Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska poljoprivreda
  • 02.02.2019. 14:00
  • Obihiro

Ne okopavaj, ne rasipaj đubrivo - pusti prirodu da sama odradi posao

Jabuta farma nedaleko od Obihira jedna je od retkih u Japanu gde se povrće uzgaja na prirodan način (Natural farming). Njen vlasnik čak je bio u Fukušimi nakon incidenta sa nuklearkom kako bi pomogao Vladi Japana da oporavi zemljište. Ključ je u zemljišnim mikroroganizmima i prepuštanju posla – prirodi.

Foto: Bojan Kecman
  • 5.420
  • 1.173
  • 1

Svašta čovek može da vidi u Japanu. Kada su mi organizatori rekli da će nas voditi na farmu u kojoj se povrće uzgaja na prirodne načine ("Natural farming") bio sam srećan kao malo dete. To mi je ujedno jedna od životnih želja - pronaći što više mogućnosti za eliminisanje hemijskih sredstava iz poljoprivredne proizvodnje.

Jeste da je napolju debeo minus, da je prethodno veče padao sneg i da duva jak vetar ali, kad nešto žarko želiš da vidiš, nema nesavladive prepreke.

Već na prvi pogled vlasnik farme Hidejuki Jabuta (Hideyuki Yabuta) odaje utisak ozbiljnog farmera posvećenog svom radu. Jabuta ima 62 godine, sve na farmi radi sam, a izgleda, barem desetak godina mlađe.  "To što ne izgledam još mlađe dugujem organskoj poljoprivredi. Na kraju svakog dana jedva sam stajao na nogama jer sam bio veoma umoran od celodnevnog okopavanja korova. Razmišljao sam šta da uradim jer više nisam fizički mogao da izdržim rad u bašti", kaže Jabuta.

Ne radi ništa da bi dobio maksimum

Onda mu je u ruke došla knjiga čuvenog  japanskog zemljoradnika i filozofa Masanobu Fukuoke (1913.-2008.) koji je bio poznat po svojoj prirodnoj zemljoradnji i ozelenjavanju iskorišćenog i pustinjskog zemljišta, što je opisao u knjizi "Revolucija jedne slamke".

Povrće je i u plastenicima i pod tunelima

Suština te knjige jeste da se u poljoprivredi skoro ništa ne radi tj. da se ne koriste pesticidi, bilo kakva obradu zemljišta, kompost, mineralno ili stajsko đubrivo. Yabuta se već 13 godina bavi uzgajanjem povrća na prirodni način ili popularno "Natural farming".

"Sad imam vremena i zaista uživam jer i tokom sezone 80% radnog vremena volontiram tako što pomažem farmerima koji takođe žele da se  bave prirodnim uzgajanjem biljaka. Čak sam išao i u Fukušimu, nakon incidenta sa nuklearnom centralom, gde sam uspeo da skoro skroz smanjim nivo radioaktivnosti u zemljištu", naglašava Hidejoki.

Mikroorganizmi su ključ

Sigurno se pitate kako je to moguće? Nakon malo dužeg ispitivanja, prevođenja, došli smo do rešenja - mikroorganizama. Jabuta uzima uzorke zemljišta sa rižinih polja na višim nadmorskim visinama na kojima se ne koristi hemija ili odlazi na planine gde uzima vulkanske stene. Zatim, sve to zajedno ili pojedinačno, stavlja u vodu i ostavlja neko vreme na suncu. Tu vodu koristi za prskanje zemljišta pre setve ili sadnje, a seme povrća, pre setve, uvalja u glinu. Drugi način je da od ljuske pirinča pravi brašno, u koje dodaje malo vode sa mikroorganizmima, što takođe ostavlja jedno vreme na suncu.

Tvrdi da nema napada biljnih bolesti i insekata i da voda ( 0.5 litara gore navedene tečnosti na 20 litara vode ) daje snagu biljkama da se izbore sa štetočinama. Trenutno koristi tečnost na bazi kukuruza kojom tvrdi da može, u potpunosti, da spreči štete od izmrzavanja tokom cvetanja biljaka. Nešto slično video je u jednom kratkom dokumentarcu o Akinori Kimari, čuvenom proizvođaču organskih jabuka koji, kao zaštitu od Venturije inequalis, koristi samo sirće od pirinča ili kukuruza.

"Natural farming" je posebna filozofija koja ustvari podstiče prirodu da sama odradi posao. Metodama Masanobu Fukuoke i našeg domaćina Jabute kod mnogih farmera povećani su prinosi. Npr. Jabuta tvrdi da se prinosi pirinča mogu povećati sa 600 kilograma, u konvencionalnom načinu uzgoja, na 900 kilograma/dulumu u prirodnom načinu.

