Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kompostište, kompost i kompostiranje
  • 06.12.2016. 08:00

Kako proizvesti kompost, prirodnu hranu za biljke?

Kompostiranje je proces u kojem imamo mogućnost da sami stvorimo hranu za naše biljke na potpuno prirodan način. Kuhinjski otpad čini trećinu od ukupnog dnevnog otpada koji stvorimo, tako da kompostiranje, pored toga što obezbjeđuje prirodnu hranu za vaše biljke, ima i značaj u smanjenju otpada.

  • 4.952
  • 524
  • 0

Poznato nam je da prirodni procesi ne poznaju otpad, sve ima svoje mjesto u kruženju materije i protoku energije. Još u prvim susretima sa školskim gradivom smo naučili da u jesen kada opadne lišće s grana, ono se razgrađuje u čemu pomažu razni insekti, gliste, mikroorganizmi, itd. i da se u tom procesu pretvori u humus, odnosno plodno zemljište.

Kompostiranje je proces u kojem imamo mogućnost da sami stvorimo hranu za naše biljke na potpuno prirodan način. Kuhinjski otpad čini trećinu od ukupnog dnevnog otpada koji stvorimo, tako da kompostiranje, pored toga što obezbjeđuje prirodnu hranu za vaše biljke, ima i značaj u smanjenju otpada.

Kompost nikad ne smije biti prevlažan, kao ni previše suh.

Prije tri godine napravila sam svoje kompostište. Bila je već jesen, 10. mjesec 2013. godine kada sam naslagala prve slojeve spremne za proces kompostiranja. Zima koja je dolazila bila je jako topla, gotovo da je nije ni bilo, tako da je već nakon 6 mjeseci kompost bio spreman. Razgradnja može da traje i do 12 mjeseci, ali sve zavisi od specifičnih uslova, jer što je toplije, mikroorganizmi su aktivniji dok se u periodu hladnijih dana, metabolizam u mini ekosistemu usporava.

Osnovna pravila kod pripreme komposta

Ukoliko se odlučite da pravite kompost, prije nego krenete s izradom kompostišta, odaberite najbolju lokaciju. Pokušajte naći neko mjesto koje je najbolje zaštićeno od vjetra i sunca. Moje kompostište je uz rub šume što mu omogućava odličnu zaštitu. Na mjestu na kojem planirate pripremati kompost, potrebno je da skinete sloj zemljišta otprilike do 10 cm tako da napravite i mali nagib čime se obezbjeđuje oticanje viška vode.

Moje kompostište je ograđeno s paletama, s tim da je jedna strana slobodna, odnosno paleta nije pričvršćena, nego je sklonim kako bih mogla da pristupim kompostnoj hrpi kad god je potrebno. Kompostište bi trebalo biti i pokriveno da bi se zaštitilo od sunca i padavina, a prekriti ga možete sa bilo kojim slabo propusnim materijalom, mnogi koriste stari tepih. Ja sam ga prekrila daskama, tako da ima i protoka vazduha, dovoljno sjene i količina padavina je kontrolisana.

Prozračivanje i održavanje vlage su dvije osnovne stvari na koje najviše trebate da obratite pažnju prilikom pripreme komposta. Prozračivanje se vrši tako što se kompostna hrpa povremeno prevrtati. Kompost nikad ne smije biti prevlažan, kao ni previše suh, a vlažnost ćete regulisati ili dodavanjem suhe materije (lišće, slama, sijeno, nebojen i neljepljen karton - ja koristim kartonska pakovanja za jaja) ili zalijevanjem ukoliko je previše suv, naročito u periodu toplijih dana. Vlažnost provjeravate tako što ćete sadržaj komposta uzeti u ruku i stisnuti i ako se prilikom toga cijedi voda, potrebno je dodati suvu materiju, a ukoliko se rasipa, dodajte vode. Optimalna vlažnost je kad sadržaj komposta ostane u obliku stiska šake.

Veličina za prostor za kompostište koje se preporučuje je oko 1,5 m širine, a dužina može da bude proizvoljna, kao i visina, samo što je potrebno ostavljati potreban prostor za prozračivanje na svakih 1.5 metar visine. Moja kompostana je oko 1 x 1 metar.

Šta se smije stavljati u kompost, a šta ne

Ovo je i mnogim iskusnim vrtlarima često dilema, ali zapravo kad krenete da pripremate kompost, shvatićete da to i nije tako komplikovano. U kompost možete stavljati sljedeće:

  • Ostatke hrane (svi ostaci od svježeg voća i povrća, ljuske od jaja, talog od kafe, vrećice od čaja i ostaci od čaja). Meso i kosti ne idu u kompost, a ne preporučuju se ni ostaci od pripremljenih jela, jer svojim mirisom mogu privući nepoželjne posjetioce, iako nećete pogriješiti i ako stavite neko i skuhano jelo od povrća ili voća, s tim da toga ne smije biti mnogo.
  • Otpad iz vrta i dvorišta: trava, sijeno, slama, lišće, granje, kora drveta, piljevina, uvenulo cvijeće, ostaci zemlje iz saksijskog cvijeća. U kompost ne stavljati osjemenjene biljke.
  • Ostali otpad: piljevina, kartonske kutije od jaja, kao i ostala kartonska / papirnata ambalaža koja nije bojena ili izbjeljivana, kao ni ljepljena; životinjski izmet (sem izmet mačke ili psa koji se ne stavlja u kompost), životinjska dlaka, kosa.

