Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska proizvodnja
  • 15.06.2015. 10:30

Budućnost u organskoj proizvodnji voća

Zamenio je profitabilnu profesiju i od inženjera informatike postao organski proizvođač. Hrabar potez, reći će mnogi. Milenko Dolovac, proizvođač iz Futoga tek je na početku. Teško je, no veruje da radom i trudom cele porodice može puno da se postigne.

  • 788
  • 213
  • 0

Futog, naselje pored Novog Sada poznato je po proizvodnji nadaleko čuvenog Futoškog kupusa, ali sve više i po proizvođačima organske hrane.

Jedan od takvih proizvođača je i Milenko Dolovac, inženjer informatike, koji se pre nekoliko godina opredelio za organski način proizvodnje. Za sada samo na tri od ukupno deset hektara, organskom proizvodnjom obuhvaćeni su zasadi kruške (1.000 stabala) i maline (nešto više 100 strukova), koje će biti u razvoju u narednim godinama, a do tada ih treba čuvati i negovati. Od povrća trenutno proizvodi: spanać, salatu, rotkvice, tikve, mrkvu, tikvice, krastavce, paradajz, brokole, pasulj i naravno, Futoški kupus.

Cela se porodica posvetila proizvodnji

Ana Dolovac
Ana Dolovac u akciji na imanju

Gazdinstvo Dolovac se nalazi u trećoj godini konverzije pa je na jednom delu gazdinstva još zadržan konvencionalni način proizvodnje. Organska proizvodnja zahteva angažovanje cele porodice pa je uz Milenka tu i supruga Dragana, sin Stefan i ćerka Ana, koja se zahvaljujući porodičnom opredeljenju, usmerila ka studijama Organske poljoprivrede na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu.

“Naša porodica se unazad sto godina bavi poljoprivredom, deda, otac, a sad i ja. U organsku proizvodnju je uključena cela porodica i svi ravnopravno učestvujemo u zajedničkoj proizvodnji. Ja sam napustio posao informatičara i rešio da se posvetim ovom poslu“, kaže Dolovac, koji veruje da će mu biznis uspeti iako je trenutno pod kreditima.

"Podigao sam oko 10.000 evra za podizanje zasada krušaka. Sa druge strane, ja jesam dobio i subvenciju, ali ona kasni, a ja sam morao uložiti u agrotehniku pred sadnju, u pripremu organskog đubriva. Takođe, uzeo sam i kredit da bih mogao platiti radnu snagu. Za navodnjavanje je isto podignut kredit da bi se kupio sistem kap po kap, pume, kopali bunari", kaže ovaj proizvođač i napominje da se on fokusirao na proizvodnju voća, pa je potrebno da prođu četiri godine da bi voćnjak dao rod koji vraća uloženo.

Poruka mladima: Opredelite se za voće

Jesenji radovi u voćnjaku
Jesenji radovi u voćnjaku

On savetuje i mlade koji žele da se bave organskom proizvodnjom da se opredele za voće. "Moja je preporuka da se svi, koji bi hteli da se bave organskom proizvodnjom, fokusiraju na organsko voće. Ja imam krušku i ona mi za sada uspešno uspeva, a ne bih to uradio da nisam video kod drugih. Moguće je proizvoditi i organsku malinu, koja je u Evropi najtraženiji proizvod, sušena i zamrznuta. Ona može u ograničenim količinama da se proizvede i da se plasira", napominje Dolovac.

"Ko hoće da krene u organsku proizvodnju mora da se dobro edukuje, da poseti seminare koji se organizuju, da prođe obuku. Nije dovoljno poznavanje standardne poljoprivredne prozvodnje, jer se ona trenutno zasniva na hemijskim postulatima, a ovo je proizvodnja u saradnji sa prirodom. Druga stvar je udruživanje, a treće je pronaći za prve tri godine da vas neko sponzoriše. Nemoguće je početi bez finansijske podrške", kaže on te dodaje: "Na našu sreću grad Novi Sad je obzebedio deo finansiranja ove prozivodnje kroz subvenciju nabavke semena, subvenciju sertfikacije kao i organskog đubriva. Imamo problem što nemamo nastup, nemamo dovoljno organskih pijaca, jer to je jedini dobar način da se stekne poverenje kod kupaca."

Za podsticaje je saznao tako što je ispratio javne pozive grada Novog Sada. Takođe, u mestima u blizini Novog Sada, Futogu, Kaću, Rumenci, organizovani su javni skupovi na koje je on išao. Javni poziv je objavljen i na zvaničnom portalu grada Novog Sada.

Problem je u vremenu isplate subvencija

"Grad nam finansira seme. Tako je u 2014. godini bio određen iznos od 15.000 dinara po hektaru. Što se tiče Ministarstva poljoprivrede, podrška se ogleda kroz subvencije u gorivu i direktnu pomoć od 8.000 dinara po hektaru. Ali kao što sam napomenuo, mali problem je vreme isplate tih sredstava. To je u avgustu kada već ubiremo te plodove, a mi se suočavamo sa problemom finansiranja početnog ulaganja", objašnjava Dolovac.

