Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Regenerativna poljoprivreda
  • 07.07.2020. 07:30

Regenerativna poljoprivreda mogla bi da smanji nestabilnost u prehrambenom lancu?

Radi se o načinu obrade zemlje koji u fokusu ima zdravlje zemljišta, a praksa uključuje recikliranje što više poljoprivrednog otpada i dodavanje kompostiranog materijala.

Foto: Depositphotos/blasbike
  • 286
  • 11
  • 0

Osim fokusa na iskoristivost lokalnih namirnica, uključivanje malih proizvođača u sistem, te podršku organskoj i održivoj proizvodnji, u SAD-u su došli i do pojma takozvane regenerativne poljoprivrede.

Na službenoj stranici neprofitne međunarodne održive organizacije Forum for the future, objavljena je nova studija pod nazivom "Growing Our Future" (Uzgoj naše budućnosti) u kojoj su uključena istraživanja 60 različitih organizacija o ovakoj vrsti poljoprivrede. Ističući njene prednosti, publikacija uključuje međusektorske primere onoga što se radi u SAD-u, ali i sve veće prepreke s kojima se suočavaju konvencionalni farmeri. 

U fokusu zdravlje zemlje

Radi se o načinu obrade zemlje koji u fokusu ima zdravlje tla, a praksa uključuje recikliranje što više poljoprivrednog otpada i dodavanje kompostiranog materijala. Naučnici su otkrili da zdrava zemlje u sebi sadrže između 50 - 80 odsto ugljenika, i to uglavnom u obliku bakterija, gljivica, raspadajuće biljne materije, insekata i crva.

Ovaj način uzgoja ima za cilj redukciju atmosferskog ugljenika u zemlji i biomasu (pozitivno delujući na trend štetne atmosferske akumulacije), povećanje bioraznovrsnosti, povećanje i održavanje plodnosti zemljišta, te uspostavljanje, održavanje i upravljanje ciklusima kruženja hraniva, vode i organske materije tla. Istovremeno nudi uporedive ekonomske učinke, otpornost na klimatsku nestabilnost, kao i zdravlje i prosperitet za poljoprivrednu zajednicu.

Strnjiku ne paliti, već je zaoravati 

Za razliku od ekološke, regenerativna poljoprivreda ne mora nužno zabraniti ​​upotrebu hemijskih pesticida. Zapravo, ne postoje posebna pravila kojih se treba pridržavati u vezi sa sprovođenjem ovakve vrste prakse. 

Uz nju komplementarni sistemi koji se koriste su permakultura, holističko upravljanje, soil food web (pristup ishrani bilja), Keyline Design (metode upravljanja krajolikom) i agrošumarstvo. Posebno je korisna u sušnim mestima gde je zemljište podložno preteranom korišćenju konvencionalnog uzgoja.

Borba protiv klimatskih promena

Na pitanje kako bi ovaj način poljoprivredne prakse mogao u budućnosti obezbediti kvalitetnu stočnu hranu, Lesli Mičel, saradnica direktora organizacije, rekla je za FeedNavigator, da "proizvodnja hrane najviše utiče na klimatske promene, povećava emisiju štetnih gasova i to najviše u živinarstvu. Sistemi proizvodnje koji mogu delovati kao 'sunđeri ugljenika', aktivno omogućavajući njegov povratak u zemljište, imaju ogroman potencijal za jačanje održivosti u proizvodnji kvalitetne hrane za životinje."

Svake godine SAD izgube oko 996 miliona tona zemljišta putem erozije, dok društveni i ekološki troškovi glavnih poljoprivrednih proizvoda iznose 85 milijardi dolara. Ovi sistemi čine osam do 10 odsto američkih emisija gasova štetnih gasova, dok bi povezane klimatske promene mogle da smanje prinos i vrednost proteina za redovne useve.

Vazduh u Beogradu i drugim većim gradovima Srbije prekomerno zagađen

Konvencionalnije metode uzgoja više nisu održive. U 2019. broj američkih farmera koji su proglasili stečaj povećao se za 20 odsto, najviši nivo u deceniji. Osim toga, kriza COVID-19 teško pogađa američki poljoprivredni sektor i otkrila je krhkost naših lanaca za proizvodnju hrane i vlakana.

Globalna temperatura trenutno je viša za jedan stepen, no strahuje se da će ona još rasti te da će svet zbog toga osetiti još jače posledice.

"Podaci koji ukazuju na to da SAD gubi gotovo milijardu tona zemljišta godišnje govore nam da pod hitno moramo nešto napraviti i osmisliti kako proizvoditi hranu, a kao jedna od odličnih ideja je i regenerativni uzgoj", ističe Mičel te dodaje kako svaka promena takođe, treba biti finansijski održiva.

Plan sprovođenja u sedam tačaka

Kako bi se stvorili što bolji uslovi za prelazak na regenerativnu poljoprivredu napravljen je plan koji sadrži sedam tačaka. On predstavlja ključne radnje koji učesnici u lancu snabdevanja, kompanije, neprofitne organizacije, investitori i finansijske usluge i istraživačke institucije treba da preduzeti kako bi se promene i dogodile.

Sedam ključnih tačaka:

  • Stvoriti finansijske mehanizme i tržišne strukture koje podržavaju regenerativne rezultate
  • Podsticati poljoprivrednike za izgradnju kolacija na širem nivou
  • Oblikovati politiku koja će izgraditi otporno poljoprivredno gazdinstvo
  • Izgraditi i promovisati poslove regenerativne poljoprivrede
  • Povećati potražnju za regenerativne proizvode i analizirati potrošače
  • Podsticanje međusektorske saradnje jer je izazov prevelik da bi svaka organizacija radila zasebno
  • Sprovoditi edukaciju i omogućiti sprovođenje regenerativne prakse na zemljištima

Kako pripremiti kompost

Iako je sprovedeno istraživanje bilo usredsređeno samo na SAD i obuhvatilo američke i međunarodne aktere kao što su to proizvođači stočne hrane, trgovci na malo, veliki proizvođači useva i pesticida, te robne kompanije koje utiču na poljoprivredu iz različitih perspektiva, ovakva vrsta uzgoja hrane mogla bi ubrzo postati popularna širom sveta.

"Glavne kompanije poput "General Mills", "Danone", "Cargill" i "McDonalds" aktivno uvode regenerativne prakse u svoje lance snabdevanja, promovišu takav oblik poljoprivrede i sve više se brinu o kvalitetu hrane“, zaključuje Lesli.


Tagovi

Regenerativna poljoprivreda Eko Forum for the future Humus Kompost Klimatske promene Zemljište Plodnost Bioraznovrsnost


Autorka

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U jednoj predškolskoj ustanovi u Knjaževcu