U kompost ne ide sljedeće: pelene, prašina i vrećice usisavača, zaražene biljke, lijekovi, boje i lakovi, plastika, kao ni sav ostali otpad koji nije biorazgradiv.

Prilikom stavljanja pojedinih biljnih ostataka u kompost, takođe trebati biti oprezni. Npr. citrusi mogu da zakisele sredinu i na taj način usporiti rad bakterija, te oprezno s njihovim odlaganjem. Isto je i sa borovim iglicama. Lišće oraha sadrži supstancu koja je prirodni herbicid, te ne ide u kompost, ali ovo lišće možete posebno kompostirati i kasnije koristiti za suzbijanje biljaka koje su vam nepoželjne u bašti.

Sav sadržaj prije stavljanja u kompost poželjno je prvo usitniti kako bi proces razgradnje prije počeo. Ja to uradim do neke veličine od 5 cm.

Pazite na omjer ugljika i azota u kompostu

Kad sam počela kompostirati, a to je bilo prije nepune dvije godine, bila sam toliko pažljiva, da su me zezali. Prvi sloj u kompostani neka vam bude od granja da bi se obezbijedilo prozračivanje. Kod mene je na dnu paleta i preko nje grane drveta. Kad to pripremite, u kompostnu hrpu stavljate izmiješan organski otpad. Ovdje je bitno paziti na omjer ugljika (izvor energije za mikroorganizme) i azota (izvor hrane za mikroorganizme), te se preporučuje da u kompostu zadržite omjer od 2/3 biootpada bogatog ugljikom (suvo lišće, granje, sijeno, slama,.. ) i 1/3 biootpada bogatog azotom (ostaci iz kuhinjskog otpada, svježe pokošena trava, svi svježi biljni ostaci).

Proces truljenja možete osjetiti po mirisu, jer kompost nikad ne bi smio da ima neugodan miris.

Kada posložite biljni sadržaj, prekrijte ga slojem zemljišta i zalijte. Kod mene je u kompostu uvijek više biotpada iz svježih biljnih ostataka, nego suvih ostataka, iako bi trebalo biti obrnuto, ali redovno provjeravam kompostnu hrpu i ukoliko primjetim da dolazi do truljenja, umjesto da se otpad razgrađuje, dodam suvog lišča, slame ili kartona od jaja. Proces truljenja možete osjetiti po mirisu, jer kompost nikad ne bi smio da ima neugodan miris.

Obično ćete naći preporuke da kompostište napunite sadržajem koji mislite da kompostirate narednih nekoliko mjeseci da biste dobili željeni humus i da ga ostavite i ne dopunjavate novim sadržajem, ali ja to radim drugačije. S obzirom da svježeg sadržaja za kompostiranje uvijek imam i da mi ga je žao baciti u kantu za otpatke, jednom do dva puta sedmično, zavisno o tome koliko često odlazim u baštu, u kompostnu hrpu odlažem i taj otpad. Međutim, u momentu kad vam zatreba kompost, a u hrpi još ima dosta nerazgrađenog biootpada, samo odvojite na stranu nerazgrađen sadržaj i uzmite iz hrpe razgrađen kompost. Kompost je gotov kad sadržaj postane ujednačen i izgledom podsjeća na zemljišta i ima miris kao zemljište iz šume.

U tom sadržaju i dalje možete naći nerazgrađene grančice i ljuske od jaja kojima treba malo više vremena za razgradnju nego što je slučaj sa ostalim biootpadom, tako da kompost možete prosijati. Ja sam svoj kompost prosijavala samo prvu godinu, ali sad to više ne radim, nego samo rukom grubo uklonim nerazgrađen biootpad i vratim u kompostnu hrpu, a razgrađen kompost koristim dalje u bašti.

Kompostirati možete na više načina, pa čak možete kompost praviti i na svom balkonu u stambenoj zgradi, ali o tome i svom iskustvu u nekom drugom tekstu.


Tagovi

Kompost Kompostište Kompostna hrpa Prozračivanje Biootpad Kompostiranje Razgradnja Humus


Autorica

Tatjana Suhajček

Više [+]

Tatjana je po zanimanju biolog. Eksperimentiše u poljoprivredi i svoja iskustva želi da prenese svim zainteresovanim za alternativnije pristupe u povrtlarskoj proizvodnji.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, ide... Više [+]