Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mini kompostište
  • 30.12.2016. 12:00

Kompostiranje u stambenim prostorima

Ukoliko želite smanjiti količinu otpada koju sami proizvedete, a živite u stambenoj zgradi, na jednostavan način možete kompostirati i u stanu, odnosno balkonu.

  • 2.461
  • 300
  • 0

Biootpad iz domaćinstva čini trećinu ukupnog komunalnog otpada koji stvorimo u toku dana. Većina ovog otpada završi na deponijama i ostaje neiskorišteno te negativno utiče na životnu sredinu. Jedan od najboljih načina za iskorištavanje biootpada jeste kompostiranje i proizvodnja kvalitetnog prirodnog đubriva za ishranu biljaka.

Pored toga što kompostiranjem smanjujemo negativne efekte i posljedice na životnu sredinu koje stvara otpad, proizvodimo humus za biljke koje uzgajamo u svom domaćinstvu. Kompostirati možete bilo gdje, tako i na balkonu u stambenoj zgradi. Kompostište može biti veliko koliko želite, te vam eventualni manjak prostora ne bi trebala biti prepreka. Ukoliko želite smanjiti količinu otpada koju sami proizvedete, a živite u stambenoj zgradi, na jednostavan način možete kompostirati i u stanu, odnosno balkonu. Život u zgradi ne bi trebalo da vam bude prepreka ukoliko želite da napravite mini kompostanu. Ako na balkonima možemo imati mini vrtove i uzgojiti sebi povrće, može se naći mjesta i za mini kompostište.

Mini kompostište na balkonu

Svoje mini kompostište najlakše i najjednostavnije možete da napravite koristeći plastičnu kantu s poklopcem čija veličina zavisi od toga koliko prostora imate i koliko materijala želite da kompostirate. Kanta ne mora imati originalni poklopac, bitno je da kompostište nečim poklopite. Kantu/posudu u kojoj kompostirate, smjestite u dio balkona koji je najviše u hladu i nije izložen suncu.

Kantu izbušite na donjem dijelu i sa svih strana u udaljenosti do 10cm između rupa, a promjer rupa bi trebao biti oko 5mm. Ovo se radi da bi se obezbijedilo prozračivanje, a na dnu omogućava i oticanje viška vode. Ja sam za kompost koji mi je na balkonu uzela kantu koja je fabrički dizajnirana kao "rupičasta" (kanta namijenjena za odlaganje veša), a kod koje su ove rupe veće od preporučenih, ali nisam osjetila da je to stvorilo problem u samom procesu kompostiranja. Jedini problem koji se može desiti jeste kad mješate sadržaj u kompostištu, da dio izađe kroz te otvore i time napravi malo nereda, ali i to je zanemarljivo. Ispod kante možete staviti i neku posudu/tacnu zbog eventualnog procjeđivanja i rasipanja sadržaja.

Pravila za kompostiranje su gotovo ista kao i u pripremi kompostišta na otvorenom što se pisalo i u tekstu Kako proizvesti kompost, prirodnu hranu za biljke?

Sadržaj u kanti slažete na sljedeći način:

  • Na dno kante stavite red grančica drveta u debljini od 5 do 10 cm. Ovaj sloj omogućava nesmetan prolazak viška vode, te omogućuje prozračivanje.
  • Na grane stavljate tanji sloj iskidanih komade kartona. Karton ne smije biti bojen, te je najbolje iskoriristiti ambalažu u koju se pakuju jaja ili smeđi ambalažni karton. Karton bi trebao prekriti grane koje ste stavili na dno kante.
  • Na karton poredajte sloj sa suvim lišćem u debljini do par centimetara, a zatim prekrijte zemljom. Ne koristite klasičnu zemlju za sobno cvijeće, jer je ona većim dijelom sterilna, te ne može pokrenuti proces kompostiranja. Koristite humus, jer je aktivator procesa u komposteru.
  • Dalje redate sadržaj, biootpad, na isti način kao u kompostištu na otvorenom, 70% biootpada bogatog ugljikom (lišće, sijeno, slama, piljevina, karton,..) i 30% biootpada bogatog azotom (ostaci svježeg voća i povrća, ljuske od jaja, talog kafe, vrećice čaja, rezano cvijeće, svježa trava,...)
  • Na kraju prekrijte sa zemljom i malo zalijte, te ostavite da odstoji oko 7 dana, a nakon toga mješajte 2 -3 puta sedmično.

Bez neugodnih mirisa

U svoje kompostište na balkonu dodajem biootpad svaki dan i promješam sa ostatkom sadržaja u kompostištu. Kada mi zatreba kompost, izvadim sadržaj i grubo odvojim zreli kompost od nerazgrađenog dijela koji vratim nazad u kompostište. Možete sadržaj i prosijati i na taj način izdvojiti zreo kompost. Vi to možete raditi kako god vam odgovara. Zreo, odnosno potpun razgrađen kompost takođe možete izdvojiti iz kompostišta kad vidite da ga ima dosta više od nerazgrađenog sadržaja.

Prvo pitanje koje si većina ljudi postavi i zbog čega možda i odustane od kompostiranja na ovaj način, a da i ne pokuša, jesu neugodni mirisi. Međutim, ne treba da brinete, nema neprijatnih mirisa ukoliko sve radite kako treba. Pazite da je kompostište prozračeno, redovno miješajte, te pazite na omjer suvog i vlažnog sadržaja u kompostu. Već nakon par sedmica primjetićete da proces razgradnje daje rezultate i da se u vašem kompostištu već proizveo dio komposta.


Tagovi

Kompost Stan Balkon Mini kompostište


Autorica

Tatjana Suhajček

Više [+]

Tatjana je po zanimanju biolog. Eksperimentiše u poljoprivredi i svoja iskustva želi da prenese svim zainteresovanim za alternativnije pristupe u povrtlarskoj proizvodnji.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]