Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Povratak prirodi
  • 09.04.2021. 12:50

Cilj uspješnog imanja je da samo sebe hrani, da se i "otpad" uklopi u tu cjelinu

Kod njih priroda živi u okvirima permakulture i prilično je slobodna. Veliki broj biljaka i životinja, što domaćih što divlijih prisutno je na gazdinstvu. Ipak, ne doživljava to svaki čovjek jednako.

Foto: Facebook/Farma Transforma
  • 381
  • 350
  • 1

Neuobičajena vremena doživljavamo. I kako god ih objasnili, složili se mi ili ne, posljedice aktuelne pandemije tiču se svih nas. Korona nam je pokazala kako smo se postavili. Od čega zavisimo. Šta se dešava u našem životu, imamo li šta pojesti? Znamo li kuhati? Na ova pitanja Lena Kosić, vlasnica farme Transforma, odgovore je našla u prirodi i kako kaže, to je uvijek prvi korak svakog permakulturnog poteza - posmatranje i proučavanje razlika i pojedinosti.

"Mi na farmi smo uočili da možemo premostiti jedno ovakvo razdoblje. Ne zavisimo direktno od prihoda kurseva i posjeta. Jer nas nosi krug naših zadrugara i prijatelja organizovanih u solidarnoj mreži", priča nam Lena, dodajući i to da su napravili pauzu sa uobičajenim aktivnostima.
 
Naglašava da ako ne mogu da se organizuju aktivnosti sa grupama, onda rade poslove za koje ranije nisu imali vremena. "Osvjestili smo da nam je centralni prostor ograničen starim objektima, trošnim, koji ne služe više nikakvoj svrsi. I zato ga sada transformiramo. Lagano, dan za danom", otkriva za Agroklub ova vrtlarica.

Šuma kao glavni uzor

Da bi se jedno imanje uredilo po permakulturnim principima, nije potrebno ništa drugo nego poznavanje ovih principa.

Prema njenim riječima, tri glavna načela na kojima se sve zasniva su briga o zemliji (kao planeti i kao tlu), briga o ljudima i pravedna raspodjela viškova. Šta god planiramo trebalo bi da obogatimo okoliš, poboljšamo životne uslove, a od proizvodnje, samo neophodno uzmemo sebi. Ostatak se ostavlja u samom procesu ili koristi kao sirovina za  neke druge cikluse.

"Ako recimo izgradim kuću od blata, a dovozim glinu i slamu kamionom, nisam permakulturno postupila. Nije bit u kući od blata i slame, nego u tome da gradim onu koja odgovara mjestu gdje želim da bude. Možda ima kamena. Možda guma. Možda balvana", slikovito objašnjava naša sagovornica.

Briga o zemlji višestruko nam se vrati

Pored navedenih pravila, postoji više sistema sa načelima (nekih 5-12), a koristi se i šuma kao uzor ili matrica jer je žilava i raznolika. Samoobnavljajuća je, odnosno, sama se gnoji lišćem i podmlađuje se sjemenima. Takođe je i samoregulativna, kaže Lena, stepen svjetlosti na šumskom tlu reguliše brzinu kojom napreduju određene vrste mladica.

"Cilj nam je da postavimo svoj sistem tako da sam sebe hrani i podmladi. Da takozvani otpad i višak ukomponujemo u naš projekat, da ga gledamo i koristimo kao bogatstvo. Da omogućujemo sistemu redovno obnavljanje i što se tiče proizvoda i uključenih ljudi", navodi naša sagovornica.

Kada na primjer uzoremo i ogolimo zemlju, vječito se borimo sa samoregulacijom tla, koje hoće da bude pokriveno biljkama, u krajnoj liniji šumom. "Borimo se dakle sa pionirima, vrstama koji žele čim prije da odrade taj posao pokrivanja. Možemo biti otvoreni i za druge metode, poput malčiranja, sjetve u djeteljini ili čak za takozvani agroforestry - poljoprivredu koja uključuje drveće u svoj proizvodni proces".

Bogatstvo biljaka i životinja

Samim tim paleta tako dobijenih proizvoda se širi, a biljni i životinjski svijet nam je raznovrsniji i bogatiji. Ocjenjuje da se ovakvim dizajniranjem ustvari nastoji postaviti sistem koji u svemu imitira prirodne procese, samo što se u njemu plasira ono što nam je potrebno. Određena životinja, biljka ili proces.

Na pitanje šta znači promjena permakulturnog dizajna usljed promjene situacije i šta to konkretno podrazumijeva na farmi, kaže da će nam od prvog dana sam sistem dati odgovor da li je ono što smo zamislili prihvatljivo u okvirima postojećeg. U tom smislu sav naš posao je saradnja sa tim sistemom. Što bolje slušamo i razumijemo, to ćemo sa manje energije dobiti ono što nama treba.

Ocjenjuje da se njihova zadruga u doba korone razvija poput neke biljke ili pileta. Očigledno je da ima svoj ritam i tempo. "Ne ide uvijek sve kako mi želimo, a sve iz nova uočimo pa možemo prilagođavati dizajn ili čak konkretizaciju nekih ideja", motivisano nam objašnjava.

Životinje su slobodne na farmi

Kada ljudi posjete njihovo imanje, dodaje, u prvom mahu se često ne znaju orijentisati. "Lijepo im je, a priroda u svojoj punoj snazi ponekad ih i zastraši jer su navikli na travnjake, betonske staze, koju ružu. Odnos čovjeka u dvorištu pa i u bašti često nalikuje odnosu nekog kolonizatora koji uništi sve što jeste da bi iz svoje glave nešto drugo ostvario", smatra Lena.

Kod njih priroda živi u okvirima permakulture i prilično je slobodna. Veliki broj biljaka i životinja, što domaćih što divlijih prisutno je na gazdinstvu. Kako kaže, ne doživljava to svaki čovjek jednako.

"Komšije su se više manje navikle na našu divljinu. Vjerujem da ima različitih mišljenja o tome. To je prednost sela. Jedna komšinica je završila 72 satni kurs i malčira svoju baštu, koristi mješovitu sadnju. Za veće promijene nema dovoljno moći u sistemu", zaključuje naša sagovornica.


Tagovi

Permakulturno imanje Lena Kosić Briga o tlu Raspodjela viškova Šuma Životinjski svijet Biljni svijet Bašta


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.