Može da se žanje podešenim žitnim kombajnima, a prinos zavisi od snabdevenosti vodom.
Štir ili amarant je pseudožito koje se uzgaja od davnina, a cenjen je zbog svojih osobina. U ishrani se koristi zrno koje je bogato proteinima i ne sadrži gluten, ali i mladi listovi koji su bogati vitaminima i mineralima. Za razliku od ostalih hraniva, kod kojih je najbolji deo u ljusci, kod štira su hraniva smeštena u unutrašnjosti zrna.
Može da se melje i koristi kao brašno, ali i da se kuva ili za kokice. Lako je probavljivo. Samo tri vrste se koriste u ishrani, a najviše se uzgajaju crveni i ljubičasti. Vrste za zrno narastu do 1,5 metar, ukrasne do tri, a za list do pola metra. Zrnasti cveta od jula do oktobra. Seme je sitno, beličaste do smeđe boje. Jedna biljka može da formira 100.000 zrna.
U početnim fazama razvoja je osetljiv na mraz pa se seje kada prođe opasnost od njega. Minimalna temperatura za klijanje i nicanje je od 12 do 15 stepeni Celzijusa. Za rast i razvoj je optimalna 25ºC. Dobro podnosi sušu i visoke temperature. Vegetacijski period traje od 90 do 160 dana.
Odgovaraju mu plodna i duboka zemljišta, blago kisele do neutralne reakcije. Na isto mesto dolazi posle tri godine. Zemljište treba da bude dobro pripremljeno, posebno površinski sloj jer je seme veoma sitno i seje se na dubinu od 1,5 centimetra. Odgovara mu đubrenje stajnjakom i ne treba preterivati s dodavanjem azotnog đubriva, jer može izazvati poleganje.
Razmak u redu je 30 centimetara, a međuredni 70 cm. Gustina setve se kreće od 150 do 200 semenki na m². Obavezno je posle setve obaviti valjanje kako bi seme došlo u kontakt sa zemljištem. U početnoj fazi raste veoma sporo i mora se pripaziti da se uništi korov jer će ga zagušiti. Kada dostigne visinu od 30 cm počinje intenzivan rast.
Uspešnu žetvu ćemo imati ako imamo odgovarajuću gustinu useva i ako su biljke osušene. Kada je gustina mala narastu biljke koje su krupne s debelim stabljikama i velikim cvetnim glavama. Obično se žetva obavlja podešenim žitnim kombajnom u septembru kada se biljke osuše posle prvog mraza.
Za uspešno čuvanje, zrno se suši na najviše 12 odsto vlage. Prosečan prinos bez navodnjavanja se kreće od 400 do 700 kg/ha u zavisnosti od tipa zemljišta, dok se kod navodnjavanja može dobiti i preko dve tone po hektaru.
Tagovi
Autorka