Mnogi su u restoranima kao dekoraciju na jelu imali priliku da dobiju mlade zelene biljke ili listiće, ali to uglavnom završi negdje u uglu tanjira nepojedeno. I to je velika greška!
Mikrobilje su mladi izdanci biljaka, jestivi su i veoma bogati mineralima i vitaminima. Ono što je specifično je da se beru samo nekoliko dana poslije klijanja, odnosno kad izrastu prvi pravi listovi.
Studentkinja Ivana Pavlović iz Valjeva u Srbiji, u jeku korone prije dvije godine, kada je najveći dio vremena sa majkom provodila u stanu tokom policijskog sata, došla je na ideju da vrijeme prekrati tako što će početi da gaji mikrobilje. Sjeme je pronašla na jednoj domaćoj stranici, a kad je stiglo, posadila ga je u nekoliko plastičnih činija.
"To su izdanci biljaka stari od sedam do 25 dana, intenzivnijeg su ukusa nego kada je u pitanju odraslo povrće ili začinsko bilje, a uz to je i jako dekorativno na tanjiru", objašnjava Pavlovićeva, čija je majka predložila ideju, kako bi ne samo prekratile vrijeme nego i da bi se zdravije hranile.
"Naručila sam par različitih vrsta i počele smo to da gajimo u mojoj sobi. Cijeli taj posao mi se svidio i odlučila sam da se tima bavim."
Što je više istraživala i učila o ovom bilju, Ivana je i povećavala broj različitih vrsta. I ne samo to. Od nekoliko kutijica u kojima je sijala mikrobilje u svojoj sobi, sada je to već na nekoliko polica, pa je svom mikrobilju prepustila sobu.
"Gajim oko 15 vrsta, ali nemam uvijek sve. U prosjeku uvijek imam oko 10 vrsta. Za sada nalazim sjeme kod nas, po našim stranicama, ali planiram i da potražim i po inostranim, da vidim koja je razlika, da li je bolje ili lošije", kaže Pavlović.
Ivana nabavlja isključivo organsko sjeme, dobro se pokazala tresetna zemlja u kombinaciji sa perlitom, a gaji ga tokom cijele godine.
"Po mom mišljenju, zemlja nije nešto posebno bitna. Prije nego što sam počela da gajim, istraživala sam i pronašla da je najbolje da se koristi kokosov treset. Ja koristim običan sa perlitom i zadovoljna sam kako mi uspijeva mikrobilje. Koristim plastične kutijice koje imaju male rupe kako bi višak vode isticao. Meni je važno da sjeme bude organsko i netretirano i sadi se gusto.
Neko sjeme zahtijeva da bude pokriveno zemljom. Isto tako, u zavisnosti od vrste, neko se potapa u vodu na šest, 12 ili 24 sata. Dok ne proklija, biljke treba da budu u mraku, a onda pod lampe, temperatura u prostoriji treba da bude od 22 do 25 stepeni i to je to."
Prema njenim riječima, nije težak posao. Oko dva do tri sata joj treba vremena za sadnju, a onda se svodi sve na zalivanje ujutru i uveče u narednih sedam do 10 dana koliko nekim biljkama treba da nikne i da se pojavi prvi list. Dešava se i da sjeme ne proklija, ali to Ivanu ne obeshrabruje. Kad dođe vrijeme, biljke se jednostavno "ošišaju", a pored toga što su dekorativne u jelu, mogu se praviti i kombinacije salata.
Nutritivna vrijednost jednog lista mladog brokolija jednaka je 1,5 kg "odraslog".
Kada čuju za lucerku, prva asocijacija je da se to koristi u ishrani životinja, ali Pavlović napominje da je to izuzetno ukusno mikrobilje i da treba probati.
"Kad nekom kažem da proba lucerku, pitaju pa kako, to krave jedu. Ali se predomisle kad probaju. Ona ima lijep ukus i jako je zdrava. Mnogi se iznenade i ukusom rotkvice koja ima intenzivan i pomalo ljutkast ukus, a moram da pomenem i crveni kupus koji ima 40 puta više vitamina C nego odrasla biljka. Ja ga često jedem, a redovno mi je na meniju i brokoli.
To je interesantno, da jedan list brokolija ima hranljivu vrijednost koja je jednaka količini od 1,5 kg odraslog brokolija. A ko će da pojede tu količinu svježeg brokolija", pita se naša sagovornica kroz smijeh.
Ova studentica kaže da od svih mikrobiljaka koje ima, amarant joj je najdraži, ali se ne odriče ni mrkve.
"Ljudi su generalno još uvijek nepovjerljivi prema mikrobilju. Dovoljno je da uz neko jelo se doda nekoliko liščica i da imaju dovoljan unos vitamina i minerala. Ne mora to biti veganska ishrana. Ali, vjerujem da će se i to promijeniti, jer sve više se ljudi okreću zdravijoj ishrani. Koristi se samo nadzemni dio koji se može staviti u salate, sendviče, na meso."
Hobi uzgoja mikrobilja za Ivanu se pretvorio u posao koji radi dok studira informacione tehnologije. To će joj omogućiti, kako kaže, da u budućnosti može da kreira i svoj sajt. Planira i da proširi proizvodnju, ali ne žuri jer je za sada zadovoljna kako se odvija posao i ima siguran plasman.
Tagovi
Autorica