Bolest je rezultat uzroka

Japanci su poznati kao nacija sa dugim životnim vekom. Muškarci žive u proseku 80.8, a žene 86.8 godina. Po dugovečnom stanovništvu naročito je poznato ostrvo Okinava. Jabuta, kao i ostali sledbenici Masanobu Fukuoke, veruju da život ne sme da odstupi od prirode.

Čak sam išao i u Fukušimu, nakon incidenta sa nuklearnom centralom, gde sam uspeo da skoro skroz smanjim nivo radioaktivnosti u zemljištu.

"Ljudi, naročito omladina, odvikli su se od prirode i zato obolevaju. Kada se ne bi kupovala prerađena hrana, aditivi, veštačka đubriva, pesticidi i slično došlo bi do zaustavljanja ekonomskog rasta. A ipak sve to uzrok je bolesti koje pogađaju današnje ljude. Sve bolesti rezultat su njihovog uzroka. Drevni ljudi nikada nisu patili od bolesti jer su živeli u potpunom skladu sa prirodom", kaže Jabuta.

Čudno zvuči ali prirodan uzgoj je isplativ

Jatuba na 3.2 hektara uzgaja 50 vrsta povrća, kukuruz, pšenicu, lekovito bilje. Od ukupne površine samo 0.1 ha je pod plastenicima. Proizvodi i rasad i sokove od povrća. Pošto je u Obihiru zima i njive su prekrivene snegom nismo mogli da vidimo kako izgleda prirodni način uzgoja pa nas je domaćin odveo u jedan od plastenika u koji je posejao spanać i japanski mustard spanać (komatsuna).  Usput je duvao jak vetar koji ledi krv u žilama. Povrće je u tunelima zbog izuzetno niskih noćnih temperatura koje su u januaru i februaru, na severu Japana, oko dvadesetak stepeni ispod nule. Ako sam dobro razaznao korove, reč je o pirici i rožcu. Hidejuki tvrdi da ne smetaju biljkama i da oni ustvari svojim sistemom korena omogućavaju povoljan vodno-vazdušni režim u zemljištu.

"Dok sam rasipao đubrivo korovi su rasli kao ludi. Kad sam prešao na prirodni uzgoj rastu do visine koju sada vidite. Jedino što sam radio jeste da sam pre setve oprskao zemlju mikroorganizmima iz zemljišta koje sam uzeo sa polja pirinča. Iz ovog plastenika imam po četiri berbe španata i mustarda, ukupno, oko 800 kilograma u sezoni. Cena jedne vezice koja se u supermarketima prodaje od 130 do 150 jena ( 1 KM = 63 jena ), a kod mene je 80 jena. Kada pored posađenog paradajza na svaki slobodan deo zemljišta posejem po koji bosiljak, mladi luk, šargarepu i kupus, prinos na 1.000 stabljika mi je šest puta veći u odnosu na prinose u konvencionalnoj poljoprivredi. I ovaj način uzgoja mi je osnovni izvor prihoda", tvrdi Jabuta.

Suživot povrća i korova

Naš domaćin obožava i da u jednu rupu stavi semenku kukuruza, pasulja i tikvice, kao što rade u Južnoj Americi. Cilj mu je da što više farmera u Japanu pređe na njegov način uzgoja. Poseduje certifikat da je organski proizvođač, ali za "Natural farming" način proizvodnje certifikata nema jer Vlada još nije donela propise iz ove oblasti.

Nije lako biti seljak u Japanu

U Japanu je teško da se, neko ko nije dete seljaka, bavi poljoprivredom, ali je Vlada Japana nedavno pokrenula program osposobljavanja stanovništva koje želi da se bavi poljoprivredom i da tako umanji činjenicu da Japan, sopstvenom proizvodnjom, zadovoljava svega 36% potreba stanovništva.

U vezi s tim, Jabuta se interesovao i za stanje u našim državama, a u delegaciji koja ga je posetila, bilo nas je skoro sa svih kontinenata. Nisam znao šta da mu kažem. Tako smo bogata zemlja sa prirodnim resursima, a uvozimo hranu iz inostranstva i uništavamo domaću proizvodnju. Nešto sam promrmljao, imamo dovoljno luka, jabuka, mleka... valjda, taman da ništa ne zapamti. Zašto da mu upitnici vise nad glavom i da se čudi da je nešto tako moguće kada je u Japanu, na prvom mestu domaći poljoprivrednik i domaća proizvodnja?

Opet je zaduvao jak severac, bilo je vreme da se ide nazad u toplu sobu. Usput sam, po ko zna koji put, razmišljao o tome šta nas sprečava da radimo isto što rade Japanci pa i Amerikanci, Izraelci, Nemci i ostali? Odgovor, naravno, znam.


Tagovi

Natural farming Hideyuki Yabuta Masanobu Fukuoka Revolucija jedne slamke Akinori Kimari Mikroorganizmi Mustard špinat Fukušima


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.