Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Urbano baštovanstvo
  • 21.08.2019. 18:30

Proizvodnja hrane u urbanoj bašti i njene prednosti

U savremenom vrtu svoje mesto mogu naći brojne hortikulturne vrste. Na koji način poljoprivredni proizvođači, ali i svi ostali mogu da iskoriste prednosti ovog vida baštovanstva, za Agroklub objasnila je Mirjana Ljubojević, profesor na Poljoprivrednom fakultetu, u Novom Sadu. 

Foto: Depositphoto/songbird839
  • 1.652
  • 261
  • 0

Urbane bašte nisu novina, one su kao mesta socijalizacije, dostupne i bogatim i siromašnim ljudima. Urbana bašta ili vrt, predstavlja prostor na kom se posebno ili kombinovano gaji povrće, cveće, začinsko, aromatično i lekovito bilje, dekorativne dendrološke vrste, voćne vrste i vinova loza. Od tih najranijih dana, proizvodi bašte pre svega bili su jestivog karaktera pa tek kasnije, postepeno dobijaju i dekorativnu funkciju.

Na koji način poljoprivredni proizvođači, ali i svi ostali mogu da iskoriste prednosti ovog vida baštovanstva, za Agroklub objasnila je Mirjana Ljubojević, profesor na Poljoprivrednom fakultetu, u Novom Sadu. 

"Savremene, moderne, bašte ekspanziju doživaljavaju usled čovekove potrebe da se vrati prirodi, nakon decenija udaljavanja od nje. Konstantno izložen velikom intenzitetu buke, smoga, okružen betonom i ograničenim prostorima, gradski čovek teži da ugradi deo prirode u svoj svakodnevni životni prostor. Kuća za odmor, vikendica, luksuz je koji većina sebi ne može priuštiti pa se rešenje traži u organizovanju komšiluka i stvaranju urbanih bašta u okviru blokovskog zelenila", kaže Ljubojević. 

Brojne vrste mogu naći svoje mesto u ovom načinu uzgoja

Često između zgrada ne postoji ovakav prostor pa su krovni vrtovi, balkoni, vertikalno zelenilo samo neka od mogućih rešenja. U gradskim uslovima ljudi u okviru svojih stanova i kuća bez dvorišta (okućnice) gaje biljke u teglicama, saksijama, sudovima, konzervama dečje hrane, drvenim sanducima na simsu prozora, balkonima, krovnim vrtovima i slično.

Gajenje povrća u saksijama

U savremenom vrtu svoje mesto mogu naći brojne hortikulturne vrste. Prema grupi biljaka koje se mogu uzgajati u njemu, vrt može biti povrtnjak, cvetnjak, mini voćnjak, vinograd, začinski, lekoviti i aromatični vrt, dekorativni, ali i kombinovani vrt svega navedenog.

"Hortikulturno bilje dakle obuhvata drvenaste i zeljaste biljne vrste koje obiluju habitusima, bujnošću, formama, bojama, mirisima i upotrebnom vrednošću. Pri izboru vrsta i sorti za gajenje na okućnicama, primarni cilj nije visok prinos i , objašnjprofit, nego obezbeđenost domaćinstva svežim, zdravstveno bezbednim plodovima i sirovinama za preradu u različite proizvode - zimnicu, pekmez, slatko, kompot i rakiju", objašnjava Ljubojević. Izbor vrste, prema njenim rečima, sorte, broja biljaka ili stabala, gustine sklopa i oblika krune, prilagođen je raspoloživom prostoru dvorišta, balkona ili čak malog dela prostora uz prozore u stanu.

Zdravstveno bezbedna hrana - još jedan benefit?

Pitanje koje se neizbežno nameće kada je u pitanju urbano baštovanstvo, bez obzira na položaj i veličinu parcele na kojoj se uzgajaju biljke, svakako je bezbednost tako proizvedene hrane. Polemike se vode već dugo, a cena analiza na teške metale i druge zagađivače životne sredine je toliko velika, da ljudi radije odustaju od gajenja sopstvenog voća i povrća nego da se uvere u njihov kvalitet.

Nasuprot komercijalnom gajenju voća, ne mora se težiti ujednačenom rastu stabala. Rezidba može biti slobodnija, sa ciljem da obezbedi dobar rod i da se oblikuju krošnje koje će biti dekorativne. Na okućnicama mogu da se primene različiti dekorativni oblici krune. Kako kaže Ljubojević, ove forme međusobno se veoma razlikuju.

Stubaste i patuljaste forme voćaka na primer, mogu da se gaje u vidu špalira, palmeta sa horizontalnim, kosim i uspravnim granama, krunom u obliku svećnjaka, lukova, različitih formi žbunova, vaza, vretena i kordunica dok se neke povrtarske vrste mogu koristiti kako bi formirale senku na potpori ili nadstrešnici.

