Kako ovčju vunu koristiti kao đubrivo i malč?

Za mnoge uzgajivače ovaca je frustrirajuće što ne postoji potražnja za vunom ili je mala. Ipak, radi se o visoko kvalitetnom proizvodu koji osim prerade u tekstilnoj industriji može da se koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Od davnina su stočari nekvalitetnu i suvišnu vunu zakopavali, a nakon nekog vremena primijetili da biljke na tom mjestu bolje rastu. Razlog tome je što je bogata azotom, fosforom, kalijem i što odlično akumulira vlagu, 2,5 puta više u odnosu na svoju težinu.

Najjednostavnije je malčirati 

Od jedne ovce dobije se oko 3 kg vune, što može biti velika količina kada se ima u vidu broj ovaca. Najjednostavniji način upotrebe je malčiranje. Nema čišćenja, pranja i prerade, što smanjuje troškove. Može da se odmah koristi za prekrivanje površina gdje se uzgajaju poljoprivredne kulture. Prilikom malčiranja pokriva se površina pripremljene gredice. Ne smije biti u kontaktu s biljkama, jer će zbog akumulirane vlage potaknuti razvoj truleži. Ona sprečava rast korova, umanjuje efekat suše, smanjuje količinu vode potrebne za zalijevanje, poboljšava strukturu površinskog sloja zemljišta i sprečava nastanak pokorice.

Prednosti ovakvog malča su i što zemljište obogaćuje hranjivim materijama, a sprečava oscilacije temperature jer djeluje kao termoizolator. Za neke vrste divljih životinja djeluje kao repelent. Danas čak postoje vunena platna kojima se prekrivaju gredice i koja se poslije mogu zaorati.

Prednosti đubriva

Sirova vuna je odlična i kao đubrivo, jer sadrži brojne minerale i korisne materije. Najveći je sadržaj karbona, 50 posto, zatim azota oko 16 posto, sumpora 4 posto, a zatim fosfora, kalija, magnezija. Problem je što njen sastav pokazuje odstupanja pod uticajem starosti životinje, pola, zdravstvenog stanja, smještaja, ishrane. Zbog odložene i postepene mineralizacije pogodna je za vrste koje imaju dužu vegetaciju.

Kojih je 6 koraka do plodnog zemljišta?

Posljednjih godina vuna se i peletira. Granulama je potrebno više vremena za razgradnju u odnosu na druga peletirana đubriva i stajnjak. Zato ishranjuje biljke kroz duži vremenski period jer postepeno otpušta hraniva. To je posebno izraženo kod azota. Kako granule bubre zbog akumuliranja vode, dolazi do stvaranja rahlijeg zemljišta. Na primjenu odlično reaguje korjenasto povrće, ali i paradajz, dinja, bundeva, krastavci, cvijeće, balkonsko i sobno bilje.

Za jednu biljku paradajza u sezoni je potrebno 100 g ovog peleta. Izuzetni rezultati su postignuti sjetvom pšenice na površinama gdje je istovremeno primijenjena ova vrsta đubriva.