, da bi svake godine povećavao zasijane parcele i prošle godine stigao do površine od dva hektara.

"Čitajući literaturu i preko interneta upoznao sam se o kvalitetu hladno cijeđenog ulja od bundevinih sjemenki, i bio sam oduševljen njegovim ljekovitim svojstvima. Odlučio sam da krenem s organskom proizvodnjom bundeve golice, te da je prerađujem u ulje", za Agroklub priča Goran Jotanović.

S obzirom na to da odranije posjeduje legla kalifornijskih glista koje stajsko đubrivo prerađuju u  lumbri humus, smatrao je da ima sve predispozicije za uzgoj prirodne bundeve bez pesticida i vještačkih đubriva. Lumbri humus važi za najkvalitetnije poznato organsko gnojivo koje omogućuje proizvodnju ekološki čistih proizvoda, pa mu je to bio dodatni podsticaj da se okuša u ovom vidu proizvodnje.

Dvije godine kasnije nabavlja i elektropužnu presu za hladno cijeđenje ulja, što mu uveliko olakšava posao. Ulje je vrhunac kvalitete koje se može dobiti iz sjemenke, a za jedan litar ulja potrebno je 3,5 kilograma suhih sjemenki.

Zadovoljan prinosom

Posebna pogodnost je što je Goran uspio da zaokruži kompletan ciklus proizvodnje, od sjetve do cijeđenja i prodaje ulja, sve radi samostalno, uz podršku supruge, majke i sestrine djece, za koju se nada da će nastaviti njegovim koracima.

Iako je prošla godina bila izuzetno sušna i s visokim temperaturama, što je uzrokovalo sušenje cvjetova i smanjenje prinosa, Goran je zadovoljan s rezultatom od 400 kilograma osušenih sjemenki. Ulje cijedi po potrebi, s obzirom na to da je preporučeni rok za njegovo čuvanje godina dana.

"S obzirom na vrlo tešku klimatsku godinu i da sijem na prirodan način bez pesticida i vještačkog đubriva zadovoljan sam s prinosom. Ove godine također planiram zasijati dva hektara, ali ću sijati kroz foliju, koja će smanjiti korov i zadržavati vlagu", ističe ovaj 49-godišnjak.

Dodaje da je u početku bilo teško naći plasman za ulje, najviše zbog niske svijesti stanovništva o zdravoj ishrani, naročito nutritivnim svojstvima ulja, no u posljednje vrijeme se situacija popravlja. Najviše prodaje samostalno, na sajmovima, društvenim mrežama i preporukama kupaca, a njegovi proizvodi se mogu naći i u trgovinama zdrave hrane "Naša trgovina" u Prnjavoru i "Krajiška kuća" u Banja Luci.

"Narod sve više uviđa potrebu konzumiranja zdrave hrane koja je svuda oko nas. Imamo domaće sokove, čajeve, džemove, ulja, itd i trebamo ih što više konzumirati. Kupcima bih poručio da naprave prioritete u svojoj ishrani, da troše zdravu hranu gdje znaju sastav i porijeklo", poručuje Goran.