Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska proizvodnja
  • 09.11.2018. 08:00

David Mezei otkriva mađarski recept za povećanje površina pod organskom proizvodnjom: Utrostruči podsticaje i ublaži pravila

Za samo tri godine, od 2013.-2016. godine, površine pod organskom proizvodnjom u Mađarskoj povećane su za skoro 50.000 hektara

Foto: Bojan Kecman
  • 507
  • 65
  • 0

Mađari su poznati kao buntovnici u Evropskoj uniji, ne samo po pitanju migranata, pa ne čudi što su takvi i u oblasti organske proizvodnje jer, kako kažu, niko ne može da im bude ispred interesa domaćih proizvođača.

Povećali budžet za tri puta

Država je donijela odluku da do 2020. godine, iz agrarnog budžeta, izdvaja 200 miliona evra za organsku proizvodnju, što je 4.6% ukupnog budžeta za poljoprivredu, tačnije 4.3 milijarde evra. Podsticaji za jabučaste voćne vrste, u periodu konverzije koji traje tri godine, iznose 1040 evra/ha, za ostalo voće 734 evra/ha, a povrće, 516 evra/ha. Kada se uspostavi proizvodnja, odnosno, dobije certifikat, fiksni godišnji iznos iznosi 802 evra/ha za jabučasto voće, 568 evra/ha za ostale voćne vrste i 366 evra/ha za povrće.

Organska pijaca kao glavni prihod poljoprivrednih proizvođača

Odustali smo od dodatnih pravila iz EU regulative 834/2007 što je imalo za rezultat povećan broj zahtjeva za podsticaje i za tri puta povećali budžet za organsku proizvodnju. U tih 200 miliona evra uračunat je novac za certifikaciju“ kaže dr David Mezei, iz državnog sekretarijata za poljoprivredu i seoski razvoj Mađarske.

Prema njegovim riječima, generalna tendencija u Evropskoj uniji jeste da se ukidaju premije za proizvedeno i prodato voće i povrće i zato su u Mađarskoj prešli na podršku proizvodnji po hektaru.

U budućnosti planiraju 350.000 ha pod organskom proizvodnjom

Sa 84.421 hektara u 2013. godini površine pod organskom proizvodnjom povećale su se na 133.679 hektara u 2016. godini. Naša namjera jeste da površine u skorašnjoj budućnosti povećamo na 350.000 hektara, a što je u skladu sa nacionalnom Strategijom za seoski razvoj“ ističe Mezei dodajući da je uslov da mađarski farmer koristi EU oznaku za organski proizvod certifikat dobijen od domaće certifikacione kuće koja je priznata u Evropskoj uniji.

Jedna od takvih kuća, a ujedno i vodeća u Mađarskoj je “Biocontroll“ iz Budimpešte, čiji je vlasnik i osnivač “BioKultura“ federacija koja okuplja sedam regionalnih i pet profesionalnih asocijacija iz sektora organske poljoprivrede sa teritorije Mađarske.

Kanyo Zsolt , inspektor u ovoj kući precizira da je “Biocontroll“ zvanični partner Ministarstva poljoprivrede Mađarske i državnog sekreterijata za ruralni razvoj Mađarske, za certifikaciju organskih proizvođača.

Organska pijaca se održava svake subote u Budimpešti

Biocontroll“  ima više od 4.000 kooperanata i oni nas plaćaju. Godišnja članarina nije velika, a proizvođači svoj interes u organskoj proizvodnji nalaze u tome da su cijene organskih proizvoda više u odnosu na proizvode iz konvencionalne poljoprivrede. Naš posao je da kontrolišemo da li proizvođači proizvode po principima organske proizvodnje, a novac za certifikaciju dobijaju od države“ ističe Zsolt.

Organska pijaca glavni izvor prihoda

Glavni izvor prihoda mađarskim proizvođačima organske hrane je organska pijaca koja se redovno održava, svake subote, u Budimpešti, u periodu od 06.30-13.00 časova. Oko 100 poljoprivrednih proizvođača imaju priliku da izlažu svoje proizvode.

Uslov da bi se steklo pravo na izlaganje jeste da je organski proizvođač certifikovan od strane certifikacione kuće “Biocontroll“. Zakup štanda je samo tri evra po metru kvadratnom. Kupaca ima, najviše majki sa malom djecom.


Fotoprilog


Tagovi

Certifikat Organska proizvodnja Biocontroll Budimpešta


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

U nekim hladnijim krajevima BiH se još sije krompir...