Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska proizvodnja
  • 29.11.2015. 11:30

Organska farma umesto gradske buke i stresa

Život na selu je za mnoge ljude asocijacija na tegoban i mukotrpan svakodnevni rad. Međutim, percepcija shvatanja života na selu se danas polako menja. Sve je više ljudi koji žele da odu iz grada. Tako je i Vera Ranković sa svojim životnim partnerom Radomirom Vučkovićem otšla da živi u Velikoj Moštanici kraj Beograda. Kupili su kuću, zemlju i počeli da se bave organskom prozvodnjom.

  • 1.473
  • 229
  • 0

Život na selu je za mnoge ljude asocijacija na tegoban i mukotrpan svakodnevni rad i boravak u njivi ili u bašti. Međutim percepcija shvatanja života na selu se danas polako menja. Sve je više ljudi koji žele da odu iz grada, vrate se na selo i pronađu način da svoj život osmisle i urede na drugačiji način. To su ljudi koji obično vole prirodu, imaju visoku ekološku svest ali su i u stalnoj potrazi za izražavanjem svoje kreativnosti i svrhe života na zemlji.

Jedna od njih je i Vera Ranković koja je sa svojim životnim partnerom Radomirom Vučkovićem otšla da živi u Velikoj Moštanici kraj Beograda. Našli su kuću sa velikom okućnicom u starom šumadijskom stilu sa pogledom na brežuljke i Kosmaj u daljini. Rade je po profesiji menadžer i muzičar, Vera novinar prevodilac i akademski umetnik. Oboje su imali uspešne i dinamične karijere. Od svoje je Rade i zaradio takozvane "menadžerske bolesti", odnosno visok pritisak, šećer i holesterol. Pre desetak godina, kada su deca krenula svojim putem, prodala je stan u Beogradu i nakon mnogo traženja kupila kuću na selu, na jednom hektaru placa. Danas je to sertifikovana organska farma "Lajf", a ovo je priča o njoj.

vera ranković
Vera Ranković

Organska farma Lajf se prostire na površini od jednog hektara na brežuljcima nedaleko od Lipovičke šume (selo Velika Moštanica). Proizvodi voće i povrće. Od voća uglavnom šljive i jabuke - stare autohtone sorte - od povrća proizvodi paradajz, papriku, krastavac, tikvice, zeleniše, kupusnjače, bamiju. Poseduje dva velika plastenika tako da se proizvodnja produžava u kasne jesenje dane. Vera i Radomir su osnovali farmu kada su završili karijere u gradu - prodali su svoje stanove u centru i preselili se na selo.

Od hobija do profesije

Kada su završili sa obavezama prema porodici i karijeri Vera i Rade su seli i razmislili: šta dalje sa životom? Želimo li da provedemo svoj život i traćimo svoje dane u nekom zatvorenom prostoru gledajući TV i povremeno čuvajući unuke ili želimo da ostvarimo neke snove koje ranije nismo bili u mogućnosti? Želimo li da od sada, kada smo penzioneri da radimo samo ono što volimo i želimo i da ovo vreme što nam je ostalo na zemlji posvetimo sebi i uživanju u lepoti prirode? Odgovor je bio jasan.

Kupus
Organski proizveden kupus

Sve je počelo malom bašticom za sopstvene potrebe, a onda se ukazala potreba da zbog Radetovih zdravstvenih problema ozbiljnije istraže zdravije načine ishrane. "Počeli smo da se ozbiljnije bavimo ishranom i otkrili za nas - revolucionarnu stvar: da sve moderne simpomatske bolesti počinju od loše ishrane i da se takođe leče ishranom. Otkrili smo da je organska hrana, ne samo lek, već i dobar izvor zarade. Od hobija organska poljoprivreda je postala profesija ali i strast i novo polje edukativne aktivnosti: koristeći društvene mreze i farmu kao bazu - trudimo se da širimo istine o zdravom životu, zdravoj ishrani i prevenciji bolesti od kojih se danas najviše umire", kaže Vera.

Misija je pronaći radnike za pomoć na farmi

Usađivanje krastavaca
Teško je pronaći nekog za pomoć na farmi

"Najveći problem nam je pomoć na farmi. Bez uspeha smo tražili nekog ko bi živeo ovde sa nama i preuzeo odgovornost za proizvodnju - jer mi smo iz godine u godinu sve stariji. Takvog nismo našli - do danas. Nudili smo i zaseban namešten stan tražili smo nekog ko je zaljubljenik u prirodu ekologiju i zdravlje kao i mi i ko bi uživao ovde sa nama. Takvog još nismo našli mada je bilo nekoliko pokušaja. Mogli bismo uzeti i porodicu ili samohranu majku sa decom. Ali da voli poljoprivredu - i da ume da drži motiku. Tako da Rade i ja za sada radimo sami. Posao nije veliki - otvaranje i zatvaranje plastenika zalivanje (kap po kap sistem) i prskanja po potrebi. Za riljanje, sađenje i berbu uzimamo radnike na dnevnicu. Počeli smo da gajimo koke - to nam se vrlo dopada i lakše je od povrća. Od iduće godine ćemo imati organska jaja", navela je Vera.

