Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gljive
  • 24.03.2021. 12:00

Da li gljive mogu da donesu dobit: Uzgoj šitake i bukovače

Darko Panić iz Novog Sada ističe da od gljiva može da se živi, samo ukoliko se ozbiljno poradi na proizvodnji. On je zadovoljan, jer svoje proizvode izvozi i prodaje ekskluzivnim restoranima.  

Foto: Ljiljana Milovanović
  • 1.087
  • 324
  • 0

Proizvodnja gljiva je sve popularnija u Srbiji jer građani uviđaju njihova lekovita i zdrava dejstva. Proizvođača je poslednjih godina sve više, a jedan od njih je i Darko Panić koji svoje proizvode prodaje na pijaci u Novom Sadu. Panić od 2018. godine ima firmu "Mooshromhouse" gde uzgaja gljive šitake, bukovače, lavlju grivu i kraljevsku bukovaču.

Bukovače - u uzgoju i u prirodi

Osim, što ih gaji, naš sagovornik se bavi i njihovim sakupljanjem u prirodi. Za ovaj posao potrebno je odlično predznanje, jer svaka greška može da košta nekoga života. S obzirom na to da su odmah posle šampinjona šitake odnosno bukovače veoma popularne kod konzumenata, godinama unazad ih uzgaja, jer ih na taj način ima tokom cele godine.

"Bukovače (Pleurotus ostreatus) su vrlo rasprostranjene u prirodi. A ima ih i u Srbiji, reč je o saprofitu koji kada je u prirodi raste na panjevima, oborenim stablima i koji ostaju iza seče uglavnom listopadnog drveća. Kod nas se sreće najčešče na bukvi, odakle joj i ime potiče, ali i na vrbi, topoli, grabu, brezi, hrastu i na jasenu", objašnjava Panić i dodaje da može da raste i na voćkama, ali mahom tokom jeseni.

Bukovače su vrlo rasprostranjene u prirodi

"Vrlo retko se može desiti da je u prirodi srećemo na živom drvetu, a ako je već tako, onda je vrlo verovatno da je drvo obolelo." 

Prema njegovim rečima, bukovače koje rastu na brestovini su i najukusnije i imaju vrlo lep ukus i aromu.

Za uzgoj dobra slama u džakovima

Govoreći o uzgojenim bukovačama, kaže da postoji tačna procedura kako se one gaje. Mada, bukovača nije jako zahtevna, pa kao supstrat mogu da se koriste razne podloge poput slame, sena lucerke, kočanka, piljevine.

"Konkretno ja za uzgoj koristim slamu u džakovima. Slama se prokuva na 60-70 stepeni Celzijusa kako bi se uklonila sva prljavština i paraziti iz nje, a ujedno i druge vrste gljiva koje mogu da se zapate. Nakon toga u sredinu očišćenje slame se stavlja micelijum. Nakon dvadesetak dana plodonošenja micelijum počinje sa stvara gljive koje izlaze iz džakova", kaže ovaj gljivar i dodaje da je praktično ovde reč o tehnologiji koja ima čist proces poljoprivredne proizvodnje, a po primeni agrotehničkih mera pripada organskoj.

Za proizvodnju micelijuma uvek se biraju najlepše gljive

Dobro proizvedena bukovača ima debeo klobuk šiljkastog ili lepezastog oblika. Kada je reč o boji, ona varira od svetlo smeđe, sivkaste, do sivkasto plave, pa čak i sivosmeđe do tamno smeđe. Bukovače iziskuju i mnogo vazduha, a ukoliko imaju manjak kiseonika - deformišu se. Tada su njegovi šeširići uzani i levkasti, a drška je jako zadebljana. Inače, bukovače kao namirnica zauzimaju visoko mesto, po hranjivosti može da se meri sa mesom

Za šitake potrebni posebniji uslovi uzgoja

Govoreći o gljivi šitaki, Panić navodi da ona potiče iz Japana i tradicionalno raste u prirodi, najčešće na hrastu.

"U Japanu se koristi lokalna vrsta iz porodice bukvi koju zovu ši, pa otuda i naziv ove gljive. Međutim za njeno uzgajanje treba obezbediti supstrat, najčešće piljevinu u koju se dodaju pirinčane mekinje ili krupno samlevena pšenica. Naravno, i u ovom slučaju supstrat mora da se steriliše na temperaturi od 121 do 123 stepeni Celzijusa, jer sterilizacija uništava materije koje štete miceliju", objašnjava i dodaje da nakon tog postupka micelijum se sadi te se stavlja u vreće koje idu na police i to u specijalno namenjenim prostorijama za proizvodnju šitaki gljiva.

Tradicionalno raste u prirodi, najčešće na hrastu

Nakon ovog postupka u roku od 90, pa sve do 120 dana, micelij se potapa u vodu koja ima nižu temperaturu za oko pet stepeni u trajanju od 24 časa. Način korišćenja ove gljive, određuje se trenutak početka berbe, što zavisi od otvorenosti klobuka. 

Ova gljiva je vrlo lekovita i hranljiva, te se za zdravog i odraslog čoveka preporučuje da uzimaju samo od 150 do 200 grama. Mogu da se konzumiraju sirove. Odličan su izvor fosfora, kalcijuma, kalijuma, gvožđa, i magnezijuma. Bogate su vitaminima iz grupe B i vitamina grupe D. 

Inače, Panić sem uzgaja šitaki i bukovača bavi se i sakupljanjem gljiva kao što je šumsko pile, vrganj, lisičarka, smrčak, crna truba i reiši. Ističe da od gljiva može da se živi, samo ukoliko se ozbiljno poradi na proizvodnji. On je zadovoljan, jer svoje proizvode izvozi i prodaje ekskluzivnim restoranima.  


Tagovi

Gljive Bukovače Šitake Uzgoj Micelijum Darko Panić Suve pečurke Prodaja gljiva


Autor

Ljiljana Milovanović

Više [+]

Poljoprivredna tehničarka voćarsko - vinogradarskog smera sa bogatim novinarskim iskustvom u različitim medijima. Dobtinica nagrade za najbolju novinarku Dnevnika 2010. godine. Ljubitelj pasa.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.