Negativni uticaji promena klime na BDP rastu sa porastom srednjih globalnih temperatura, a procenjuje se da se zbog smanjenja produktivnosti rada može očekivati smanjenje BDP-a Republike Srbije od skoro 14,6 milijardi evra do 2040. godine.
Broj ekstremnih vremenskih događaja dramatično je porastao tokom protekle dve decenije, te je od 2000. do 2019. godine Zemlju pogodilo preko 7.000 katastrofa koje su odnele 1,23 miliona života, pokazuje izveštaj Ujedinjenih nacija.
Srbija nije izuzetak od ovog trenda i u našoj zemlji se takođe sve češće događaju ekstremni vremenski događaji. Pored toga, povećanje temperature se u Srbiji dešava brže od globalnog proseka, piše portal Klima101. U odnosu na period od 1961. do 1990. godine, temperatura u Srbiji je već porasla za više od jednog stepena, a zajedno sa tim porastom, došli su ekstremni vremenski događaji koji su u našoj zemlji u poslednjih 20 godina izazvali štetu od više milijardi evra.
Prema prijavljenim podacima, u pomenutom periodu u Srbiji šumski požari su zahvatili površinu od 70.050 hektara zemljišta što odgovara površini od preko 10.000 fudbalskih terena.
Samo prošle godine evidentiran je 41 požar u državnim šumama, pri čemu je oštećena zapremina drveta od 2.397 m3. Oštećena zapremina drveta u šumama na koje postoji pravo svojine iznosi 1.000 m3. Štete od biljnih bolesti u državnim šumama u 2019. godini iznose oko 14.000 m3, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Poplave su katastrofe koje možda i najteže pogađaju stanovnike širom Srbije, jer je šteta koju su izazivaju izuzetno velika. Osim materijalne štete, poplave imaju i direktan uticaj na zdravlje i život ljudi, te je samo tokom majskih poplava 2014. godine zabeležen 51 smrtni slučaj usled posledica ovog ekstremnog vremenskog događaja.
Podsetimo se, tokom juna meseca ove godine, bile su poplavljene velike površine u Zapadnoj, ali južnim delovima Srbije, pa je samo za 24 sata više od 100 hektara poljoprivrednog zemljišta sa usevima poplavljeno na području sela Divci i Valjevska Loznica u neposrednoj blizini Valjeva.
Veoma visoka temperatura vazduha i izostanak padavina u dužem periodu uzrokuju smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura, sušenje šuma i predstavljaju veoma povoljne meteorološke uslove za pojavu šumskih požara. Zabeleženo je 47 sušnih perioda, ali, iako je njihov broj manji od ostalih ekstremnih vremenskih događaja u Srbiji u proteklih 20 godina, uticaj suša nikako nije zanemarljiv. Nakon dugotrajne suše, površinski slojevi zemljišta pucaju, trava se suši, a biljke odumiru.
Više od 70 odsto gubitaka u Srbiji povezano je sa sušom i visokim temperaturama, dok poplave predstavljaju drugi glavni uzrok značajnih gubitaka.
Negativni uticaji promena klime na BDP rastu sa porastom srednjih globalnih temperatura, a procenjuje se da se zbog smanjenja produktivnosti rada može očekivati smanjenje BDP-a Republike Srbije od skoro 14,6 milijardi evra do 2040. i to pri minimalnom rastu srednje globalne temperature od jednog stepena.
Uz veći porast temperature, očekuje se i gori scenario, te bi u slučaju porasta srednje globalne temperature za 2°C, ukupan gubitak BDP-a iznosio 49 i po milijardi evra.
Ukoliko bi temperatura porasla za 3°C BDP Srbije bi se smanjio za 50,5 milijardi evra, dok bi se u slučaju povećanja prosečne temperature za 4°C smanjio za čak 83 milijardi evra do 2040. godine.
Tagovi
Autorka