Proizvode plasiraju putem interneta

"Plasman smo proizvoda obavljamo preko interneta. Glavni način oglašavanja nam je internet putem kojeg i edukujemo i komuniciramo sa nasim potrošačima. Komuniciramo sa kupcima preko Fejsbuk stranice Organske farme Lajf na kojoj, pored ponude sa farme, prenosimo i zanimljive članke iz oblasti ishrane i organske poljoprivrede", objašnjava Vera. Ona je čak pretprošle zime za one koji prate njenu stranicu prevela, u nastavcima, celu jednu knjigu o zdravoj ishrani - najnovija načela koja se još nisu probila dovoljno da bi bila generalno prihvaćena. Vera se zalaže da se legalizuje kanabis.

Odsustvo podrške države

Presadnice kelja
Semena moraju biti ne tretirana

"Podrške države gotovo da nema. Nemam utisak da, osim kontrole, država nama daje bilo kakvu podršku. Traži se da se sve zapisuje i dokumentuje i jednog momenta čovek se prosto umori i prestane to da radi. Dokumentacija i preterani zahtevi u smislu administracije su veoma ozbiljna prepreka da se bilo ko, pa na primer i naš prosečni seljak, bavi organskom hranom", ističe Vera, i dodaje: "Mnoge birokratske procedure su apsurd. Za svako seme moram da se za dozvolu obratim Ministarstvu poljoprivrede direktno (semena moraju biti netretirana, a organskih semena u Srbiji ima manje od deset sorti ukupno), a ne mogu da koristim nove hibride koji su dostupni u svetu jer se sortna lista Ministarstva slabo ažurira. Tako da te prosto teraju da varaš. Apsurdno je da kad hoćeš da proizvodiš zdravu hranu, postoji hiljadu prepreka, a kad hoćeš da proizvodiš konvencionalnu hranu, možeš da trpaš otrova koliko hoćeš jer kontrole nema. Tu bi se mogle prizvati razne teorije zavere u koje ja i verujem i ne verujem, jer dokaza nemam, osim logike stvari".

Izlazak na "zelenu granu" na pomolu

krastavci i paprika
Budućnost je u organskoj hrani

Vera konstatuje da je u Srbiji veoma teško biti organski proizvođač. "Iako je organska hrana jedina budućnost Srbije, proizvođač je prepušten sam sebi. Postoji samo jedna pijaca, na Novom Beogradu, koja radi samo vikendom i gde svoje proizvode donose svi organski proizvođači iz Srbije. Naravno to podrazumeva da vi imate dovoljno robe da bi vam se trošak dolaska isplatio. Mi, kao mala farma, nemamo računa da idemo na pijac", ističe Vera.

Prema njenim rečima farma je vikendom otvorena za ljude da dođu i uberu sami i to dosta dobro funkcioniše. "Naravno neki ne mogu da odvoje vreme pa njima porudžbine šaljemo kurirskom službom. Imali smo nekoliko projekata koje smo pokušali da ostvarimo, ali nije išlo. Na primer, želeli smo da nedeljom otvorimo farmu za porodice sa decom sa problemima u razvoju (autizam) i neko vreme je to funkcionisalo, ali nije zaživelo. Ja sam takođe imala ideju da se naša galerija razvije u jedan umetničko ekološki edukativni centar sa radionicama, gde će ljudi moći da se bave pravim temama, ali ni to još nije zaživelo. Ideja ne nedostaje, fali nam podrška i finansije. I neko mlađi da pomogne", dodaje Vera.

Farma Vere i Radomira je dobila status organske pre tri godine, ali još nisu izašli na "zelenu granu" i postali profitabilni. Vera i Radomir su uporni i istrajni, što su već dokazali u ovoj priči o njima, te tako verujemo da će njihova farma u budućnosti biti plodonosna i doprinositi zdravijem životu naših sugrađana.


Tagovi

Ekološka poljoprivreda Organska proizvodnja Farma Life Državana administracija Podrška države Organska jaja Autohtone sorte Sertifikovana farma Vera Ranković Radomir Vučković Ekološka svest


Autorka

Marija Jovanović

Više [+]

Marija je ekonomski novinar već 12 godina. Ima 38 godina i završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Životni moto: Najvažnija stvar kod cilja jeste da ga imate. Uvek imajte na umu da je vaša čvrsta odluka da uspete važnija od svake druge.