Može li moderna tehnologija ići s ekološkom poljoprivredom i šta je loT?

Pojam ekološke proizvodnje veže se za tradiciju, bio inpute, smanjen štetni uticaj na okolinu, zdravu proizvodnju hrane i drugo. No, ima li tu mjesta najnovijoj tehnologiji? Prihvataju li proizvođači primjenu IoTa i kako na to odgovaraju potrošači i ostali učesnici lanca snabdjevanja eko hranom? 

Šta je Internet stvari (IoT)?

Ukratko, Internet stvari (IoT) opisuje mrežu fizičkih objekata "stvari" u koje su ugrađeni senzori, software i druge tehnologije u svrhu povezivanja i razmjene podataka sa drugim uređajima i sistemima putem Interneta.

Ideja je prisutna već duže vrijeme, ali posljednja decenija bogata novim dostignućima, pokrenula je niz primjena ovih tehnologija u raznim industrijama. Uz navedeno, sve jeftinija tehnologija senzora i softwarea omogućuje i manjim poduzetnicima primjenu IoT-a.

U enormnom razvoju primjene, posljednjih godina direktan uticaj su imale tehnologije poput Internet povezanosti, platforme za čuvanje podataka (Cloud – oblaci podataka), mašinsko učenje te razvoj vještačke inteligencije (AI). Neki od svakodnevnih primjera su Alexa, Cortana i Siri. Prema tome većina vlasnika pametnih telefona već su korisnici vještačke inteligencije.

Ekološka poljoprivreda

Ekološki uzgoj je način poljoprivredne proizvodnje kojem je cilj proizvodnja hrane primjenom prirodnih materija i postupaka. Zahvaljujući trendovima osviještenosti potrošača u sistemu subvencija ova poljoprivreda u Europskoj uniji bilježi snažan rast koji je direktno povezan sa povećanim zanimanjem potrošača za takav proizvod. U petogodišnjem razdoblju (2013. - 2018.) bilježi se porast od 38% pod eko površinama u EU (Eurostat).

Ona je kompetentno intenzivna proizvodnja opterećena nedostatkom pravovremenih informacija. Za razliku od konvencionalne, ovaj pristup iziskuje više razumijevanja prirodnih ciklusa i značajno više praćenja sa parcela. Pored toga, kako bi se ostvarila zadovoljavajuća finansijska održivost potrebno je više raditi i na ekonomskom dijelu (marketing, prodaja, analitika i dr.). Upravo u tim segmentima IoT pruža prihvatljiva rješenja.

Primjena IoT-a u proizvodnji

Na gazdinstvima certifikovanim za ekološku poljoprivrednu proizvodnju nerijetko se nalazi veći broj usjeva i vrsta životinja. Svaka gajena biljka odnosno životinja iziskuje poseban uzgojni pristup. Kako bi se što kvalitetnije sprovodio potrebne su mase podataka koje je potrebno sakupiti, sačuvati, analizirati te interpretirati. U praksi, zaokupljeni fizičkim radom, poljoprivrednici nisu u mogućnosti sprovoditi detaljne postupke koji bi im pospješili profitabilnost i produktivnost poslovanja.

Instaliranje poljskih senzora (tlo, vrijeme, praćenje rasta i razvoja, predviđanje pojave štetočina) je prvi korak u primjeni IoT-a. To je korak sakupljanja podataka. Drugi korak je čuvanje podataka u digitalne oblake. Na tržištu postoje mnogobrojne opcije i uglavnom su besplatne odnosno cjenovno prihvatljive i za čuvanje većih količina. U trećem koraku koriste se software za njihovu analizu  - Big Data. A nakon posljednjeg koraka, interpretacije sakupljenih informacija, donose se odluke o daljim aktivnostima.

Prema IOF2020 u ekološkoj proizvodnji povrća na otvorenom povećanje proizvodne efikasnosti ide do 20%. U isto vrijeme smanjuje se količina utrošene vode za više od 10% te utrošak ljudskog rada do 15%.

U uzgoju životinja tehnologija IoT-a omogućava precizno balansiranje obroka koje se temelji na utvrđenim nutrijentima u svakom krmivu. Primjer je kompanija GrainSense koja je razvila tehnologiju koja u sekundi odredi nutritivnu vrijednost na temelju nekoliko reprezentativnih zrna odnosno grama nekog krmiva. Nakon mjerenja (aktivnost na terenu), informacije se čuvaju u digitalni oblak iz kojeg se u istoj sekundi analiziraju i interpretiraju na kompjuteru te šalju na pametni telefon ili tablet. Ova tehnologija je pronašla svoje mjesto u ekološkoj poljoprivredi gdje su svi sastojci krmiva oprezno kontrolisani.

IoT umjesto motike        

Najintenzivnije aktivnosti u ovoj poljoprivredi su borba sa korovima, berba, sortiranje i pakovanje. One još uvijek, uglavnom, zavise od ljudskog rada. Kako se slika o poljoprivredi mijenja, a radna snaga poskupljuje, nove tehnologije i za to imaju odgovor.  

Tehnologija GPS-a, optike i samohodnih robota se ne treba smatrati kompetitivnom i da će uzeti poslove ljudima. Ona omogućuje poljoprivrednicima povećanje poslovne dobiti, a radnicima poboljšava radne uslove. Ionako, nerijetko u praksi poslovi odstranjivanja korova su potplaćeni i niko ih ne želi raditi.  

Certifikovanje ekološke proizvodnje

Eko proizvodnja za sobom vuče birokratski teret kontrola, dobijanja i održavanja certifikata. IoT tehnologija može riješiti i te probleme. Praćenje sljedivosti proizvoda, digitalno registrovanje podataka, sakupljanje, čuvanje, analiza i njihovo interpretiranje, pruža dokaz o porijeklu i načinu proizvodnje. U ovom segmentu kontrolna tijela, takođe moraju biti osposobljena za korištenje IoT tehnologije. Na ovaj način postupak certifikacije i označivanja proizvoda se može znatno pojednostaviti. Povećava se transparentnost proizvodnje, prerade, dostave i utvrđivanje cijene, a time i povjerenje potrošača.

IoT ima i negativnu stranu, a to je rizik od gubitka podataka. Njihova se kontrola još uvijek diskutuje i pokušavaju se utvrditi različita pravila i regulative. U EU postoji ustanovljeni Kodeks dobre poslovne prakse za poljoprivredu u zaštiti podataka. U ovom području je potrebno dodatno raditi te donijeti zakonska rješenja i na nacionalnom nivou.