Porodica Balanji pravi je primer upornosti. I pored toga što na početku sve nije krenulo najbolje, vera u ono što rade i želja da pokušaju ponovo, pokazali su se ispravnim. Stali su na noge i sada su jedan od najboljih organskih proizvođača blitve i spanaća u zemlji, ali i drugih povrtarskih kultura.
Porodica Balanji (Balanyi) iz Lukinog Sela kraj Zrenjanina bavi se povrtarstvom od 1996. godine, a imaju i svoju farmu. Šandor (Sándor) i Ilona imaju troje dece, Šandora mlađeg, Viktoriju i Reku, koja im zajedno sa strinom Irenom pomažu u ovom poslu. U početku je supruga bila više angažovana, a 2005. priključio se i Šandor.
"Prvi put smo čuli za organsku proizvodnju 2007. godine, kada su se u Zrenjaninu pojavilo nekoliko udruženja građana, koja su propagirala takvu proizvodnju. Brzo smo doneli odluku, da celu parcelu prijavimo za organsku proizvodnju. Posle nekoliko seminara u Zrenjaninu i Subotici dobili smo sertifikat o poznavanju osnovnih principa organske proizvodnje" , kaže ovaj domaćin.
Dodaje da su te godine preko distributera isporučili 40 kilograma paradajza i nekoliko veza belog luka. Ostalo su prodavali na pijacama.
"Blago rečeno - bili smo razočarani i već sledeće godine nismo mogli da platimo troškove sertifikacije", dodaje Šandor.
Međutim, nisu odustali. Bez praćenja proizvodnje od strane sertifikacionih kuća proizvodili su i dalje, primenjujući istu tehnologiju, bez veštačkih đubriva, upotrebom zaštitnih sredstava na bazi bakra i vodili o svemu detaljnu, preciznu evidenciju. U toku 2008/09. godine prihod sa jednog hektara njive vrtoglavo je opao. Dijagram, koji prikazuje sve njihove tadašnje prihode, i dan danas čuvaju kao opomenu i kao stanje sa kojim upoređuju svaku godinu.
U tom periodu radili su sezonske poslove kod drugih povrtara, za dnevnicu. Povrtartvo je ostalo u zapećku sve dok ih nisu potražil prijatelji iz Fonda Organska Srbija. Predložili su im nov početak, a dogđaji su se, kako kažu, odvijali filmskom brzinom.
"Skoro sve isto se odvijalo kao 2007. godine, ali sa pravim partnerima i prilikom sertifikacije i prilikom distribucije, pogotovo kod nabavke repromaterijala i planiranja godišnje proizvodnje. Sa partnerima smo potpisali i ugovor o saradnji. Od tada smo redovno isporučivali organske proizvode", objašnjava Balanji.
Na jednom hektaru površine postavili su deset plastenika tunela, svaki površine od 120 m2. Imali su proizvodnju tokom cele godine i cela porodica je bila angažovana samo na imanju.
Proizvodnja u plastenicima tokom cele godine
Pored vrlo korektnog odnosa sa partnerima, bili su oprezni što se tiče investicija, nabavka semena i lepeze asortimana. U početku su imali deset vrsta proizvoda i od tada svake godine uvrste još po dve ili tri. Tako su im sada glavni proizvodi paradajz, čeri, tikvice, blitva, tikve, luk, šargarepa, grašak, spanać, keleraba, cvekla, beli luk, rotkvice, krompir, paprika,krastavci, rukola, celer, mirođija, peršunov list, a planiraju da asortiman prošire na začinska bilja (nana, matičnjak, bosiljak i slično).
Sastavni deo procesa sertifikacije organskih proizvoda je ispitivanje vode i zemljišta. Porodica Balanji svake tri ili četiri godine vrši analizu zemljišta, koje besplatno radi Poljoprivredna savetodavna služba iz Zrenjanina.
"Na osnovu analize zemljišta i na osnovu povrtarske tradicije, koje Lukino Selo ima, opredelili smo se za uzgajanje povrtarskih proizvoda, pogotovo i zbog toga što se na jednoj parcele može gajiti i 2-3 kulture u toku godine. Za ovih deset godina organske proizvodnje stekli smo utisak da naši kupci posebno cene našu blitvu i spanać", kaže Šandor.
Branje se vrši neposredno pred isporuku, a skladišti se samo tikve i krompir. Sarađuju sa distributerima iz Beograda i Novog Sada. Često im se dešava da nemaju dovoljno robe za sve partnere.
“Za blitvu smo čuli 2009 godine. Imali smo tada veliku želju da budemo poznati proizvođači paradajza i uporno smo forsirali 4-5 vrsta. Međutim, sve više naših partnera zahtevalo je od nas da proširimo proizvodnju. Svi su tražili, da to bude blitva, tikvice. Poslušali smo ih i počeli smo uzgajati blitvu pre 7-8 godina. Svake godine smo povećavali proizvodnju, ostavljali seme za dalju proizvodnju i naša blitva je postala poznata u Beogradu i postala je vodeća kultura u našoj proizvodnji - sveta biljka", ističe Balanji.
Porodica Balanji sarađuju sa distributerima iz Beograda i Novog Sada
Ovo poljoprivredno domaćinstvo repromaterijal nabavlja svake godine u januaru i februaru za celu godinu, ali to su samo dopune, pošto imaju sopstvena semena, koje ostavljaju o svake godine za reprodukciju.
Do pre dve godine za zaštitu od plamenjače koristili su preparate na bazi bakra (funguran), ali od tada su prestali da koriste zaštitna srestva, jer su stekli utisak, da nemaju uticaj na bolesti.
Smatraju da je bitnije da zemljište bude adekvatno pripremljeno za setvu, da biljke imaju kondicije u rastu i da će tako biti otpornije na bolesti. U plastenicima navodnjavaju mikrorasprskivačima i trakama kap po kap, dok na otvorenom zalivaju sa trakama kap po kap.
Šandor Balanji smatra da je potrebno imati nekoliko preduslova za bavljenje organskom proizvodnjom. To su: strpljenje, sopstveno ulaganje i životni cilj.
"Nemam uvid u statističke podatke na nivou opštine, pokrajine i države, koliko mladih se bavi poljoprivredom i sa kakvim obrazovanjem, ali imam utisak da se u zadnje dve godine više mladih uključilo u online prodaju organskih proizvoda. Za mene je i to ohrabrujuće", zaključio je Balanji.
Foto: Šandor Balanji
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Leaf beet | Latinski naziv: Blitva lisnata Beta vulgaris L. ssp. Vulgaris var. cicla
Blitva je dvogodišnja biljka. U prvoj godini razvije dubok i razgranat koren, koji je u gornjem delu zadebljan, skraćenu stabljiku i rozetu lišća. U drugoj godini razvije se... Više [+]Tagovi
Autorka
