Pravo je vrijeme za postavljanje stupova-sjedalica za ptice grabljivice. Zanimljiv je podatak kako jedan par vjetruša (Falco tinnunculus), čijeg 80-90 posto jelovnika čine voluharice i miševi, kontrolira 2-3 hektara.
Indikator globalnih klimatskih promjena zadnjih su godina i najezde miševa na poljima, koje, što zbog nedostatka sredstava za njihovo suzbijanje (jedini dozvoljen rodenticid se povlači s tržišta do ožujka iduće godine) ili promjena u tehnologiji proizvodnje (zelene gnojidbe, reducirane obrade i dr.), postaju poljoprivrednicima nerješiv problem.
Stručnjaci upozoravaju kako primjena sredstava koji nemaju dozvolu za uporabu nije prihvatljivo rješenje i upućuju na druge mjere borbe protiv ovih, netko će reći simpatičnih, ali ipak ozbiljnih štetnika koji su za većih napada u stanju prepoloviti urode.
Preporučuju se primarno biološke mjere borbe, poticanjem djelovanja prirodnih neprijatelja u vidu postavljanja stupova-sjedalica za ptice grabljivice na rubove njiva. Ovom će se metodom borbe ujedno ispuniti i obaveza očuvanja biološke ravnoteže u okolici te poštivanje Direktive o pticama (Natura 2000.).
Pernate saveznice u borbi protiv miševa tako će na ovim 'čekama' nadzirati polja danonoćno jer, naime, razlikujemo dnevne ptice grabljivice (škanjac mišar i osaš, crvena lunja, vjetruša ili kliktavka, sokol...) i noćne (šumska sova, sivi ćuk, mala ušara...). Zanimljiv je podatak kako jedan par vjetruša (Falco tinnunculus), čijeg 80-90 posto jelovnika čine voluharice i miševi, kontrolira 2-3 hektara.
Inače, upravo je pravo vrijeme za postavljenje ovih stupova, koji se, kažu savjetodavci, mogu postavljati u periodu od rujna do travnja. Raspoređuje se 2-5 stupova na 10 ha ili 1 stup po hektaru, 50 metara od ivice parcele i barem 200 metara od prometnice. Stup, u naravi drveni štap, treba biti visine 2 - 2,5 metra, na čijem se vrhu postavlja manja oblica (štap oblih rubova, a mogu i dva učvršćenih 'u križ') duljine 0,5 m.
Najezda miševa: Pred žetvu poharali pšenicu, ostavili samo trećinu prinosa
Osim ovih fiksnih pomagala moguće je izraditi i pomične stupove za ptice grabljivice u formi tronošca, koji se lako slože i presele na neku drugu poziciju (ili spreme do iduće zime). Ovaj se pomični stup izradi od oblica debljine 3-4 cm, s tim da je visina stupa 2,2 metra, a na visini od 2 metra tronožac je spojen metalnim vijcima.
Osim postavljanja stupova, dobro je podizati i zelene živice i saditi samostojeće drveće, koji će također poslužiti kao prirodne 'čeke' ptica grabljivica, ali i mjesta njihova gniježđenja, a time i povećanja brojnosti ptica odnosno postizanja prirodne ravnoteže u odnosu na populaciju glodavaca.
Kad smo već spomenuli gnijezda, i njih je moguće 'izraditi', samo ih je malo teže postaviti. Naime, za ovu će namjenu poslužiti pletene košare i to one promjera 40 cm (koje mogu nastaniti mala ušara, sokol i vjetruša) i promjera 70 cm (u koje će se nastaniti škanjac mišar ili škanjac osaš, crvena i crna lunja te kobac). Košare-gnijezda se postavljaju na pet (one manje) odnosno sedam (one veće) metara visine, u krošnje drveća u rubnim dijelovima šume, samostojećih stabala voćaka ili parkirališta.
Stručnjaci savjetodavne službe kao jednu od mogućnosti navode i postavljanje skloništa za sivog sokola (Falco peregrinus), jako dobrog letača koji razvija brzinu i do 200 km/h. Skloništa (u vidu plastičnih ili drvenih kućica) se postavljaju na 25 do 30 m visine, u pravcu sjever ili istok, a pod nagibom 2-3 stupnja. Kako je sivi sokol najjeftinji prirodni neprijatelj goluba, u naseljenim će mjestima osim miševa poslužiti i u ovu svrhu, pa je dobra lokacija postavljanja njegovih skloništa neboder, toranj, silos, industrijske građevine odnosno mostovi uz autocestu. Postavljanje ovakvih kućica-skloništa za vjetrušu (također iz porodice sokola) je na 6-8 m.
Na manjim površinama, u primjerice vrtovima, prikladno je rješenje za glodavce i sadnja biljaka koje ih svojim mirisom (zaštićena kockavica Fritillaria i mlječika Euphorbia) odbijaju. No, pri tome valja imati na umu da su ove biljke u pravilu opasne za kućne ljubimce i životinje, te se njihova sadnja preporučuje samo u ograđenim površinama.
U ovu 'mirisnu' metodu borbe valja uključiti i svježe orahovo i bazgino lišće, te jednogodišnje mladice bazge koje se postavljaju direktno na otvore glodavcima kako bi ih odbile svojim mirisom. Otvore je moguće i zalijevati biljnom juhom od mladica i lišća bazge. Juhu se može 'skuhati' potapanjem 2 kg svježeg lišća i usitnjenih jednogodišnjih mladica bazge u 10 l vode. Pripravak ostaviti da stoji nekoliko dana (da 'zakipi'), a potom ga ocijediti i nerazrijeđenog koristiti za zalijevanje aktivnih otvora glodavaca. Pri rukovanju valja biti jako oprezan i koristiti zaštitne rukavice, upozoravaju stručnjaci.
U literaturi se u biološkim mjerama borbe protiv glodavaca navodi i bakterijski pripravak na bazi bakterije Salmonella enteritidis subsp. Issatschenkoi koja nije patogena za čovjeka, a selektivna je na glodavce. Glodavci će ga unijeti u organizam s hranom i dobiti simptome slične trbušnoj infekciji. Aktivnost im se 3-5 dana nakon uzimanja pripravka povećava, no nakon toga postaju tromi, ne hrane se, suze im oči…
Podsjetimo, ako se na njivi primijete rupe, to još uvijek ne znači da su u njima prisutni glodavci, da su 'aktivne'. Stoga utvrđivanje prisutnosti započinje zatvaranjem svih rupa, kako bi se nakon par dana (kad ih glodavci ponovno otvore) mogle jednostavno uočiti (prebrojati) one aktivne, i tada odlučiti o daljnjem suzbijanju.
I evo još jednog recepta za kraj. Postavljanje hranidbenih mamaca koji se stavljaju direktno u aktivne otvore nego u hranilice. Hranidbeni mamac za glodavce sadrži kvasac, pšenična zrna, aromu i vodu. Recept kaže kako treba pomiješati pšenična zrna i kvasac uz dodatak arome jagode i vode toliko da se od dobivene smjese mogu napraviti kuglice koje se postavljaju u hranilice.
U manjim će nasadima i vrtovima biti dobre i biotehničke mjere suzbijanja koje uključuju različiti klopke i zamke.
Tagovi
Autorica
