Koje zemlje su postigle povećanje površina, a koje imaju najviše organske stoke? Kakvo je stanje u regionu?
Podaci Eurostata pokazuju da površina koja se koristi za organsku poljoprivrednu proizvodnju u EU nastavlja da raste. U odnosu na 9,5 miliona hektara u 2012. evidentno je povećanje na 14,7 miliona hektara u 2020. godini. To je ekvivalent porastu od 56 posto. Ukupna organska površina u prošloj godini odgovarala je 9,1 posto ukupne korištene poljoprivredne površine (UAA).
Između 2012. i 2020. godine, udio poljoprivrednih površina koje se koriste za organsku poljoprivredu povećao se u svim državama članicama EU osim u Poljskoj.
Najveći porast organskih poljoprivrednih površina u ukupnim UAA bili su u Austriji, Estoniji i Švedskoj. Pregledom statističkih podataka možemo vidjeti da je Austrija dostigla 621.703 ha u 2020. što iznosi povećanje od 25 posto. Estonija je sa 220.737 ha i povećanjem od 22 posto na drugom mjestu, a na trećem je Švedska sa 613.964 ha i povećanjem od 20 posto.
Najveće površine pod ovim vidom proizvodnje imaju Francuska, Španija, Italija i Njemačka. Udio organske poljoprivrede bio je ispod pet posto u osam država članica EU, s najnižim udjelima u Irskoj i Malti.
U 2020., u osam država članica EU (Litvanija, Nizozemska, Češka, Švedska, Irska, Estonija, Latvija i Luksemburg) više od 90 posto površina organskih usjeva prijavljeno je kao sertifikovano. Najniži udjeli certifikovanih područja zabilježeni su za Mađarsku (64,1 posto), Maltu (61,2 posto) i Rumuniju (58,9 posto), što znači da postoji veliki potencijal za dalji rast u ovim zemljama u narednim godinama.
Zbog perioda konverzije poljoprivrednog zemljišta od dvije do tri godine, neophodan je visok udio površina pod konverzijom kako bi se izbjegla stagnacija u rastu sertifikovane organske površine.
Podaci o organskom stočarstvu za 2020. kao udjelu u cjelokupnoj stoci pokazali su da je u nekim državama članicama EU izuzetno veliki udio goveda, ovaca i koza uzgaja organskim metodama. Iz podataka se saznaje da su goveda i ovce i koze najpopularnije vrste. U EU je bilo više od 4,5 miliona organskih goveda od ukupno 76,5 miliona goveda prijavljenih 2020. godine.
Grčka je imala najveći udio organskih goveda (30,3 posto). Austrija i Latvija imale su najveći udio organske ovaca i koza (po 36,0 posto u svojoj populaciji ovaca i koza), dok je Latvija bila na drugom mjestu po najvećem udjelu organske populacije goveda (25,6 posto). Austrija je imala najveći udio organskih mliječnih krava (22,0 posto), a slijede Grčka (21,8 posto) i Švedska (18,8 posto).
U 2020. godini Hrvatska je prednjačila po površinama u organskoj proizvodnji od 108.127 ha. Slovenija ima 49.638, a Srbija 21.266 ha. U sve tri države zabilježen je rast.
Sjeverna Makedonija sa 3.711 ha pokazala je pad površina u odnosu na 2018. kada je imala 4.408 ha. Podaci za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru nisu dostavljeni za naznačeni period.
Tagovi
Autorica
