Nova tehnologija zaštite: Prah se nalazi u košnici, a pčele ga raznose na biljke

Kanadska firma Bee Vectoring Technology (BVT) razvila je tehnologiju zaštite usjeva kao alternativu pesticidima. Riječ je o prirodnom i ekološki prihvatljivom fungicidu koji bi proizvođačima mogao pomoći u borbi sa gljivičnim bolestima koje utiču na prinose poput gljivice Botrytis cinerea, prouzrokovača sive plijesni.

Pčele raznose fungicid po biljkama

Sistem djeluje tako da se prah za zaštitu stavlja u komercijalnu košnicu pčela, one kasnije stanu na taj prah i potom ga raznose na biljke. Navedena tehnologija razvijala se više od 10 godina na Univerzitetu Guelphu u Ontariju, a osnovni sastojak fungicida je gljiva roda Colonostachys koja se prirodno javlja u životnoj sredini, a omogućava proizvođačima veće količine kvalitetnijeg voća i povrća. 

Inovacija je nedavno dobila odobrenje od Agencije za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država (EPA), a organizacija je prvi put odobrila proizvod za zaštitu koji uključuje pčele.

Gorušica je budućnost u proizvodnji biopesticida?

"Potpuno je prirodan, ne koristi vodu i neškodljiv je za pčele, životinje i ljude", rekao je portparol BVT-a za foodnavigator. Kaže i kako su nedavne demonstracije na jagodama pokazale da ova tehnologija pruža uporedivu, ako ne i poboljšanu zaštitu od bolesti u odnosu na hemikalije kao i značajno povećanje prinosa.

Povećava prinose, a utiče i na kvalitet

Ispitivanja kod zasada borovnica ukazala su na 77% veći prinos u poređenju sa netretiranim usjevima, a zabilježeno je 21% manje napada monilije. "Standardno povećanje prinosa iznosi oko 25 do 30%", ističe on.

Uzgajivačima obično treba oko tri košnice pčela za jedan hektar usjeva. "Sve dok imate dovoljno pčela, one će posjetiti cijeli zasad. Vrlo mala količina proizvoda je potrebna za zaštitu većih površina", napomenuo je.

BVT je upravo završio ogled sa jagodama i malinama, sa jednim od najvećih uzgajivača ekološkog voća u Švicarskoj. Simon Rass, koosnivač kompanije Rass Wilfbeeren koja snabdjeva supermarkete u Švicarskoj rekao je da im ovakav sistem štedi vrijeme i da je doveo do plodova većeg kvaliteta. Dodao je da je to idealno rješenje za poljoprivrednike koji žele izbjeći probleme uzrokovane pesticidima.

"Primjena je vrlo laka, a ne trebaju nam za to ni voda ni mašine. Dva puta nedjeljno mijenja se prah u košnicama i to je sve. Zadovoljni smo rezultatima jer na bobicama nismo uočili zarazu gljivičnim oboljenjem Botrytis cinerea. Rok trajanja je puno bolji i to je stvarno važno za maloprodaju", dodao je.

Može se koristiti na jagodama, malinama i paradajzu

Procijenio je da mu je ovaj sistem omogućio proizvodnju bobica s ocjenom 90 do 95% prve klase što je bolje u odnosu na prethodnu godinu kada je bilo 70 do 80% plodova. "Nema razlike u cijeni za kupce, ali za mene je ovo bolja metoda zaštite jer proizvodim zdravije voće i imam veće prinose", kazao je.

Napravite hotel za divlje pčele

Iz preduzeća kažu kako ova inovacija trenutno odgovara jagodama, paradajzu i malinama. U budućnosti će se moći koristiti u uzgoju drugih bobica, koštičavog voća i povrća. Kompanija se namjerava proširiti u Evropskoj uniji ciljajući tržište Italije, Grčke, Francuske, Njemačke, Poljske i Mađarske.

"Evropa je glavna prilika za BVT jer uzgajivači tamo brzo usvajaju održivu praksu za smanjenje upotrebe pesticida i uticaja na okoliš, a ovo je snažan alat koji im može pomoći pri tome", zaključio je izvršni direktor BVT-a Ashish Malik.