Eko poljoprivreda zadržava ugljenik u zemljištu - zašto je to dobro?

Nova istraživanja, koja pokazuju da ekološka poljoprivreda efikasnije zadržava ugljenik u zemljištu i smanjuje uzrok klimatskih promena u poređenju sa konvencionalnom proizvodnjom, mogla bi da utiču na to da više kupaca odabere ekološke proizvode.

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu "Advances in Agronomy", a obavio ga je američki univerzitet "Northeastern" i Organik centar (The Organic Center). Pokazalo je da prosečna ekološka poljoprivredna gazdinstva imaju 44% više huminske kiseline, 150% više fulvične kiseline, 26% veći potencijal za dugoročno skladištenje ugljenika i 13% više organske materije u zemlji, navodi Food Navigator.

Eko zemljište - zdravije zemljište

Huminska kiselina je organski oplemenjivač zemljišta, najvišeg stepena čistoće. Pomaže smanjenju upotrebe mineralnih đubriva i sprečava njihovo vezivanje u zemljištu u biljakama nedostupne oblike, dok je fulvična kiselina pojačivač biološkog delovanja.

"Otkriće da organsko zemljište ima znatno veći nivo huminske kiseline je posebno važno, jer služi kao dugoročno skladištenje ugljenika u zemljištu, što znači da može pomoći u smanjenju klimatskih promena i poboljšanju zdravlja zemljišta", objasnila je Džesika Šejd (Jessica Shade) iz Organic centra i dodala: "Glavna stvar koju bi trebalo znati je da je upravo zemljište, odnosno humusne supstance, mesto gde je pohranjen ugljenik koji bi se inače našao u atmosferi".

Istraživači sa Univerziteta pronašli su niski nivo huminske kiseline u konvencionalno tretiranom zemljištu. Pretpostavili su da je to povezano sa veštačkim đubrivima, koja su iz zemljišta uklanjale one materije koje ga čine zdravim. 

"To znači da tehnike koje se koriste u ekološkoj proizvodnji, kao što je korišćenje komposta, životinjskog đubriva umesto veštačkog, hvataju više ugljenika koji bi inače bio u atmosferi. Ta spoznaja igra vrlo važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promena", objasnila je Šejd.

Ekološka proizvodnja uključuje regeneraciju

Ovo istraživanje će svakako pomoći i u razvijanju postupaka i pojmova, kao što su regenerativna poljoprivreda i agroekologija koji su, istina, pretnja konvencionalnoj proizvodnji. 

"Ljudi koriste različite pojmove, vezani su za njih, ali najvažnije je da je dokazano da ekološki sistem proizvodnje čini najbolje za životnu sredinu, za ljudsko zdravlje", kaže Šejd, dodavši da je u budućnosti potrebno sprovesti dodatna istraživanja o metodama ekološke kontrole štetočina i pružiti eko poljoprivrednicima osnovne alate za rešavanje drugih agronomskih izazova. Istakla je i da ovo istraživanje može da posluži i kao pomoć konvencionalnim poljoprivrednicima.

"Sledeći korak je istraživanje kako na dugoročno zdravlje ljudi utiču ekološki proizvodi i to na način na koji se do sada nije istraživalo", zaključila je Šejd.