Kukuruzno brašno
Kukuruzno brašno proizvedeno po

organskim principima na imanju Dolovca

Prema njegovim rečima, gradska uprava Novog Sada za sada nema ekonomskog interesa da izađe u susret organskim proizvođačima po pitanju organizovanja organske pijace, jer oni ne bi mogli 30 dana u mesecu da budu prisutni na toj pijaci i plaćaju ekonomsku cenu zakupa. Dolovac kaže da bi do osam puta mesečno bio limit koji bi, on kao prodavač, mogao da ispuni kada je reč o ponudi njegove robe na toj pijaci. Sa druge strane, udruživanje organskih prozvođača bi povećalo ponudu, te je to možda put ka rešenju problema ponude i prisutnosti na pijaci.

Ceo voćnjak miriše na beli luk

Dolovac seme nabavlja preko Instututa za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, a sadni materijal od sertifikovanih kuća iz Novog Sada ili Beograda. Što se tiče primene zaštitnih sredstava, organski proizvođači imaju sužen izbor. To su uglavnom kalijev sapun i kalijum-bikarbonat. Ministarstvo nema sluha da im dozvoli nabavku registrovanih zaštitnih sredstava u Evropskoj uniji za organsku proizvodnju. Tu, kaže Dolovac, postoji asortiman dokazanih biloških preparata bez karence, bez negativnog uticaja na životnu sredinu, ali nema dozvole za njihovo korišćenje.

Institut iz Novog Sada i Poljoprivredni fakultet iz Novog Sada na njihovom imanju vrši proveru uspešnosti gajenja združenih kultura kao što su kukuruz i pasulj, na način da se gaji niski pasulj u špaliru i kukuruz koji je u nekim redovima, da bi se videle dobre ili loše strane tog združenog useva ne bi li se pozitivna iskustva prenela na veće parcele. Cela tehnologija sadnje zasniva se na usejavanju pasulja u redove, kroz špalir.

Tajni recepti sadnje

Neven na njivi
Neven na njivi

"Jedan od dobrih primera je neven na početku svakog reda jer neven privlači gusenice. Zatim kadifica, koja čisti zemljište od nemetoda. Tako na našem imanju imate kompletan diverzitet, od cveća pa do raznog pvrća i voća. Neven je, na primer, na početku reda krušaka ili su ruže na početku reda, jer ruže privlače vaši. Korove imamo takođe, neki kiseljak ili palamida koja jako dobro privlači biljne vaši ili usejavamo bob. On je zaboravljen u ishrani, a na ovim se prostorima koristio pre pasulja. To je jedna dugaška mahuna i to usejavanje takođe radimo u saradnji sa Insitututom iz Novog Sada. Usejavamo ga u voće jer ga čuva od štetočina. Zatim imamo pasulj u kruškama, kao oblik legomiloze, koji vezuje azot i obogaćuje zemljište. Tu ima dosta i belog luka. Naš voćnjak više miriše na beli luk nego na nešto drugo. Beli luk kao prirodni antibiotik pomaže u odbrani od napasnika. Sa lukom sejemo i šargarepu, red šargarepe, red luka. Mali je problem kod vađenja ali u združenom usevu dva plus dva se postižu izuzetni rezultati. Jedno drugo čuva od muve lukovine i od muve šargarepe. Zatim sadimo patlidžan u blizini krompira, jer kromporova zlatica više voli patlidžan nego krompir", detaljno je objasnio Dolovac.

Ključ daljeg uspeha je u udruživanju

Kupci njihovih proizvoda su, za sada anonimni, to su kupci na lokalnoj pijaci, porodice koje žele da se hrane zdravo. Prema njegovim rečima, organskim proizvođačima potrebna je podrška države ali i organizacija poput Serbia organike, koje mogu da pruže logističku podršku u udruživanju. Nedavno održana Organska ulica koju je organizovao Organic life festival je takođe jedan od načina. Izlaganje proizvoda na ovakvim događajima smatra najbržim načinom da dođe do kupca.

Za kraj, Dolovac zaključuje i da organski proizvođač ne može sam. Potrebna mu je podrška nekog udruženja, lokalne zajednice, države. Jedan od dobrih primera je Klaster organskih proizvođača u Novom Sadu. U tom klasteru, navodi, postoji menadžer koji se osam sati bavi problemima organskih proizvođača, članova tog klastera, što je njima izuzetno važno.


Povezana biljna vrsta

Neven

Neven

Engleski naziv: Common marygold | Latinski naziv: Calendula officinalis L.

Neven je ukrasna biljka, a suvi cvet sve se više upotrebljava kao sastojak krema za lečenje upale sluznica i obnavljanje epitelnih stanica i kao antiseptik. Morfološke... Više [+]

Tagovi

Futog Organska proizvodnja Zasadi Kruške Gazdinstvo Dolovac Milenko Dolovac Krediti Organska malina Proizvod Seme Subvencija Javni poziv Organska pijaca Ekonomska cena Zakup Institut za ratarstv i povrtarstvo Sadni materijal Neven Guseni


Autorka

Marija Jovanović

Više [+]

Marija je ekonomski novinar već 12 godina. Ima 38 godina i završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Životni moto: Najvažnija stvar kod cilja jeste da ga imate. Uvek imajte na umu da je vaša čvrsta odluka da uspete važnija od svake druge.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]