Rešite problem sa olovom, čije prisustvo izraženije u gradovima

Zagađivači u urbanom baštovanstvu mogu da se jave kao posledica zagađenosti zemljišta, vode ili vazduha, dakle da se od strane biljke usvajaju putem korenovog sistema ili preko lista. Kao ključni element, navodi se olovo čije je prisustvo izraženije u gradovima. Međutim, prema studijama nakon 2015. godine uprkos visokim koncentracijama olova u urbanom zemljištu, njegovo prisustvo nije utvrđeno u analiziranim plodovima iako ga biljke usvajaju iz zemljišta kao i bilo koji drugi element.

Kako uzgojiti povrće u vreći

"Kod višegodišnjih drvenastih vrsta pa i voća, olovo i teški metali deponuju se u koren koji nakon određenog životnog veka gubi funkcionalnost i odumire, zadržavajući u sebi usvojeno olovo. Ovaj proces naziva se fitostabilizacija“, objašnjava profesorka. Kod zeljastih biljaka, kako kaže,olovo generalno ostaje u podzemnim delovima jer je njegova pokretljivost iz korena u nadzemne delove spora.

Najbolji izbor je organski supstrat

Plodovito povrće, kao što je paradajz, paprika, dinje, lubenice, pasulj i grašak je poput voća - među bezbednijim proizvodima za upotrebu. Nasuprot plodovitom povrću i voću, korenasto povrće treba obavezno prethodno oljuštiti, budući da se određene štetne materije talože u spoljašnjim delovima korena. Lisnato povrće takođe često može sadržati veći procenat teških metala, usled velike kontakne površine sa vazduhom iz kog čestice dospevaju. Ovaj problem takođe se rešava odstranjivanjem spoljašnjih slojeva listova i detaljnim pranjem listova pre konzumacije.

U pogledu izbora supstrata, važno je izabrati proveren, organski bogat supstrat i po mogućnosti gajiti voće, povrće, začinsko, lekovito i aromatično bilje na nekom tipu uzdignutih gredica, leja, saksija ili sanduka.

"Ukoliko se ipak proizvodnja mora zasnovati na zemljištu čiji sastav i koncentraciju olova i teških metala ne poznajemo, preporučuje se izmena gornjeg sloja, odnosno prvih 20 - 30 cm zemljišta gde će najveća masa korenovog sistema većine vrsta upravo i biti", savetuje profesorka.

Urbana bašta ima brojne prednosti

Ne postoje tačni podaci o proizvodnji hrane na ovaj način, ali urbana poljoprivreda je trend koji ima konstantni porast u našoj zemlji, kako na individualnom tako i na kolektivnom nivou. U većim gradovima postoje baštenske inicijative koje promovišu urbano baštovanstvo, a građani već uveliko gaje poljoprivredne biljke u okviru svojih domova i šire znanje međusobno, što podstiče sve veći broj ljudi da pokrenu svoju proizvodnju.

Došlo je do prezasićenja gradova, zelene površine su nedovoljne pa uzgoj hortikulrnog bilja sigurno ima budućnost. Dok se klasičnoj proizvodnji na velikim površinama čovek potpuno mora prilagođavati, urbane bašte predstavljaju vid hobija koji odgovara tempu i individualnim specifičnostima savremenog čoveka.

"U bašti čovek radi onda kada njemu odgovara i koliko njemu odgovara, a benefiti su brojni: socijalni - mesto okupljanja komšija i prijatelja, sanitarni - zeleni delovi biljke povoljno utiču na odnos kiseonika i ugljen dioksida u okruženju, terapeutski - bojama, mirisom (u doba cvetanja) i ukusom (plodovi) okrepljuju, brojne vrste mogu imati ulogu u alternativnoj i preventivnoj medicini", zaključuje Ljubojević. Zbog svega navedenog očekuje se sve veća zastupljenost hortikulturne proizvodnje u gradovima, a naši eksperti stoje na raspolaganju zainteresovanim građanima za sva pitanja i informacije.

Bašte imaju i edukativni karakter

Motivi za sopstveni uzgoj hrane u gradskim uslovima su razni. Rad u svojoj bašti, čoveku pruža niz veoma korisnih stvari. Osnovni je kontakt sa prirodom i s tim usko povezana rekreacija i ugodan, rasterećujući hobi. Jedan od njih je i rasterećenje kućnog budžeta jer se dobar deo hrane proizvede sopstvenim radom. Bašte mogu imati i edukativni ili pokazni karakter kako za različite grupe ljudi, tako i buduće nove korisnike.

Izbor biljaka koje će se gajiti u gradskim uslovima zavisi od velikog broja faktora. Neki od njih su veličina i oblik prostora, položaja i klimatskih faktora, mikroklima datog prostora i drugi faktori. Ipak,neki opšti preduslovi svakako su manje dimenzije biljaka, naročito višegodišnjih voćaka i vinove loze, otpornost/tolerantnost biljaka na ekonomski najznačajnije bolesti i štetočine, konstantna nega naročito obezbeđivanje biljaka vodom i hranivima i rezidba u cilju formiranja kompaktnih uzgojnih oblika.


Tagovi

Urbana bašta Bezbedna hrana Sopstvena proizvodnja Zdrava hrana Mirjana Ljubojević


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P