Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ugroženo bilje
  • 05.05.2016. 12:00

Gusjenice napale smilje, kako ih se riješiti?

Osim što štetočine jedu smilje, dosta nasada se osušilo zbog neadekvatnog zalijevanja. Nakon sadnje prva dva - tri tjedna je vrijeme prilagodbe korijenovog sustava sadnice smilja na novi PH faktor zemlje. Zato voda i prihrana potpomažu bolju, bržu i kvalitetniju prilagodbu korijena.

Foto: Nedjeljko Musulin
  • 1.376
  • 86
  • 0

Poljoprivrednici koji su posadili smilje u Hercegovini suočavaju se s pojavom nametnika posebno gusjenice. Savjete o pravilnoj zaštiti smilja smo potražili od registriranog proizvođača smilja iz Hercegovine ''Eco Mediterana''.

''Većina ljudi se po prvi put susreće sa samom ekološkom proizvodnjom bilja i među prvim nastalim problemima su im ovi nametnici. Znamo ljudima kroz šalu često reći da su sretnici jer očito su sadnice ekološke čim na njih hoće leptir, jer, na žalost, brojni ljudi se ne pridržavaju "pravila igre" te koriste razna kemijska sredstva, misleći da se neće primijetiti. Ipak prevladava većina ekoloških plantaža, a s tim se pojavljuju i veće količine nametnika. Također, primijetili smo u krajevima koji su na rubnim dijelovima sub mediteranske klime gdje ima znatno manje plantaža smilja da tu ima i znatno manje nametnika'', rekli su iz ''Eco Mediterana''.

Jedina preventiva - čista plantaža

Njihov savjet je smilje zaštiti ojačivačem biljaka Boundary koji sadrži mješavinu biljnih ekstrakata, dobivenih iz sukulenti u otopini s ekstraktima smeđe alge dobivene fizičkom metodom. Boundary sadrži ulja koja fizički djeluju na insekte, dok ekstrakti smeđe alge potiču samoobranu biljke od napada insekata. Kraken biljnim svojstvima djeluje na probavni trakt gusjenice, te s tim onemogućuje gusjenicu da dalje napada biljku. Kažu kako je jedina preventiva plantažu držati što je moguće čišćom.

''Sastav tla plantaže treba biti otresit, protočan tako da se ne zadržava vlaga koja uzrokuje bolesti poput Botritisa, Clerotinie i sličnih oboljenja truleži, a redoviti pregledi nasada najbitnija su stavka nakon sadnje ujedno i jedina preventiva jer se radi o ekološkom nasadu'', objašnjavaju'.

Osim što štetočine jedu smilje, dosta nasada se osušilo zbog neadekvatnog zalijevanja. Naši sugovornici savjetuju zaljievanje tek nastalih ''mladih'' plantaža.

''Koliko veće količine vode nisu dobre, toliko kontinuiran manjak vode može biti poguban za mlade tek posađene sadnice. Nakon sadnje prva dva - tri tjedna je vrijeme prilagodbe korijenovog sustava sadnice smilja na novi PH faktor zemlje koji može biti manje ili više različit od postojećeg humusa u kojem je korijen sadnice. Zato voda i kvalitetna prihrana potpomažu boljom, bržom i kvalitetnijom prilagodbom korijena u novom tlu'', kažu iz spomenute udruge.

Needuciranost ubija smilje

Do propadanja određenog broja smilja došlo je i zbog needuciranosti o ovoj biljci, novoj na hercegovačkim prostorima.

''Teško dopiremo do određenog broja ljudi koji žele opet po nekim svojim metodama uzgajati smilje, ne želeći prihvatiti savjete, tako nastaju plantaže koje su kemijski tretirane'', kažu te dodaju kako je smilje šansa mladim agronomima da se educiraju i počnu zarađivati od njega.

Kažu kako u Hercegovini i dijelu Dalmacije ima samo nekoliko detaljno educiranih agronoma. Veliki je problem i što dosta proizvođača nije registrirano i upućeno u trgovinu sadnicama.

''Zelena masa odnosno dobiveni proizvod od smilja je sirovina koja se nakon obrade unosi u organizam preko kože ili oralno. Žalosno je to što je 95 posto proizvođača neregistrirano i nema nad njima stručnog nadzora. Tu bi proizvođači trebali shvatiti da inspekcije neće dolaziti naplaćivati kazne nego ih upućivati kako i što napraviti, jer ipak se radi o visokobudžetnom proizvodu i proizvodu koji se na kraju unosi u organizam, i to većinom za liječenje, objašnjavaju.

Dnevnice od 50 do 130 KM

Žalosno je, dodaju, i da su se nezdravom konkurencijom oborile cijene sadnog materijala koje su spale ispod cijene sadnice salate, a prinos od jedne sadnice salate kroz životni vijek je 1 KM dok od sadnice smilja kroz životni vijek 30 KM.

"Nama registriranima je cilj pozvati sve da se vrati cijena kvalitetne sadnice od 0,25 KM do 0,40 KM/1 sadnici, jer troškovi za tri mjeseca rada oko kvalitetno uzgojene sadnice su oko 0,15 KM i to na većoj količini'', kažu.

Do sredine maja će, navode, imati 17,7 hektara posađenog nasada. Cilj im je na jesen posaditi dodatnih 30 hektara, a na proljeće 2017. godine zaokružiti cjelinu u suradnji s nekoliko partnera na ukupnih 600 hektara čije su pripreme i projektne dokumentacije već u tijeku.

''Posao se širi i uvijek nam trebaju osobe koje su spremni raditi. Dnevnice iznose od 50 do 130 KM'', rekli su iz ''Eco Mediterana'' koji, kao kao Regionalni ured za smilje, pozivaju sve zainteresirane da se odazovu ovom izazovu i da krenu saditi smilje, kreirati plantaže, jer ulaganja su jako mala, a otkup zagarantiran.

Foto: Nedjeljko Musulin


Povezana biljna vrsta

Smilje

Smilje

Engleski naziv: Immortelle | Latinski naziv: Helichrysum sp.

Smilje je dugotrajna biljka koja pripada rodu Helichrysum iz porodice Asteraceae, a obuhvata preko šesto različitih vrsta rasprostranjenih širom svijeta. Vrsta H. arenarium... Više [+]

Tagovi

Eco mediteran Smilje Hercegovina Ljekovito bilje Nametnici Sadnja Mostar


Autorica

Sanja Čović

Više [+]

Sanja je titulu magistra novinarstva stekla 2013. godine na mostarskom Sveučilištu. Već nekoliko godina radi na online portalima u BiH.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P