Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska proizvodnja
  • 28.07.2019. 16:00

Kako podržati male organske proizvođače?

Malim organskim proizvođačima pomoglo bi i to kada bi imali neke veće kupce i siguran plasman za svoje proizvode, to bi im, kaže Aćimović, dalo prostora da se posvete uzgajanju jednog ili dva useva, što je mnogo jednostavnije.

Foto: Marija Stokuća
  • 774
  • 332
  • 0

Na gazdistvu, koje se nalazi na glavnom putu Novi Sad - Bačka Palanka, gotovo na samom izlasku iz Futoga, rade svi članovi  porodice Aćimović. Od organske proizvodnje, koju su 2013. godine zasnovali na jednom hektaru zemlje, uzgajaju 25 vrsta povrća i voća. Proizvodnju je, kaže Dragan Aćimović, započeo njegov otac, još pre nekoliko decenija, a kako nije imao mehanizaciju, sve je radio na tradicionalni način.

Prvo je krenuo sa nadaleko čuvenim brendom sela, futoškim kupusom pa polako širio zasade, a upravo to iskustvo bilo je presudno da i on registruje gazdinstvo i uđe u proces sertifikacije za organsku proizvodnju koji su uspešno završili 2015. godine.

"Prvo treba da se edukuje čovek šta znači organska proizvodnja i kako se baviti s tim. Ako su motiv  samo finansijska sredstva, onda će brzo da odustane jer mora ispred finansija da bude nešto što ga motiviše da se bavi time. Ljubav prema prirodi, da se upoznaš sa njenim ritmom. Kako se dobija seme, kako da ga proizvedeš, kako da dodješ do tog ploda, kako da ti uspe, kako da ga zaštitiš od raznih bolesti i štetočina. I naravno treba imati vremena i strpljenja i da ima ko da radi jer samo okopavanje traži mnogo vremena", objašnjava Aćimović.

Od zaštite, koristi najviše koprivu

Dragan i članovi njegove porodice, koji rade u gazdinstvu, sve proizvode sami od pojedinih ručnih alata, preko komposta do semena koje će sejati i preparata koje će koristiti za zaštitu biljaka od bolesti.

"Sve što imam je sertifikovano, sve sam proizvodim. Ako jedne godine ne sejem tu vrstu, ostavim seme, može da stoji godinu dana, a neka i do deset godina.", objašnjava Aćimović i dodaje: "Što se tiče zaštite, koristim samo ono što mogu sam da proizvedem, od koprive, začinskih biljaka, ljute papričice i belog luka. Ako je kopriva u pitanju, sedam dana držim u vodi i kad odstoji onda procedim i razredim u odnosu jedan deo koprive prema deset litara vode i sa tim prskam. To je i za prihranu i za neke štetočine koje nisu u velikom obimu napale biljke".

Tajna uspeha je stalna prisutnost u proizvodnji

Prema njegovim rečima, tajna uspeha je da budeš stalno prisutan i obilaziš zasad i napominje da posebno treba voditi računa o pojavi, recimo, zlatice u krompiru. Za nju u organskoj proizvodnji nema leka i jedino sredstvo je da se skupljaju ručno. "Ako propustiš to da uradiš na početku kad krompir nikne i pre nego što zlatica položi jaja, onda posle ne možeš stići i poješće ti rod", ističe Dragan.

Organski proizvodi su luksuz, ali kupaca ima

Svoje povrće, među kojim se nalazi salata, šargarepa, paprika, krompir, blitva i voće poput jagoda, malina i jabuka redovno prodaje na novosadskoj Limanskoj pijaci. Kaže da kupaca ima, ljudi su zainteresovani da se zdravo hrane, ali platežna moć nije dovoljna da podmiri te želje. Mnogi od njegovih mušterija, organske proizvode kupuju tek da bi obezbedili jedan organski obrok nedeljno, a retki su oni kojima je organska hrana stalno na trpezi. Organsko povrće i voće skuplje je od onog proizvednog konvencionalnim putem, a odstupanja variraju u zavisnosti od vrste do vrste.

"Kod zelene salate razlike u ceni između organskih i konvencionalno uzgajanih biljaka gotovo da i nema, ali kod maline je to duplo, kao i kod jagode, gde može biti i do tri puta skuplje. Kod organske proizvodnje jagoda, možete dobiti 100 do 200 grama po jednom živiću, a oni koji je uzgajaju tradicionalno dobiju i više od jednog kilograma", objašnjava ovaj proizvođač.

Od plasmana svojih proizvoda u Beogradu odustao je jer mu samo za put i pijačarinu treba oko četiri hiljade dinara, a to se, kako kaže, malom proizvođaču ne isplati. U plasmanu onoga što Aćimovići proizvode, pomaže mu i to što je gazdinstvo na prometnom, magistralnom putu, a kupci naiđu i sa poslednje strane imanja - duž biciklističke rute Begeč - Futog, koja je deo panevropskog koridora od Atlanskog okeana do Crnog mora.

Zašto nema više organski proizvođača u Srbiji?

Aćimovići potvrđuju i računicu da se sa ulaganjem od oko 3.000 evra sa jednog hektara zemlje, može zaraditi oko 10.000 evra, ali zarada nije ni sigurna niti je brza ili laka. 

"Sad mene da neko pita da li da uđe u organsku proizvodnju, ja bih dobro razmislio kako da ga savetujem. Zato što su prinosi sve manji zbog sve češćih ekstremnih vremenskih uslova, a mnogo više se radi", kao iz "topa" odgovora Dragan na pitanje zašto je u Srbiji organska proizvodnja još uvek na prilično skromnom nivou. Uz ekstremne vremenske prilike, kaže naš sagovornik, veliki problem je i to što ne postoji niko kome bi se obratio za savet.

"Bilo bi dobro da postoji savetovna služba u Srbiji, bar tri četiri čoveka u čitavoj Srbiji da mogu da nazovem, da se obratim kad hoću neki usev da sadim ili ako imam neki problem sa nekom biljnom vrstom, da imam sa kim da se posavetujem. Danas ti sve moraš da eksperimentišeš sam. I kad se pojavi neka nova bolest, sve sam moraš da ispitaš čime može da se suzbije, a na stranu što ti propadne i prinos te godine", kaže Aćimović.

Organska proizvodnja zahteva stroga pravila

Malim organskim proizvođačima pomoglo bi i to kada bi imali neke veće kupce i siguran plasman za svoje proizvode, to bi im, kaže Aćimović, dalo prostora da se posvete uzgajanju jednog ili dva useva, što je mnogo jednostavnije.

Uz mnogo rada i mnogo neizvesnosti, organsku proizvodnju prati i ozbiljna papirologija jer se beleži sve što se oko useva radilo, a uz redovne godišnje kontrole sertifikacionih kuća imaju i one vanredne. Takođe, na malim gazdinstvima uz rad u polju morate se baviti i pakovanjem, marketingom, prodajom, proizvodnjom semena i zaštitom, što traži dodatno vreme.

"Zato ne bih savetovao da se ljudi olako odlučuju za organsku proizvodnju, ne treba ishitreno da daju odmah otkaz na svojim poslovima jer vrlo lako može da se dogodi da im proizvodnja ne uspe. To se dešava i onima koji prskaju, a kamoli u organskoj proizvodnji. Nama iz godine u godinu, pojedine biljke sve više stradaju. Ove godine  potpuno nam je  stradao futoški kupus, naišao je led i potukao sve, kao i jabuke, i teško da će tu biti išta da se ubere", kaže u razgovoru za Agroklub Dragan Aćimović.


Tagovi

Zaštita bilja Plasman organskih proizvoda Proces sertifikacije Dragan Aćimović Organska proizvodnja Futoški kupus


Autorka

Marija Stokuća

Više [+]

Ekonomista po struci sa gotovo dve decenije staža u novinarskom poslu. Na pokrajinskom javnom servisu uređivala i uređuje teme privrede, spoljne politike kao i razne informativne formate.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pravo je vreme za berbu sremuša 🐻

U narodu poznat i kao divlji beli luk i medveđi luk, ovo je biljka koja je hrana, lek, i začin. Nakon buđenja iz dugog zimskog sna, medvedi jedu samo sremuš 2-3 nedelje k...

Više [+]